Ljudi s nevjerovatnim sposobnostima žive među nama: Savanti, autisti, genijalci i IQ čuda!

0
419
Jacob Barnett

Savanti

Savant je osoba sa izuzetnim mentalnim sposobnostima, koje su često praćene određenim nedostacima u ponašanju. Kod otprilike polovice savanata prisutan je autizam. Dakle, biti savant ne znači uvijek biti i autističan, kao što ni biti autističan ne znači biti savant.

U svijetu trenutno postoji svega oko pedeset savanata.

Ovo stanje je najčešće urođeno, ali može biti i kasnije stečeno, npr. u djetinjstvu, pa čak i u starijoj dobi. Tipična područja u kojima savanti pokazuju svoje genijalne sposobnosti su izuzetna sposobnost pamćenja, likovna umjetnost, matematika i glazba.

Primjerice, neki savanti mogu bez poteškoća odrede dan u tjednu na temelju datuma za bilo koju godinu u prošlosti ili budućnosti.

Nevjerojatno je samo po sebi da postoje osobe koje nisu u stanju same se odjenuti ujutro ili čak govoriti, a izvanredno sviraju klavir, crtaju panorame gradova do najsitnijih detalja ili zbrajaju i množe šesteroznamenkaste brojeve napamet. Oni spadaju u iznimno rijedak fenomen, iako danas postoje studijski slučajevi koji se prate. Nakon filma ”Kišni čovjek” u kojem Dustin Hoffman glumio Kim Peeka, a koji je snimljen prema istinitom slučaju čovjeka koji je pročitao i upamtio više od 12 000 knjiga, a koji je potpuno nesposoban bio brinuti se sam za sebe, izraz ”mono savant” je postao puno poznatiji među običnim laicima. Sindrom savanta je jedan od najfascinantnijih fenomena u proučavanju različitosti ljudske kognicije. Zbog izvanrednih sposobnosti koje su uključene u ovaj sindrom, često se kaže da znanstvenici neće otkriti sve tajne ljudskog uma i pamćenja dok ne shvate savante. Dr. Langdon Down ( isti onaj koji je otkrio Downov sindrom ) je dao ime i mono savantima. To ime zapravo dolazi iz francuskog jezika, gdje je značilo ”smanjena inteligencija”, a opisivalo je osobu koja ima izvanrednu memoriju, ali koja također ima velika oštećenja kognitivnog sklopa.

Karakteristike savant – sindroma

To je rijedak sindrom, ali i stanje u kojem osoba s autizmom ili nekim drugim ozbiljnim mentalnim nedostatkom ima neku briljantnu specifičnu sposobnost koja je u kontrastu s njezinim općim intelektualnim stanjem. Takvo stanje može biti urođeno ili prouzročeno različitim ozljedama mozga. Kod muškaraca se javlja češće nego kod žena, a specifične vještine se mogu pojaviti iznenada, bez objašnjenja i isto tako mogu i nestati.

Dijele se u tri kategorije: prva se odnosi na vještine u rascjepu, jer su u potpunoj suprotnosti s općom razinom funkcioniranja pojedinca. Druga se odnosi na talentirane savante, gdje oni pokazuju izvanredne talente koji su opet u suprotnosti s njihovom nemogućnošću da normalno funkcioniraju u svakodnevnom životu (nisu sposobni brinuti se sami za sebe i trebaju stalni nadzor).

Treći su neobični savanti kod kojih njihove izvanredne sposobnosti nisu u tolikom kontrastu s razinom funkcioniranja, ali bi se njihov talent izdvajao čak i da spadaju po svojoj inteligenciji u prosjek populacije.

Također, kod ove zadnje skupine savanata je uočeno da se u zadnjih 100 godina pojavilo manje od 100-njak takvih slučajeva.

Responsive text-52 horizontal

Najčešće vještine koje se javljaju kod savanata:

Pamćenje – izvanredna memorija je uobičajen dodatak savant sindromu, ali također može sama po sebi biti vještina. Postoje slučajevi gdje su savanti pamtili statističke podatke o populacijama, telefonske imenike, rasporede vožnje autobusa i sl.

