Bhagavad-gita 6.5
uddhared atmanatmanam natmanam avasadayet
atmaiva hy atmano bandhur atmaiva ripur atmanah
“Uslovljena duša se mora uz pomoć uma izbaviti, a ne degradirati. Um je prijatelj uslovljene duše, ali i njen neprijatelj.”
Ovisno o različitim okolnostima, riječ atma se odnosi na tijelo, um ili dušu. U sistemu yoge, um i uslovljena duša su posebno značajni. Kako je um središnja točka procesa yoge, atma se u ovom stihu odnosi na um. Svrha sistema yoge je ovladati umom i odvojiti ga od vezanosti za predmete osjetila. Ovdje se naglašava da um mora biti ovladan tako da uslovljenu dušu može izbaviti iz blata neznanja. U materijalnom postojanju živo biće je podložno utjecaju uma i osjetila. U stvari, čista duša je zapletena u materijalnom svijetu zato što se njen um nalazi pod utjecajem lažnog ja, koji želi vladati materijalnom prirodom.
Stoga um treba biti ovladan tako da ne bude privučen blještavilom materijalne prirode. Na taj način uslovljena duša može biti spašena. Ne bismo se trebali degradirati privlačnošću koju osjećamo prema predmetima osjetila. Što nas više privlače predmeti osjetila, to se više zaplićemo u materijalno postojanje. Zapletenosti se možemo najbolje osloboditi neprestanim zaokupljanjem uma transcendentalnom svjesnošću Boga. Riječ hi je upotrijebljena da bi se to naglasilo, odnosno istaklo da to moramo učiniti.
25 BHAGAVAD GITA
Također je rečeno:
mana eva manusyanam karanam bandha-moksayoh
bandhaya visayasango muktyai nirvisayam manah
“Za čovjeka, um je uzrok ropstva i oslobođenja. Um koji počiva na predmetima osjetila je uzrok ropstva, a um odvojen od predmeta osjetila je uzrok oslobođenja.” (Amrta-bindu Upanisada 2)
Bhagavad-gita 6.6
bandhur atmatmanas tasya yenatmaivatmana jitah
anatmanas tu satrutve vartetatmaiva satru-vat
“Za onoga tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali za onoga tko to nije učinio, um će ostati najveći neprijatelj.”
Svrha slijeđenja procesa osmerostruke yoge je ovladati umom da bi um postao prijatelj u ostvarivanju ljudske misije. Ako osoba nije ovladala umom, slijeđenjem procesa yoge (radi predstave) samo gubi vrijeme. Onaj tko ne može vladati umom uvijek živi s najvećim neprijateljem i tako upropaštava svoj život, ne ostvarujući misiju života. Prirodni položaj živog bića je da izvršava naredbu nadređenog. Sve dok je um nesavladani neprijatelj, mora izvršavati zapovjedi požude, gnjeva, pohlepe, iluzije, itd. Ali kada savlada um, dobrovoljno pristaje pokoravati se zapovijedima Božanske Osobe, koja se nalazi u srcu svakog živog bića kao Paramatma. Pravilno slijeđenje procesa yoge dovodi do susreta s Paramatmom u srcu i slijeđenja Njenih zapovijedi.
Bhagavad-gita 6.7
jitatmanah prasantasya paramatma samahitah
sitosna-sukha-duhkhesu tatha manapamanayoh
“Onaj tko je ovladao umom je već dostigao Nad-dušu, jer je stekao mir. Takav čovjek ne pravi razliku između sreće i nesreće, topline i hladnoće i časti i nečasti.”
Svako živo biće bi se trebalo pokoravati zapovijedima Svevišnje Božanske Osobe, koja se nalazi u svačijem srcu kao Paramatma. Kada je um zaveden vanjskom, iluzornom energijom, osoba se zapliće u materijalne aktivnosti. Stoga, čim slijeđenjem jednog od sistema yoge ovlada umom, smatra se da je dostigla odredište. Živo biće se mora pokoravati višoj zapovjedi. Kada je njegov um usredotočen na višu prirodu, nema drugog izbora osim slijeđenja zapovijedi Svevišnjeg. Um mora prihvatiti neku višu zapovijed i slijediti je. Posljedica vladanja umom je da osoba automatski slijedi zapovijedi Paramatme ili Nad-duše. Pošto osoba svjesna Boga odmah dostiže taj transcendentalni položaj, Gospodinov bhakta ne podliježe utjecaju dvostranosti materijalne prirode; nesreće i sreće, hladnoće i topline, itd. To stanje je pravi samadhi ili obuzetost Svevišnjim.
25 BHAGAVAD GITA
