Kupujte li još pasterizirano mlijeko?

0
665

Pasterizacija denaturalizira mlijeko. Ono time mijenja svoju kemijsku strukturu, uništava hranjive tvari i u konačnici rezultira formiranjem slobodnih radikala u tijelu. Pasterizacija uništava enzime, smanjuje sadržaj vitamina, denaturalizira krhke mliječne bjelančevine, uništava vitamin C, B12 i B6, ubija korisne bakterije, promiče patogene i povezano je s alergijama, kolikama u dojenčadi, razvojnim poremećajima kod djece, osteoporozom, artritisom, bolestima srca i rakom.

Responsive text-52 horizontal



Američki Centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC), provodi propagandu protiv svježeg mlijeka, tvrdeći da je ono “150 puta opasnije “ od pasteriziranog mlijeka. Ali ono što se CDC neće usuditi otkriti javnosti je istina koja je još strašnija: pasterizirano mlijeko se proizvodi u najprljavijim mogućim uvjetima, gdje se krv, gnoj, Escherichia coli i ostali, doista opasni patogeni, rutinski pune u boce i ostalu ambalažu za mlijeko, te dostavlja potrošačima.

U tome i jest čitava poanta pasterizacije: kako ubiti sve ono što je živo u ultra – prljavom mlijeku? Stvarna svrha pasterizacije nije samo –napraviti mlijeko koje je sigurno za potrošače, kako tvrdi CDC, već prije –kako omogućiti mljekarskim industrijama da rade – prljavo.

Puno je jednostavnije samo kuhati “smeće” od mlijeka (da, ono sadrži i fekalne materije) nego pročistiti svoj način poslovanja, shvaćate li?

Želite li vidjeti super – čisti način dobivanja mlijeka? Otiđite na farmu koja proizvodi sirovo mlijeko i provjerite na koji način oni dobivaju mlijeko.

To je najčišći način dobivanja mlijeka koji ćete vidjeti. A zašto je to tako? Zato što tako mora biti. Ako želite proizvoditi čisto, svježe mlijeko, bez pasterizacije, morate imati super čiste objekte s čistim i zdravim životinjama, sve se mora odvijati u strogo čistim uvjetima uz naravno, predanost proizvodnji cjelovite hrane.

Samo kod proizvodnje sirovog mlijeka pronalazimo ovakve uvjete u kojima prevladava čistoća.

Sigurnost upotrebe nepasteriziranog mlijeka

Autor: Anita Šupe

Zagovornici pasterizacije imaju pravo u jednoj stvari: neke vrste mlijeka ne bismo smjeli konzumirati nepasterizirano. Ali, takve vrste ne bismo trebali konzumirati uopće, jer se radi o mlijeku loše kvalitete!

Mlijeko koje se proizvodi za pasterizaciju češće je lošije kvalitete nego mlijeko koje se proizvodi da bi se konzumiralo nepasterizirano. ”Ionako će pasterizacija uništiti sve bakterije” – misle proizvođači/uzgajivači.

Krava je jedna biološka čarobnica koja pretvara zelenu travu u bijelo mlijeko. Krava je kao što je poznato preživač. Preživači su kopitari sa genijalnim sistemom od 4 želuca, tj jednim želucem koji se sastoji od 4 različita dijela želučanog sistema. Kao i ostali preživači, krava vraća hranu i žvače je, ponovo je vraća i žvače – preživa. Ovo radi da bi se biljna vlakna razgradila u manje i lakše probavljive komponente. Da bi ovo napravila, krava proizvodi preko 50 litara pljuvačke dnevno. Pljuvačka je bazična i pridonosi održavanju povoljne ph vrijednosti za probavu hrane. Osim čina preživanja, u razgradnji teško probavljivih tvari iz biljne hrane – celuloze, sudjeluju mikroorganizmi naseljeni u probavnom sistemu preživača.

Prirodna hrana za krave je paša trave i biljaka. U vrijeme kad je ispaša nemoguća, krave se hrane drugom vrstom krmiva – sijenom i silažom. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava, i razno drugo bilje prirodno konzerviraju uz pomoć mlječno-kiselih bakterija u silosima. Koristi se još i sjenaža (silirano sijeno).

Međutim, kako je proizvođačima mlijeka glavni cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama daje i druga vrsta krmiva, naime koncentrati (koncentrirana krmiva). Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od zrna soje. Ovi koncentrati izuzetno su bogati lakoprobavljivim škrobom što dovodi do pretjeranog debljanja, lošije kondicije i lošije reproduktivne sposobnosti životinja. Ovi koncentrati dovode i do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sistemu, a posljedica svega ovoga je lošija kvaliteta mlijeka kao i poremećaj općeg zdravstvenog stanja životinja.

Premalo koncentriranog krmiva znači da krava daje manje mlijeka. Svaka mljekara naravno želi doseći maksimum što se tiče količine proizvedenog mlijeka ali krava nije stvorena da jede soju ni žitarice. Jedna velika EU-studija, koja je nedavno analizirala uzorke sa raznih farmi krava, pokazala je da je mlijeko krava koje pasu travu puno zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate. Mlijeko pašnih životinja bogatije je antioksidantima i ima bolji omjer masnih kiselina omega 3 i omega 6. Sadrži više E vitamina i karotenoida, kao i 60 % više konjugirane linolne kiseline CLA kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje.

Responsive text-52 horizontal



Dodavanje koncentriranog krmiva ugrožava prirodni imunološki sistem mlijeka. Brojne antibakterijske komponente koje štite nepasterizirano mlijeko su ugrožene zbog toga što se ph vrijednost u kravljem želucu mijenja i postaje nepovoljna za određene korisne bakterije. Čak se i udio masnoće i hranjivih tvari mijenja. Krave koje se hrane koncentratima jednostavno daju mlijeko lošije kvalitete koje bi se zapravo trebalo izbjegavati, bilo pasterizirano ili nepasterizirano.

Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan dodatni problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u zadnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima od proizvodnje alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do bolesnih stanja životinja, a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do njegove zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko je jedan od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija. Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drugačiji i bolji, nažalost se još uvijek koriste otpadne tvari od proizvodnje alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada od proizvodnje alkoholnih pića i rado žele i taj otpad unovčiti, pa ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što naravno sve utječe na pogoršano zdravlje krava i lošiju kvalitetu mlijeka.

Ispaša je ključna za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko kao i boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu kod ljudi, tako djeluje i na životinje.

Koje je onda nepasterizirano mlijeko sigurno za upotrebu?

Mlijeko koje dolazi direktno od životinja koje pasu travu i bilje u ljetnoj polovici godine, a zimi dobivaju sijeno i silažu.

Po mogućnosti mlijeko sa ekoloških farmi.

Mlijeko sa farmi gdje se vodi dobra briga o životinjama i gdje su životinje zdrave.

Drugim riječima, krava kojoj su omogućeni uvjeti da živi kao krava, daje najbolje mlijeko.

Naravno da trebamo misliti i na farmere. I oni trebaju, kao i svi ljudi, biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mlijeka nego životinje hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mlijeka treba biti viša. Ja vjerujem da bi većina nas bila voljna platiti nekoliko kuna više po litri mlijeka ako znamo da je to pravo mlijeko – ne mislite li i vi tako?

istineilažiohrani.blogspot.com

matrixworldhr.com

PODIJELI
Prethodna objavaRetrogradni Neptun do studenog 2016.: Dobivamo ono o čemu maštamo
Slijedeća objavaPerspektiva postojanja
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here