Računanje – izvanredna sposobnost brzog zbrajanja, množenja, korjenovanja i ostalih računskih operacija.

Kalendarsko računanje – često uključuje sposobnost imenovanja dana u tjednu u bilo kojem vremenu – od prije 50 godina, pa sve do idućih 40 000 godina.

Glazbene sposobnosti – uobičajena vještina savanata, koji imaju savršenu boju glasa i mogu odsvirati bilo koji glazbeni komad ako čuju samo jedanput.

Slikarske sposobnosti – nisu toliko uobičajene kao glazbene sposobnosti, ali najčešće se očituju u izrazitom crtanju, kiparstvu i slikanju.

Govorne sposobnosti – jako rijetke, ali postoji dobro dokumentirani slučajevi, gdje su savanti s urođenim oštećenjima središnjeg živčanog sustava mogli prevoditi i pisati na 15 do 20 stranih jezika.

Čudesna prostranstva ljudskog mozga

Jedna nevjerojatna ljudska sposobnost za koju ste već vjerojatno čuli ili gledali film o njoj je fotografsko pamćenje. Radi se, naravno, o savršenom povratu slika ili zvukova iz memorije. Primjer takvog pamćenja su Akira Haraguchi koji je točno nabrojao prvih 100.000 decimalnih mjesta broja pi i Stephen Wiltshire koji može iz sjećanja gotovo savršeno nacrtati sve što je vidio.

Čovjek kamera

Stephen Wiltshire

Stephen Wiltshire (42, UK) je prozvan “čovjek kamera” zbog njegove nevjerojatne sposobnosti da nacrta zgrade sa ogromnom preciznošću vidjevši ih samo jednom prije toga u prirodi.

Stevenu je autizam dijagonoziran kada je imao 3 godine.

Progovorio je tek sa 5 godina i prve riječi su mu bile olovka i papir, a crtanje je koristio kao glavno sredstvo komunikacije s vanjskim svijetom.

U početku je crtao životinje, potom londonske autobuse da bi kasnije otkrio slikanje građevina i panorama gradova koje su i danas ostale njegova fascinacija.

Sa 11 godina, ovaj savant-umjetnik je poslije kratkog leta helikopterom iznad Londona, nacrtao detaljnu i točnu kartu grada iz ptičje perspektive.

2005 godine, nakon polusatnog leta helikopterom iznad glavnog grada Japana, nacrtao je kartu Tokija na 10 metara dugačkom platnu, sa zapanjujuće točnim detaljima. Arhitekti su fascinirani trodimenzionalnošću koju on postiže – bez sjenčenja!

Služeći se samo svojom memorijom, Steven je panoramu Tokija crtao 7 dana, od jutra do mraka.

Osim Tokija i Londona, na sličan način crtao je panorame Rima, Hong Konga i Frankfurta, a u rujnu 2006. Godine, otvorio je galeriju u Londonu u kojoj prikazuje i prodaje svoja djela (po astronomskim svotama).

Mega savant

Kim Peek je vjerojatno bio najpoznatiji savant na svijetu.

On je poslužio kao inspiracija za nastanak glavnog lika Oscarom nagrađenom filmu Kišni čovjek.

Kim Peek je bio inspiracija za “Kišnog čovjeka”

Ovog savanta nazivaju još Kompjuter jer je imao sposobnost da pohranjuje sve informacije koje dođu do njega.

Kada se rodio, dobio je dijagnozu da je retardiran. Liječnici su govorili da neće moći uči, čita i da bi bilo najbolje da bude smješten u neku instituciju.

Ipak, Kim je već sa godinu i po dana bio u stanju zapamti svaku knjigu koja mu je bila pročitana.

Kada mu je bilo 3 godine, Kim je pitao roditelje što znači riječ “povjerljivo”.

U šali, oni su mu odgovorili da pogleda u rječniku, što je on i učinio.

