Dr. Slađana Velkov: “Meso se ne probavlja u našem stomaku, već raspada, što je uvod u mnoge bolesti!”

2
9603
Dr Slađana Velkov / infobrcko.com

Responsive text-52 horizontal

Vjerovanje da su životinjski proteini superiorni u odnosu na biljne proteine datira iz 1914. godine kada su dva znanstvenika, Osborne i Mendel napravili eksperimente na miševima i utvrdili da miševi brže rastu kada jedu životinjske proteine. Kasnije je utvrđeno da je točno da miševi brže rastu, ali i da kraće žive te da oboljevaju od raka i drugih bolesti. Bez obzira na to, generacije školske djece i doktora su pogrešno informirani da su nam meso, mlijeko i jaja neophodni kao izvori proteina. Iako je ovaj mit u prehrani odavno opovrgnut, nema nekih pomaka da se informira javnost, da je ono čemu su nas učili potvrđeno kao – netočno!

Posljedice pogrešne prehrane vidljive su u današnjoj epidemiji brojnih suvremenih bolesti i lako je vidjeti tko tu dobija, a tko gubi.

Piramida prehrane koju učimo u školama i koju znamo još od djetinjstva je pogrešna. Visoko proteinska prehrana je velika zabluda koja ozbiljno ugrožava naše zdravlje.

Prije svega, mi ljudi nismo dizajnirani da jedemo meso, zato se meso uopće ne probavlja u našem stomaku već raspada, što je uvod u mnoge bolesti.

Proteine dobijamo probavljanjem hrane, ali naš organizam, također reciklira proteine kroz razlaganje izumrlih stanica. Oni zatim cirkuliraju kroz organizam krvlju i limfom i koriste se po potrebi. Nije potrebno jesti meso, mlijeko i jaja da bismo dobili potrebne proteine. Kako gorila, bik ili slon dobijaju proteine? Sjetite se koliko mišića imaju!

Kao što jake kosti ne ovise od kalciju, već o tome koliko se tijelo kreće i opterećuje kosti, tako i jaki mišići ne ovise o unosu proteina, već o naporu kojima su izloženi. Mišići postaju veći tako što pri velikim naporima dođe do pucanja mišićnih vlakana koji se onda obnavljaju i na taj način dođe do njihovog uvećavanja. Velike doze proteina će prilikom razlaganja osloboditi toksične količine dušika u krvi, koji će se zatim akumulirati u mišićima i izazivati kroničan umor.

Kod ozbiljnih sportaša, djece u rastu i kod povećanih umnih napora može se povećati dnevna doza proteina.

160×600 text-47 lijevo

Dr. Jaffe s Kalifornijskog Univerziteta u Barkleyju, je istraživao djelovanje dijete bez životinjskih produkata na nekoliko generacija djece i odraslih. Dok današnje dijete bazirane na životinjskim produktima sadrže preko 150 g proteina dnevno (bodybuilderi i do 300 gr), Dr Jaffe je ispitanicima davao samo 24-33 g proteina dnevno. Nitko od ispitanika nije imao nikakve znake nedostataka proteina niti bilo kojih drugih hranjivih tvari. Svi su bili odlična zdravlja!

Aminokiseline su građevni elementi proteina. Dijelimo ih na esencijalne i neesencijalne. Nije potrebno kombinirati žitarice i grahorice u jednom obroku ili u jednom danu da bi unijeli sve esencijalne aminokiseline. U biljkama imamo zastupljene sve aminokiseline i naše tijelo ima sposobnost da ih akumulira nekoliko dana za buduću upotrebu. Također, ima dosta voća i povrća koje sadrže sve aminokiseline, kao što su: banane, datulje, orasi, bademi, suncokretove sjemenke, kupus, brokule, mrkva i druge.Prema nekim istraživanjima, čovjek može akumulirati samo oko 30 g proteina dnevno u tijelu. Sve što je više od toga odlazi u jetru i pretvara se u kiselinu koja se vezuje za kalcij iz kostiju i izbacuje se preko urina (proteinom izazvana hypercalciuria – gubljenje kalcija preko urina) i na taj način nastaju problemi s kostima. Ako jedemo raznovrsno, vrlo lako ćemo uzeti dovoljne količine proteina, a i drugih hranjivih tvari.

Znači, treba jesti raznovrsno voće, povrće, orašide, mahunarke i njihove produkte, sjemenke i klice koje će nas snabdjeti sa svim esencijalnim i neesencijalnim aminokiselinama kao i svim ostalim hranjivim tvarima koje su nam potrebne. Naravno, bolje ih jesti sirove jer se kuhanjem aminokiseline oštećuju.

Dr. Slađana Velkov / infobrcko.com

Responsive text-52 horizontal

Atma napomena

Proteini (aminokiseline) su gradivo mišića i sportaši ih povećano uzimaju kako bi se nakon napora mišići brže oporavili i kako ne bi izgubili na mišićnoj masi. Nije potrebno da u svakom obroku uzimamo sve esencijalne aminokiseline (što je argument mesojeda), već raznovrsnim dnevnim unosom iz različitih vegetarijanskih izvora, mi dobivamo potrebnu kombinaciju svih aminokiselina.

Dobri izvori proteina za sportaše lakto-vegetarijance:

*Preporučeno je za sportaše unositi oko 1,5-2 gr proteina po kg tjelesne težine

Posni mladi sir, konoplja, kvinoja, orašidi (posebno kikiriki), seitan (pšenično meso – samo za osobe neosjetljive na gluten), sve mahunarke (posebno njihovi produkti tofu i tempeh), klice i sjemenke (posebno bućine sjemenke i chia) te zeleno lisnato povrće

Suplementi: sirutka (whey) ili neki biljni proteinski prah

PODIJELI
Prethodna objavaOtrov zapakiran u konzervu? Ovo je jedan od najtoksičnijih proizvoda na tržištu
Slijedeća objavaMagnetski ulošci za cipele: Otkrijte ugodniju dimenziju postojanja
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

2 KOMENTARA

  1. Koliko dugo traje ljudsko postojanje? Koliko dugo ljudi jedu meso? Pa po ovim izjavama već o trebali izumrijeti. Strašno je to da jedan doktor pobija funkciju probavnog trakta ljudi. Meso se raspada, sva hrana koju unesemo u usta, sažvakamo, se raspada, prvo u želudcu, a onda kroz cijeli sistem crijeva. To je jedini način da bi tijelo apsorbiralo sve potrebno za “pogon”. Drugo su preživači, sisavci koji preživaju hranu, oni koji su isključivo biljojedi. Njihov je prehrambeni sistem sasvim drugačiji. No, ima jedna velika razlika u hrani koju sada konzumiramo , do hrane unazad samo 20 godina, općenito.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here