Foto: pixabay.com

Kao biolog s doktoratom iz neuroznanosti, vrlo sam svjestan da je ovo kontroverzna tema, kako za znanstvenike tako i za religiozne ljude.

Znanstvenici smatraju smiješnim čak i pomisliti na to da bi znanost, ljudsko postignuće utemeljeno na logici i razumu, mogla imati išta zajedničko s religioznim mitovima. Vjernici s druge strane se opiru ideji da znanost, koja je ljudska tvorevina, može biti uspoređivana s božanskom religijom, piše Listverse.

Međutim, idemo usporediti: pokušajte biti otvorenog uma i zadržati objektivnu – ali ne nužno znanstvenu – perspektivu i vidjet ćemo je li to dvoje uopće različito.

300×250 centar text-39

10. Znanost smatra da su ljudi posebni

Razumljivo je da religija stavlja čovjeka u centar svemira – ali za znanost je neoprostivo da to čini. Ipak, veliki broj astrofizičara rado govori o tome kako je svemir u skladu s „antropogenim principom“.

Nema nikakvog znanstvenog dokaza zašto bi ljudsko razumijevanje – iznad onoga puževa, dupina i majmuna – trebalo biti dovoljno široko da obuhvati svemir. Antropocentrizam – pretpostavka da ljudi zauzimaju centralno mjesto u svemiru – je uobičajeno u znanosti kao i u religijama.

9. Isključuje heretike i progoni sve druge religije

Znanost, jednako kao i Bog u Starom zavjetu, se ponaša ljubomorno prema svim drugim religijama. Znanost će reći svojim sljedbenicima: „Nemaj drugih bogova osim mene“

Ukoliko imate dvojbe, pokušajte pitati publiku na znanstvenom skupu da vam se pridruže u molitvi. Od tog trenutka nazvat će vas teist-znanstvenikom. Heretikom. Iskvarenim. Grozotom. Pogledajte samo kako se gledalo na Kurt Gödela s Princetona nakon što je proširio svoj ontološki dokaz Boga.

8. Znanost obožava svoje svece

Razina mučeništva u znanosti je mala, ali njeni članovi mučenici su obožavani kao mnogo veći znanstvenici nego što su zapravo bili. Uzmite za primjer Galileo Gallilea, sveca zaštitnika svih znanstvenika koje su progonili religijski redovi.

On je zapravo pridonio vrlo malo znanosti: većina njegovih postignuća su bila tehnička, poput igranja s teleskopima. Heliocentričnost je bila poznata od 4. stoljeća prije Krista.

7. Znanost izmišlja priče da bi objasnila naše podrijetlo

Sumerani, Babilonci, Grci, Kinezi, Asteci – svi oni su imali mitove o postanku, vjerojatno izmišljene oko vatre. Svi oni su shvaćali te mitove ozbiljno. Danas, naravno, imamo znanost da objasni naše podrijetlo.

Znate li koja je najnovija verzija te priče? U početku su postojale divovske opne. T opne su se dodirivale i izazvale nešto što se zove „Veliki prasak“. Svakako.

300×250 centar text-39

6. Znanost ima svoj etički kod

Postoje državni zakoni i moralni zakoni. A sada, prema znanosti, postoje zakoni znanstvenih istraživanja. Svakave vrste grozota su počinjene u ime znanosti – uzmite za primjer doktora koji mora dati placebo lijekove jednom broju njegovih pacijenata prilikom ispitivanja lijekova, znajući da će oni patiti ili umrijeti mnogo ranije nego u slučaju da su primili odgovarajuće liječenje.

Međutim, znanstveni napredak skoro uvijek traži prioritet pred osobnim moralom. Ukoliko i vi sami niste fanatik – znanstvena etika će biti u sukobu s vašim osobnim kodeksom ponašanja.

5. Znanost ima svoje svećenstvo

Newton, Darwin i Einstein su sveto trojstvo zapadne civilizacije, a ispod njih su starješine: Watson, Crick, Dawkins, Hawking, Dennet, Chomsky, Penrose i Sagan. Imate i visoke svećenike: dobitnike Nobelove nagrade, popularne pisce i medijske slavne ličnosti.