Snašao se u abecednim redom i od tada pa do smrti pročitao je i zapamtio nevjerojatnih 12 000 knjiga.

Prosječnom čovjeku potrebno je između 2 i 3 minuta da pročita jednu stranicu.

Kim je bio u stanju pročitati za svega 8-10 sekundi.

Dok bi on čitao, lijevu stranu knjige bi čitao lijevim, a desnu desnim okom i pri tom zapamtio 98% pročitanog sadržaja!!!

Savanti obično vladaju besprijekorno samo jednom oblašću – međutim, Kim Pik je takozvani mega savant – jer su njegove genijalne sposobnosti bile izražene u mnogim područjima: od povijesti, književnosti i geografije, pa do brojeva, glazbe i sporta.

Film Kišni čovjek i pažnja koju je taj film skrenuo na njega promijenio mu je život.

Od introvertirane i stidljive osobe koja je izbjegavala kontakte s ljudima, transformirao se u čovjeka koji je tijekom svojih putovanja i predavanja, došao u kontakt sa preko 2 milijuna ljudi i govorio mnogo puta pred velikom publikom.

Kimov mozak nije podijeljen u dvije hemsifere kao kod ostalih ljudi.

Umjesto lijeve i desne, Kim posjeduje jedinstvenu oblast u kojoj čuva sve te podatke.

Različiti timovi znanstvenika već godinama pokušavaju proniknuti u tajnu mozga “Pravog Kišnog Čovjeka”.

Umro je 2009.

Daniel Tammet – Brainman

Daniel Tammet
Daniel Tammet

Daniel Tammet (37, UK) je poznat pod nadimkom “Brainman”.

Nadaren je da rješava matematičke probleme, pamti jako duge sekvence znamenki i znakova i uči strane jezike ogromnom brzinom.

Ovaj autistični savant je specifičan budući da umije opisati svoj unutarnji svijet i objasniti kako uspijeva vrši brza izračunavanja.

Svoju sposobnosti da računa brzo objašnjava time što povezuje brojeve sa bojama, oblicima, i osjećajima.

U njegovom umu, za svaki broj sve do 10 000 postoji poseban oblik i osjećanje.

Daniel kaže da mu se odgovor pojavljuje u obliku šarenog pejzaža računa.

Primjerice – 289 doživljava kao jako ružan broj – a 333 kao vrlo lijep.

Pored verbalnog opisa svojih vizija, Daniel je također u stanju i da ih nacrta.

Najpoznatija njegova slika je slika broja Pi.

Inače smatra da je broj Pi jedna od najljepših stvari na svijetu i 2004. godine je postavio aktualni europski rekord u recitiranju ovog broja iz vlastite memorije.

Daniel odlično pamti detalje, ali loše pamti lica i često ne može prepoznati osobu koju je upoznao svega sat vremena ranije.

Priča više od 10 svjetskih jezika.

Izmislio je čak i vlastiti jezik nazvan Manti koji ima sličnosti s finskim i estonskim.

Za potrebe snimanja dokumentarca na Kanalu 4, naučio je islandski jezik koji među lingvistima važi za jedan od najtežih svjetskih jezika.

Poslije sedam dana učenja bio je u stanju tečno komunicira na ovom jeziku što je demonstrairao gostujući na islandskoj nacionalnoj televiziji.

Daniel vodi online kompaniju za učenje – Optimnem.

U okviru nje kreira i nudi učinkovite tečajeve za učenje stranih jezika.

2005. godine susreo se sa Kimom Pikom. Kim mu je rekao da će vjerojatno jednog dana postati izvrstan kao on.

Živi trenutno u Francuskoj, sa svojim partnerom.

U njegovom slučaju sinestezija je možda posljedica epilepsije od koje je patio kad je bio mali, u spoju s autizmom. Iako posebne sposobnosti često prate problemi, sama sinestezija nije poremećaj.

“Slučajni” savant

Orlando Serrell
Orlando Serrell

Orlando Serrell (48, USA) je savant koji je zadobio svoje neobične sposobnosti nakon što ga je udarila bejzbol loptica u glavu kada je imao 10 godina.

