Foto: Gerd Altmann/pixabay.com

160×600 text-47 lijevo

U posljednjih nekoliko godina, znanstvenici su proučavali činjenje dobrih djela i njihovih učinaka na ljudsko tijelo, prenosi portal pixelizam.com.

U brojnim istraživanjima je zaključeno da altruizam – želja da nesebično pomažemo drugima – utječe na naše zdravlje pa čak i na dužinu života.

“Ljudska priroda” je tema filozofskih rasprava već tisućama godina, a uz pomoć moderne tehnologije i znanosti, napokon smo počeli otključavati ove misterije.

U ranim fazama studija, znanstvenici su uspjeli zaključiti jednu činjenicu: naš mozak je fizički podešen da pomaže drugima.

Skeniranjem mozga možemo lako uočiti da razmišljanje o tuđim problemima aktivira iste dijelove mozga koji se aktiviraju kada razmišljamo i o svojim, dok suosjećanje aktivira dijelove odgovorne za osjećaje zadovoljstva.

Znanost sugerira da je stara izreka: “Bolje je davati nego primati”, doslovno istinita, tvrdi Jeffrey Schloss, evolucijski biolog na Westmount Collegeu u Kaliforniji.

“To nije samo moralni kliše.”

Dobro se dobrim vraća – doslovno

“Svi ljudi ne mogu biti bogati i poznati, ali svi mogu biti dobri.” Konfucije

U svakodnevnom životu, bezbroj ljudi izabere odreći se svog slobodnog vremena kako bi pomogli drugima – bilo da se radi o pomaganju starijima, spašavanju napuštenih životinja, ljudskih života ili pomaganju nekome da riješi određeni problem – dobrim djelima svjedočimo svaki dan.

Ali što je to u nama što nas tjera da nesebično pomažemo drugima, da činimo herojske poduhvate kako bi spasili nečiji život, ne razmišljajući o svom?

Istraživanja pokazuju da nam djelovanje u ime drugih ljudi pomaže da se i sami osjećamo ugodnije. Ali tu priča ne završava.

Ovakvo ponašanje utječe na nas i fizički – a sve veći broj znanstvenika tvrdi da činjenje dobrih djela pozitivno utječe na naše zdravlje, a neke studije su čak zaključile i da nam altruizam pomaže da živimo duže.

300×250 centar text-39

Veza alturizma i stresa je otkrivena sasvim slučajno 1956. godine, kada je tim istraživača sa sveučilišta Cornell proveo istraživanje sa 427 udatih žena s djecom. Oni su očekivali da će žene sa više djece biti pod većim stresom, te zbog toga i imati kraći životni vijek.

Iznenađujuće, istraživači su otkrili da broj djece, obrazovanje, klasa i radni status nisu utjecali na dugovječnost. U istoj studiji, koja je trajala 30 godina, sasvim slučajno je otkriveno da je 52% žena koje nisu nikada volontirale na kraju obolilo od neke teže bolesti, za razliku od 32% žena koje su redovno volontirale.

Ovo otkriće je zainteresiralo znanstvenike pa su nakon toga proveli još nekoliko studija: Jedna je zaključila da redovno činjenje dobrih dijela smanjuje rizik od prerane smrti za 44% – što je bolji učinak od redovnog vježbanja.

Druga studija, provedena 1990-ih, ispitala je osobne eseje časnih sestara iz 1930-tih. Istraživači su otkrili da su časne sestre koje su iskazale najviše pozitivnih emocija živjele oko 10 godina duže od onih koje su izrazile manje takvih emocija.

Mnoge su studije pokazale da alturizam značajno smanjuje nivo stresa, glavnog uzročnika većine bolesti – a samim time, da značajno mijenja našu fiziologiju.

160×600 text-47 lijevo

Kod testnih subjekata koji su samo gledali video koji je prikazivao činjenje dobrih djela zabilježeni su privremeni skokovi razine kemikalija koje jačaju imunitet.

Kod žena koje su susjedi smatrali dobrim osobama jer vole pomagati drugima pronađen je povišen nivo oksitocina – hormona ‘vezivanja’ koji nam pomaže da se osjećamo dobro.

Vezu oksitocina i dobrih dijela je potvrdila još jedna nedavna studija. “Oksitocin je odgovor na stres.

Kada je osoba altruistična i kada dotiče ljude u pozitivnom smislu, pomažući im u nevolji, razina oksitocina ide prema gore – što znači da ​​stres ide prema dolje”, zaključio je Gregory L. Fricchione, profesor psihijatrije na Harvardu.

Brojne studije provedene u različitim vremenskim periodima i državama su zaključile jednu zajedničku stvar:

Altruistične emocije – “droga pomagača” – stvaraju fiziološke reakcije u tijelu tako što povećavaju razinu hormona oksitocina – zbog kojeg se osjećamo dobro, smanjuju nivo stresa i poboljšavaju imunitet (viša razina zaštitnih antitijela).

Altruizam u nama izaziva kemijsku reakciju sličnu onoj koju izaziva i istinska ljubav.

“Najbolji dio života dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi.” William Wordsworth

Napomena atme: Bhagavad gita tvrdi da je najuzvišenije pomaganje drugima ono koje uz fizičku pomoć posjeduje i duhovni aspekt pomoći, ono za koje ne očekujemo da se mi od toga bolje osjećamo, ono za koje ne očekujemo nikakvu zahvalu ni prepoznavanje i koje činimo iz čiste ljubavi i suosjećanja.

Izvor: pixelizam.com

Podudarni sadržaj
PODIJELI
Prethodna objavaTijelo kao mapa naših emocija: Zašto nastaju ožiljci?
Slijedeća objavaProstorni i psihološki identitet: Teku li energije u vašem prostoru?
Atma

Učinite od svog života ono najbolje što on može biti – nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše – budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni…

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here