Ljutnja – emocija koja želi biti viđena

0
1883
160×600 text-47 lijevo

Život pred nas svakodnevno stavlja niz frustracija. Naljutiti se nije nimalo teško. Ali znati kada, kako i na koga se ljutiti već možemo doživjeti kao izazov.

Psihologija definira ljutnju kao emocionalno stanje koje intenzitetom može varirati od toga da nas nešto blago frustrira do toga da smo bijesni. Ono na što često nailazimo jest da se ljutnju promatra u negativnom aspektu na način da se pri samom spomenu na ljutnju odmah misli i na agresivnost.

No, to baš i nije tako. Ljutnja je pokretačka energija, nekad neophodna da bismo preživjeli, ona nas tjera u „napad“, u obranu sebe, u borbu za nekoga ili nešto. Teško da bismo bez ljutnje kao čovječanstvo i opstali jer upravo je ljutnja bila pokretačka sila mnogih pokreta otpora i borbe za određena prava i pravdu.

Ako na kratko zaronimo u svijet životinja, koje imaju jednostavnije mehanizme opstanka, onda možemo uočiti da ona životinja koja pokazuje ljutnju (lavežom, rikom, režanjem i sl.) tjera onu drugu da se iz sukoba povuče „podvijenog repa“. Jedinka koja se može ljutiti, automatski se nameće kao moćnija. Kao ljudi ipak poznajemo socijaliziranije oblike iskazivanja ljutnje te nam je kroz društvenu evoluciju omogućeno da se ljutimo i na one moćnije od sebe.

Isto tako, okolina u kojoj odrastemo nas opremi svjesnim i nesvjesnim smjernicama kako treba postupati s ljutnjom. Dok kao djeca izražavamo ljutnju jer nas pokreće borba za neku želju, kao odrasle nas ljutnja tjera u borbu za neko naše pravo. Problem kod većine odraslih ustvari leži u neadekvatnom načinu iskazivanja ljutnje. Ako nam je tijekom odrastanja ljutnja i njezino izražavanje bilo nedozvoljeno ili nam prikazano kao nešto što se ne smije, čega se treba sramiti i sl., kao odrasli nastavljamo s tim obrascem koji osvijestimo najčešće kada nam potisnuta ljutnja krene stvarati probleme.

U radu s klijentima, nerijetko nailazim na situacije u kojima mnogi imaju problema s emocijom ljutnje, odnosno načinom na koji ju izražavaju. Vrlo često kod anksiozno – depresivnih smetnji klijenata, iza njihovih simptoma (napadaja panike, sniženog raspoloženja, plačljivosti, raznih somatizacija kroz glavobolje, želučane i kožne probleme, oslabljen imunitet, ukočenosti i sl.) stoji upravo ljutnja koja nije pravovaljano i pravovremeno izražena.

300×250 centar text-39

Kroz psihodramske intervencije, tijelo vrlo brzo reagira, te klijent vrlo brzo prepoznaje autentičnu emociju koja jednostavno „želi van“. Nekada je to kroz plač, nekada kroz pokret, nekada kroz vrisak. Katarzičnim iskustvom koje doživi nakon prorade onoga što ga muči, vrlo često se osjeća „lakšim“, manje napetim, nekada čak i fizički iscrpljenim jer se oslobodila velika količina zatomljene energije.

Rad na kontroli ljutnje je isto tako važan jer oprečno zatomljivanju ljutnje, neke osobe se stalno ljute, te njihova ljutnja nema učinka, već je naprotiv iscrpljujuća i za tu osobu, kao i sve oko nje. Ovdje se često radi o osobama koje kroz ljutnju izražavaju negodovanje, kronično nezadovoljstvo, kritiku i prigovore koje se odnose obično na „onog drugog“. Kroz rad na kontroli ispada ljutnje i bijesa, metodom psihodrame dolaze u kontakt s nizom duboko skrivenih potreba i povreda, od toga da samo žele biti uvaženi, zaštićeni, utješeni, pohvaljeni ili jednostavno „viđeni“.

Kakav god odnos prema ljutnji imali, ljutnjom se treba baviti. Sve što nas ljuti možemo pokušati rješavati na bezbroj neefikasnih načina, ali će nas opetovane situacije ponovno dovesti do suočavanja s našim manje ugodnim emocijama. Psihoterapija se pokazala kao uspješan način ulaženja u autentičan kontakt sa sobom i načinom na koji funkcioniramo, a psihodrama kao metoda u kojoj možemo promatrati i sebe i drugoga kroz odnos. U konačnici, nijedno društvo do sada nije uspjelo eliminirati konflikt kao dio življenja, ali nam se kontinuiranim radom na sebi pruža mogućnost da to življenje sebi i drugima učinimo kvalitetnijim te manje potresnim i bolnim.

160×600 text-45 desno

Napisala:
Ana Pulek, psihodramska praktičarka

Svi koji kroz individualne susrete ili unutar psihodramske grupe žele istraživati svoje unutarnje obrasce, kao i teme odnosa, granica, strahova, svojih želja i potreba, mogu se javiti putem DRUMTIDAM prijavnice ili na [email protected]sa svim dodatnim pitanjima.

Grupa koja se održava jednom tjedno u Zagrebu, trenutačno nudi mogućnost priključivanja dodatnih članova. Voditeljice su Maja Aqqad, dipl.soc. i Ana Pulek, spec.comm. psihodramske praktičarke u terapijskom radu i u superviziji Centra za psihodramu iz Zagreba.

Također vas pozivamo da obavijesti pratite i na FB stranici Kao Da- put prema sebi
https://m.facebook.com/Kao-Da-put-prema-sebi-1661990644046732/

Prijavite se za radionicu Ljutnja – emocija koja želi biti viđena preko Drumtidam prijavnice

PODIJELI
Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop 06.07.2017.
Slijedeća objavaOno što ne osvijestimo javlja se u našim životima kao sudbina – MOĆ SATURNA
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here