Nakratko je izgubio svijest i ubrzo nastavio igrati bejzbol sa drugarima.

Roditeljima nije rekao za nezgodu, a osim glavobolje narednih tjedana nije primijetio ništa neobično.

Nekoliko mjeseci poslije nezgode Orlando je primijetio da može zapamtiti registarske brojeve ogromnog broja automobila, vremenske prognoze i da može bez greške recitirati tekstove mnogih pop-pjesama.

Od tog trenutka Orlando nije zaboravio takoreći nijedan detalj iz svog života.

Sjeća se kakvo je vrijeme bilo bilo kog dana iz prošlosti ili što se prikazivalo na televiziji, što je jeo ili koje su boje bile čarape koje je nosila njegova sestra.

Njegov mozak ispitivalo je više neurologa, ali do sada nije otrkiveno na koji način Orlando poseže za svim ovim sjećanjima iz mozga.

Slučaj Orlanda je osobito zanimljiv znanstvenicima jer njegov primjer pokazuje da ove nevjerojatne sposobnosti ne moraju uvijek biti urođene već se u određenim situacijama čak mogu i steći.

To daje nadu da se možda u svakom od nas kriju izvanredne sposobnosti savanta i da taj potencijal u nekom trenutku može biti probuđen.

Jacob Barnett – čudo od djeteta

 Jacob Barnett
Jacob Barnett

Kad je Jacob Barnett bio star dvije godine, postavljena mu je dijagnoza umjerenog do težeg oblika autizma. Liječnici su roditeljima rekli da dječak vjerojatno nikad neće moći pričati ili čitati i da nikada neće moći samostalno obavljati osnovne dnevne aktivnosti kao što je vezanje vezica. No bili su jako, jako u krivu…

Većim dijelom svog djetinjstva Jacob se, sputan konvencionalnim obrazovnim sustavom, povlačio sve dublje u sebe te je odbijao razgovarati, s bilo kime. Kao dijete, majka govori da bi po cijeli dan gledao igru svjetla i sjene, i radio zamršene uzorke od konca i drvaca po kući. Nije nikoga pozdravljao, dirao, ni gledao u oči, ali znao je sve registracijske brojeve automobila u okolini, planove svih USA puteva i gradova, kao ljudski GPS…

Jacob ima fotografsko pamćenje. Ništa ne zaboravlja, stvari i brojeve kao da “vidi” okom uma.

Bio je samo fokusiran samo na ono što ga zanima, posebno na svemir. Slagao je puzzle od 5000 komada s 4-5 godina. Uglavnom je šutio, ali kad je (kasnije) progovorio, mogao je komunicirati na četiri različita jezika.

Majka je rano uvidjela da je Jacobu možda potrebno nešto što mu standardni nastavni plan specijalnog obrazovanja ne može dati. Stoga je odlučila sama se pobrinuti za naobrazbu svog djeteta. Pustila ga je da iskaže što ga zanima, a ispostavilo se da su to zvijezde i svemir. S 3,5 godine već je razumio zamršene fizikalne teorije o gibanju planeta.

Sam je sebe naučio gotovo sve grane matematike. Majka je smatrala da je najvažnije prepoznati talenat, iskru u djetetu i njegovati je, a ne suzbijati iz straha da je to autistična opsesija, naravno sve uz radosti tipičnog djetinjstva, igre, izlete…

Danas Jacob ima 17, i na putu je da završi i doktorske studije kvantne fizike. Prema izvještajima s BBC-ja, na ovog dječaka s kvocijentom inteligencije 170 već se gleda kao na budućeg dobitnika Nobelove nagrade.

Otkad se u dobi od 10 godina upisao na Sveučilište Purdue u Indianapolisu, Barnett svojom zapanjujućom inteligencijom ne prestaje da oduševljava svoje profesore, vršnjake i obitelj.

