160×600 text-47 lijevo

Inspiracija igra glavnu ulogu u rješavanju teških problema u svim ljudskim stvarateljskim pothvatima. Na polju glazbe, pokazat ćemo dojmljiv primjer u kojem se ideje za glazbenu skladbu pojavljuju potpuno sređene unutar uma, bez nekakvog, naoko teškog svjesnog napora.

Wolfgang Amadesu Mozart je jednom opisao kako on stvara svoja djela: “Kada se osjećam fino i dobro raspoložen, ili kada šetam ili se vozim… misli nagrnu u moj um tako lako, kao da ste sami to poželjeli. Otkuda i kako one dolaze? To ne znam i nemam ništa s tim… Jednom kad imam tematiku, dođe druga melodija, nadovezuje se na prijašnju, u skladu s potrebama skladbe u cijelosti. One ne dolaze do mene uzastopno, sa svim svojim različitim dijelovima dorađenim u detalje kakve će one biti poslije, već je to cijelost koju mi vlastita mašta daje slušati”.

Inspiracija također igra vrlo važnu ulogu u rješavanju složenih problema u znanosti i matematici. U biti, učenjaci svojim svjesnim naporima olako rješavaju samo neke rutinske stvari. Značajna unaprijeđenja u znanosti gotovo uvijek sadrže iznenadnu inspiraciju koja se u većini primjera pojavljuje neočekivano poslije dugog perioda zatišja provedenog  u intenzivna, ali neuspješna svjesna naprezanja. Tipičan primjer je iskustvo matematičara Karla Gaussa. Nakon što je godinama neuspješno pokušavao dokazati teorem o cijelim brojevima, Gauss je odjednom bio svjestan rješenja. On je ovako opisao svoje iskustvo: “Konačno, prije dva dana sam uspio… Iznenadan bljesak svjetla i zagonetka se odgonetnula! Osobno ne mogu reći što je bila nit vodilja koja je povezala sve ono što sam prije znao, moje prijašnje znanje, s onim što je omogućilo rješavanje mog problema.”

Osobine inspiracije

Iz ovih spomenutih primjera otkrivamo da fenomen inspiracije ima dvije glavne osobine. Prvo, izvor leži izvan osebujnog svjesnog zapažanja, i drugo, donosi informacije koje su subjektu nedostižne njegovim svjesnim naporom. Poznati francuski matematičar Henri Poncaire, nakon dubokog promišljanja o fenomenu inspiracije u svom vlastitom djelu, doveden je do ideje koja je slična ideji o Nad-duši. Poncaire je ovo nazvao podsvjesno jastvo i opisao ga na sljedeći način: “Ono ni po čemu nije inferiorno svjesnom jastvu; ono ne djeluje čisto automatski: ima sposobnost razabiranja; ima takt, finoću i istančanost; zna što izabrati, naslutiti. Što ja mogu reći? Može bolje predvidjeti i naslutiti od svjesnog jastva, jer uspjeva baš tamo gdje je ovo drugo pogriješilo. Ne čini li se da je podsvjesno jastvo nadređeno svjesnom?”

Približivši se ovoj ideji, Poncaire se odmah odvraća od nje, i kaže: “Priznajem da bih, što se mene tiče, trebao mrziti takvu pomisao.” Potom nudi mehaničko objašnjenje u kojem podsvjesno jastvo, koje je sada viđeno kao stroj, može biti razlogom fenomena inspiracije. Poncaire je predlagao da “podsvjesno jastvo” mora mehanički sakupiti mnoštvo kombinacija matematičkih simbola i naposlijetku pronaći kombinaciju koja zadovoljava želju uma za određenim matematičkim rezultatom. No ipak, Poncaire je dobro znao da je broj kombinacija u jednom takvom sirovom pristupu rješavanja problema previsok za um, brojka za koju se ne bi moglo reći da je um može obraditi u kratkom vremenskom roku. Nadalje, Poncaireov prijedlog ne računa sa sasvim novim stvarima i osobitostima koje se pojavljuju, kao što su npr. skladbe Wolfganga Amadeusa Mozarta – a to su osobitosti koje se pojavljuju neočekivano kao dar, i nisu nikada prije bile rješenje ikojeg problema.

Budući da posjedujemo vrlo malo znanja o funkcioniranju mozga, naravno, nije moguće odbaciti vjerojatnost da inspiracija dolazi iz nekog moždanog mehanizma, čije bi se podrijetlo također trebalo ispitati. Međutim, bilo kako bilo, danas takoder nije moguće dokazati da inspiracija doista dolazi iz takvog mehanizma, i zbog toga se i ova vjerojatnost o sveprožimajućoj nadsvijesti ne bi smjela žurno odbaciti.