Njihova mišljenja se uvažavaju kao propovjedi, a njihove izjave se citiraju poput svetih tekstova. Obični ljudi su ismijavani ukoliko sumnjaju u interpretacije ovog svećenstva. Čak i za znanstvenike, propitivanje člana višeg reda se radi na vlastiti rizik. U konačnici, sav znanstveni rad (od članaka do prijava za bespovratna sredstva) su podložni stručnim pregledima, sjećate se?

4. Znanost se temelji na ustaljenim dogmama

Jeste li se ikad zapitali kako to da su stoljećima najbolji doktori inzistirali na puštanju krvi kao metodi liječenja – bez da su ikad primijetili da se njihovim pacijentima stanje pogoršava? Odgovor: vjerovanje u ispuštanje krvi je bilo dio znanstvene dogme u to vrijeme.

Sve što je bilo u kontradiktornosti s tom dogmom je bilo jednostavno odbačeno i ignorirano ili ismijavano koliko god je bilo moguće. Stoga znanost ima odlike svake religije.

3. Znanost će se iskriviti da se prilagodi modernim trendovima

Ukoliko mislite da su znanstvenici imuni na pritisak da se prilagode javnom mnijenju – razmislite ponovo. Neću niti uzeti u obzir izjave znanstvenika pod totalitarnim režimima (poput rasističkih „zaključaka“), jer njih smatram prisilnim umobolnostima.

Umjesto toga upotrijebit ću znanstveni pristup homoseksualnosti. Ona je bila uključena u listu poremećaja osobnosti od strane Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorder (DSM) do 1973. godine.

Nakon toga je uklonjen od tamo da bi godinu kasnije bio zamijenjen sličnom varijantom, prije nego je potpuno izbrisan 1986. g. Na temelju kojih dokaza je donesena odluka da se homoseksualnost uključi ili isključi s liste mentalnih bolesti. Društveni senzibilitet, poduprt s prikladnim „empirijskim dokazima“ je tu odigrao ključnu ulogu.

2. Većina znanosti je neutemeljena

Tamna materija, tamna energija, kvantne niti i ego – svi oni zvuče kao vjerojatne priče. Međutim, može li itko pokazati položaj ega u seciranom mozgu, ili primijeniti koncept tamne energije za bilo što osim da pokuša objasniti širenje svemira – još jednu znanstvenu teoriju? Nema stvarnog dokaza za bilo koju od ovih teorija.

Upravo tako – nemamo dokaza za postojanje 96% onoga za što znanost smatra da sačinjava svemir, a ipak teorije koje to objašnjavaju (zovemo ih teorije kako bi izbjegli naziv priče) smatramo istinitim. Zašto pitate se? Zbog toga što imamo vjeru – što nas dovodi do mog krajnjeg zaključka.

300×250 centar text-39

1. Znanost treba vjeru

Čak i visoko specijalizirani znanstvenici će često krenuti određenom linijom misli i istraživati implikacije određenih teorija dok odbijaju druge teorije, što je temeljno na intuitivnim preferencijama i njihovom osjećaju o tome što je elegantno i ispravno.

Većina ljudi koji odbacuju religiju,  koju su nekad prihvaćali, će tvrditi da su to napravili u korist razumskih, očiglednih odgovora koje pružaju logika i razum. Kada ih se pita da objasne postojanje svemira, spomenut će veliki prasak i M teorije; kada ih se pita da objasne ljudsku egzistenciju spomenut će evoluciju.

Kada ih se pita da objasne nešto od toga što je spomenuto, ipak će brzo shvatiti da znaju jako malo. Upražnjavaju slijepu vjeru – prihvatili su teorije bez da ih razumiju. Ukoliko ne razumijete nešto, a ipak to prihvaćate kao istinu, tada ste jednostavno vjernik – i poput većine znanosti, naći ćete se dobrim dijelom u području religije.

Prevela: Suzana Prnjak za atma.hr

BHAGAVAD GITA

BHAGAVAD-GITA

Dragulj svjetske književnosti - mudrost bez granica

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

926 stranica, tvrdi uvez, 16 slika u boji

Cijena: 150 kn - Kupi ovdje

Podudarni sadržaj
PODIJELI
Prethodna objavaKritična godina u svakom braku: Ako ovo savladate, zauvijek ćete ostati zajedno!
Slijedeća objavaOno što ćete prvo ugledati, otkrit će nešto vrlo, vrlo DUBOKO o vama – Precizan test!
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here