Ovaj tinejdžer pomaže svojim kolegama u učenju predmeta kao što je računanje i objavljivani je znanstveni istraživač s IQ-om za koji se vjeruje da je veći od Einsteinovog. Zapravo, prema navodima časopisa TIME iz 2011., Barnett, koji se redovno nalazi na vrhu top-liste studenata, izjavio je da će jednoga dana oboriti Einsteinovu Teoriju relativnosti.

Zajedno sa svojim roditeljima vodi zakladu Jacob’s Place za djecu s autizmom, te koristi svoj životnu priču za podizanje svijesti i rasplinjavanju mitova vezanih za autizam.

“Uopće nisam trebao biti ovdje”, izjavio je prošle godine tijekom svog govora “Zaboravi što znaš” na TEDx Teen konferenciji u New Yorku. “Rečeno mi je da neću moći govoriti. Moj terapeut je sada vjerojatno šokiran gledajući ovo.”

Iako se čini da je sve to bilo lako postići, njegova majka Kristine Barnett kaže da se Jacob svaki dan mora jako truditi kako bi se nosio s autizmom.

“On ga nadvladava svaki dan. Svjestan je nekih stvari o sebi koje mora kontrolirati svaki dan., izjavila je prošli mjesec za novine Indianapolis Star.

Kristine Barnett objavila je potresne memoare o obiteljskom iskustvu s autizmom pod nazivom „Iskra: Priča jedne majke o njegovanju genija“. Trenutno se pregovara i o snimanju filma.

Ljudi nevjerojatno visokog IQ-a

Prosječan čovjek ima IQ između 85 i 114, a netko s IQ-om iznad 160 smatra se genijem. Za neki okvir, uzmimo Stephen Hawkinga čij je IQ 160. Definitvno negdje na ovu listu pripada i ekscentrični Rus Grigori Pelerman o kojem svo pisali ovdje.

Najveći IQ-ovi kroz noviju povijest (po procjenama nekih stručnjaka):

William Sidis, USA, 250-300
Chris Langan, USA, 243
Paul Johns, UK, 240
Rolf Mifflin, USA, 238
Andreas Gunnarsson, Švedska, 235
Thomas R. A. Wolf, Njemačka 235
Evangelos G. Katsioulis, Grčka, 235
Scott Durgin, USA, 235
Marilyn vos Savant, USA, 228

Po nekim pokazateljima, na povijesnu listu s najvišim IQ-ovcima spadaju Goethe, Einstein, Tesla, Marie Curie, Kopernik, Galileo Galilei, daVinci, Newton, Shakespeare, Voltaire, Gauss.

William James Sidis

William James Sidis, 1914
William James Sidis, 1914

William James Sidis američki je genijalac te po nekim tvrdnjama najinteligentniji čovjek u povijesti. Samozatajni i ekscentrični inovator i pisac ukrajinskog podrijetla, kontroverzan je lik jer brojni znanstvenici negiraju tvrdnje kako je njegov IQ dosezao brojke između 250 i 300.

Imena Alberta Einsteina i Stevena Hawkinga se najčešće spominju kada se govori o izvanrednoj inteligenciji no činjenica je da ova dva genijalca ne drže vrh liste najbriljantinijih ljudi u povijesti. Hawking čak nije ni najinteligentniji živi primjerak ljudske vrste.

Svi genijalci s liste su poznati svjetskoj javnosti zbog svojih velikih uspjeha ili izvanrednih doprinosa čovječanstvu no kontroverzni lider ove ljestvice je zapravo prilično nepoznat. Njegovo ime je William James Sidis. Ovaj Amerikanac rođen 1898. godine je već kao dijete pokazivao izvanredne matematičke i jezične sposobnosti. Nakon njegove smrti u javnost su procurile informacije kako je riječ o najbriljantnijem primjerku koji je ljudski rod ikada dao te je njegov kvocijent inteligencije na osnovu psihološkog testa iz 1933. godine, navodno, procijenjen na razinu između 250 i 300.