Univerzalna svjesnost

160×600 text-45 desno

Ako slijedimo ovu ideju, vidjet ćemo kako daje razumijevanje čak i nekih zgoda u našem svakodnevnom životu. Dok većina slučajeva inspiracije opisuje neuobičajene umne nadarenosti, možemo također vidjeti da se djelovanje nadsvjesnog, kao spoj između jastva i materije, odvija svakodnevno, u najrazličitijim situacijama. Kada želimo izvršiti nekakvu fizičku akciju, sve što mi primjećujemo jest da tijelo odmah djeluje. Mi ne razumijemo kako se puka volja pretvara u akciju. Sve što se nama čini jest da se sve zbiva automatski, te prihvaćajući to zdravo za gotovo, kažemo: “Ja ovo činim.”

Međutim malo pažljivije razmišljanje otkriva da se ove akcije odvijaju po vodstvu i kontroli sile koja nije naša vlastita. U svakodnevnom životu mi neprestano nešto odlučujemo i uzdajemo se u snagu vlastite inteligencije. No što je to inteligencija? Nalik inspiraciji, inteligencija usmjerava poput nekog višeg autoriteta; živo biće ne može djelovati bez uporabe inteligencije. Ako netko ne daje velike prednosti inteligenciji, vidjet ćemo da takva osoba postaje poremećena i čudak u društvu. Tako je osoba sasvim ovisna o inteligenciji, koja ga vodi poput oca koji vodi svog malenog sina.

Prema Bhagavad-giti, ovaj viši izvor inspiracije i inteligencije, koji je prisutan i smješten unutar svakog živog bića, zove se Nad-duša, univerzalna svjesnost. Nad-duša, koja je uvijek različita i nadređena individualnoj duši, karika je između našeg svjesnog jastva i mozga. Nad-duša bez ikakvog direktnog kontakta primjećuje želje osebujne duše (kao što mi osjetimo miris cvijeta ne dotičući ga) i sprovodi ih u djelo. Ova koordinacija između suptilnih svjesnih želja i materijalnih djelovanja odvija se unutar okvira viših prirodnih zakona, zajedno nazvanih zakon karme. Nad-duša, djelući slobodno po ovim zakonima, a koji su, usput,  njeni vlastiti zakoni, stvara akciju u ovom materijalnom svijetu.

Kada učenjaci proučavaju ova djelovanja, može se činiti da se pokoravaju poznatim zakonima fizike. Međutim, kada bi mogli analizirati ova djelovanja i akcije zbilja u potpunosti, došli bi do zaključka da je Nad-duša iznad fizikalnih zakona i da ih kontrolira. Do sada, u skladu s tradicionalnim zapadnim pristupom, držali smo da je svjesno jastvo i um jedno te isto i jasno smo ih razdvojili od tijela. Ovdje ćemo sažeto spomenuti da je u Bhagavad-giti načinjena dalja razlika, između uma i jastva. Po Giti, um je izgrađen od suptilnih materijalnih elemenata koji mogu međudjelovati s mozgom. U ovakvoj zamisli, um je dio materijalnog tijela, i može ga se nazvati suptilnim tijelom. Bhagavad-gita objašnjava da je svjesno jastvo više i od uma i od tijela jer je neuništive i neprolazne prirode.

Kada kažemo da je Nad-duša spoj između jastva i tijela, ono što mi uistinu mislimo jest da je Nad-duša karika koja spaja svjesno jastvo te i um i grubo materijalno tijelo. Međudjelovanje između Nad-duše i svjesnog jastva je, bez sumnje, teško eksperimentalno izračunati, ali ovo dvoje su tako intimno povezani da u svakoj osobi postoji želja i mogućnost da bude svjesna Nad-duše. Ova mogućnost i želja se mogu ostvariti kroz proces yoge.

Krunslav Đurđević

BHAGAVAD GITA

Otkrij Bhagavad-gitu Kakva Jest

Dragulj svjetske književnosti

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

926 stranica, tvrdi uvez, 16 slika u boji

Cijena: 150 kn - Kupi ovdje

Podudarni sadržaj
PODIJELI
Prethodna objavaZdravi i fit uz nordijsko hodanje!
Slijedeća objavaGdje se vidite za deset godina?
Krunoslav Đurđević

Krunoslav Đurđević (1962-2007) bio je propovjednik, predavač vedskoga znanja, urednik nekoliko časopisa iz područja alternative, Jyotish astrolog, kolumnist, glazbenik, pisac, scenarist… Napisao je nekoliko izrazito zapaženih knjiga: “Karma – univerzalni zakon pravde” (1997), “Reinkarnacija” (1997), “Vedska kozmologija” (1998), “Misterija stvarnosti i vremena” (1999), i “Reinkarnacija – mit ili zbilja” (2001). Bio je predsjednik i voditelj “Bhaktivedanta – Udruga za znanost i religiju”. Gostovao je u TV-emisijama poput “Latinice” i “Na rubu znanosti”.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here