William je po svemu sudeći imao dobru genetsku podlogu s obzirom na činjenicu da su mu roditelji bili iznimno dobro obrazovani i vrlo uspješni u akademskom smislu. Glad za opsesivno učenje jezika naslijedio je od svoga oca Borisa koji je glasio kao darovit poliglot. Pod njegovim utjecajem mladi je William brzo razvijao svoje intelektualne potencijale te je navodno u dobi od samo 18 mjeseci čitao New York Times, a sa samo osam godina vladao s isto toliko jezika te izmislio svoj vlastiti koji je nazivao Vendergood.

Ako se o Sidisovim ranim dostignućima može još i dvojiti sigurno je da je ovaj briljantan tip sa samo 11 godina upisao Harvard, a svega nekoliko mjeseci kasnije već držao predavanja iz zahtjevnih područja matematike. Osim već spomenutih talenata Sidis je navodno bio u stanju procijeniti koji je dan bio bilo kojeg datuma u povijesti te je baratao zadivljujućom količinom povijesnih podataka. Također je objavio brojne radove iz antropologije, filolofije, sociologije, psihologije, termodinamike i mnogih drugih područja.

U odrasloj dobi tvrdio je kako govori više od 40 jezika no nije zabilježio neki znatan životni uspjeh niti do kraja realizirao svoje sposobnosti. Nakon njegove rane smrti u dobi od svega 46 godina započele su kontroverze, jer je usprkos tvrdnjama Williamove sestre zagubljen svaki materijalni trag testiranja kojim je dokazana njegova vanserijska inteligencija.

Zbog Sidisove ekscentričnosti i povlačenja iz društvenog života mnogo je nevjernih Toma. Kritičari tvrde kako je njegova osebujna narav razlog zbog kojeg se često pretjeruje u raspravama o njegovoj inteligenciji. Navodno su zapisi puni poluistina, naklapanja i mitova, a relativno malo informacija se o Sidisu može nedvojbeno potvrditi.

Zbrku u ovu priču dodatno unosi i činjenica da je William često pisao pod pseudonimima te je njegov cjelokupan opus teško sastaviti, a samim tim ga i procijeniti.

Christopher Langan

Christopher Langan
Christopher Langan

Primjer, njegovo ime i život još jedna su potvrda one da nije važno saznati već kako to što znaš iskoristiti. Christopher Langan (64) je, vjerovali ili ne, najinteligentniji ili drugi najinteligentniji čovjek ikada. Ipak, Langan nije odrastao po katedrama najpoznatijih svjetskih instituta već na farmi u Missouriju, tijekom života baveći se poslovima nimalo nalik onima koji bi se očekivali od nekoga s ogromnim IQ-om .

Odrastao u zabačenom mjestašcu u Montani, Christopher Langan je u startu bio osuđen na prosječnost. Ipak, mali Langan je u svom prosječnom okruženju još od prvih mjeseci života pokazivao simptome natprosječnosti. Progovorio je sa 6 mjeseci, naučio savršeno čitati i piše do četvrte godine, a u školi je ostvarivao uspjehe koji su bili ispred njegovih vršnjaka za po nekoliko godina. Ipak, ne zaboravimo da je Kristofer odrastao u sredini koja nije znala prepoznati ništa iznad prosjeka, i upravo u tome se i ogleda sva tragedija Langanovog života. Svjestan svojih kvaliteta on već u prvim razredima osnovne škole ima velike planove i životne snove. Ipak, ubrzo su mu raspršeni činjenicom da je odrastao u siromašnoj obitelji uz očuha koji je neprestano fizički zlostavljao majku i njega uz dodatno odsustvo bilo kakvog sluha okoline za njegov očigledan dar. Premlaćivanje od strane očuha bilo je svakodnevno od šeste godine, zbog čega je počeo sa bodybuildingom i dizanjem utega. Shvatio je da mu pamet ipak ne može pomoći u sredini u kojoj se cijeni jedino brutalna fizička sila. Tek u četrnaestoj godini Kristofer je uspio izbaci očuha iz doma i zaštiti sebe i majku od njegovog nasilja. Uz čuđenje i neshvaćenost okoline i godine agonije i oskudicu u kojoj je proveo djetinjstvo, snovi Christophera postajali su sve dalji, a sve bliža postajala je stvarnost. A stvarnost je najbolje oslikana njegovim riječima – nakon shvaćanja da sreća i talent rijetko idu zajedno, a da ja nisam bio jedan od tih rijetkih, počeo sam ŽIVJETI život. I tako je, nakon kratkog i bezuspješnog pokušaja da proživi svoje snove upisavši se na Univerzitet Montane s kog je ubrzo morao da se ispiše i zbog nedostatka novca, ali i zbog činjenice da je bio pametniji od većine profesora, Langanov život krenuo sasvim drugim tokom. Radio je kao fizički radnik, vatrogasac, kauboj i na kraju kao izbacivač po Njujorškim noćnim klubovima.

1999. godine Langana kao najpametnijeg Amerikanca otkriva magazin Esquire, ali tada je Langan imao već 47 godina i za neki novi početak bilo je kasno. Inteligencija mu je provjerena i u emisiji ABC televizije 20/20 kada doktor Robert Noveli ostaje u šoku shvativši da Langanov koeficijent inteligencije nije mjerljiv nijednim danas postojećim testom. Ipak, jedino dobro što je proizišlo iz medijske pompe o Langanovom neviđenom intelektu jeste to da je on osnovao MEGA fondaciju čija bi financijska sredstva trebala pomoći sve one čija je životna priča nalik priči Christophera Langana. Za to vrijeme, Langan vrijeme provodi na svojoj farmi konja sa svojom suprugom znanstvenicom, dorađujući svoju CTMU “Cognitive-Theoretic Model of the Universe” teoriju, teoriju o svemu i svačemu, nadajući se da će nam ona jednog dana pomoći da promijenimo naše viđenje znanosti, Boga i svijeta. Smatra da se postojanje Boga, duše i života nakon smrti može dokazati – i matematikom!

Hrvati na listi – bravo!

Mislav Predavec (45) iz Hrvatske, trenutno radi kao profesor matematike u Zagrebu. Ima IQ – 192. Vlasnik je male kompanije, a osnivač je i elitnog društva GenerIQ society.

Ivan Ivec iz Hrvatske ima IQ 169, član je Mense u Hrvatskoj i predaje naprednu matematiku.

“IQ trojstvo” današnjice – Azijska prevlast

Kim Ung Yong – 210 IQ

Južnokorejanac je iznimnih mogućnosti od malih nogu. Progovorio je već sa šest mjeseci, a s tri godine čitao je tekstove na japanskom, engleskom i njemačkom. S četiri godine već je slušao akademska predavanja. Već u dobi od osam godina pozvan je NASA ga je pozvala da studira u SAD-u. Kao tinejdžer počinje i raditi za njih, no naposljetku se vraća u matičnu zemlju. Rođen je 1962.

Kim Ung Yong kao dijete
Kim Ung Yong kao dijete
preuzmi
Christopher Hirata

Christopher Hirata – 225 IQ

U dobi od 13 godina osvaja zlatnu medalju iz fizike na Internacionalnoj olimpijadi, postavši tako najmlađi Amerikanac s tim priznanjem. Već s 22 godine postaje doktor znanosti na Princetonu, a danas radi na projektu NASA-e koji ima za cilj doći do rješenja kako zaposjesti Mars. Rođen je 1982.

Terrence Tao – 230 IQ

Matematičar je australsko – američkog podrijetla. Već s tri godine rješavao je aritmetičke zadatke, a s devet kreće na fakultet. Postaje doktorom znanosti na Princetonu u dobi od 20 godina. Na sveučilištu u Los Angelesu (UCLA) postaje profesor s 24 godine, a do tada je imao 230 objavljena rada. Rođen je 1975.

Terence Tao
Terence Tao

Izvori:

atma.hr

takodobra.com

blog.dnevnik.hr

znanost.geek.hr

muskimagazin.com

PODIJELI
Prethodna objavaTajna ljevorukih osoba
Slijedeća objavaTi si jaka
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here