Upravo zbog činjenice da su pogrešne dijagnoze uobičajene, one mogu imati za posljedicu više smrtnih slučajeva i trajnih posljedica kod bolesnika nego neke druge greške – kaže David Newman-Tokeru s medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoreu.

Postavljanje pogrešnih dijagnoza uobičajeno je u sustavu zdravstvene zaštite u SAD-u i može pacijente izložiti ozbiljnim posljedicama, pokazalo je američko istraživanje.

Do sada su pogreške tijekom operativnih zahvata i one u prepisivanju lijekova bile u središtu napora da se pacijenti zaštite od pogrešaka, ali znanstvenici, čiji je rad objavljen u časopisu JAMA Internal Medicine, kažu da je manje pažnje posvećeno promašenim dijagnozama u ordinacijama.

– Upravo zbog činjenice da su pogrešne dijagnoze uobičajene, one mogu imati za posljedicu više smrtnih slučajeva i trajnih posljedica kod bolesnika nego neke druge greške – kaže David Newman-Tokeru s medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoreu.

– Imamo sve razloge vjerovati da su dijagnostičke pogreške veliki, veliki javnozdravstveni problem. U stvarnosti govorite o oko 150 tisuća osoba godišnje te o umrlima i invalidima koji su posljedica toga problema – kaže on.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su uz pomoć elektronskih liječničkih kartona pratili 190 slučajeva dijagnostičkih pogrešaka postavljenih u jednom zdravstvenom centru. U svakom od tih slučajeva pacijent koji nije dobio pravu dijagnozu hospitaliziran je ili se unutar dva tjedna vratio u ordinaciju ili na hitni prijem. Utvrđeno je da je veliki raspon pogrešnih dijagnoza.

Upala pluća, zatajenje srca ili bubrega i karcinom činili su pet do sedam posto dijagnoza koje su prvo dijagnosticirane kao nešto drugo. Najveći broj dijagnostičkih pogrešaka mogao je izazvati umjerene do teške posljedice, utvrdili su znanstvenici. Od 190 pacijenata, kod njih 36 su ostale trajne zdravstvene posljedice, a 27 ih je umrlo.

Stručnjaci upozoravaju da je jedan od problema pri postavljanju točne dijagnoze to da neki simptomi, poput bolova ili teškoća s disanjem, mogu biti znakom niza bolesti, kako teških, tako i manje ozbiljnih.

– U ovim slučajevima radi se o nespecifičnim tegobama – kaže Hardeep Singh koji je vodio istraživanje u zdravstvenom centru za ratne veterane u Houstonu. ‘Kada netko stigne s blagim teškoćama disanja i malo kašlje možete misliti da se radi o bronhitisu, a dva tjedna kasnije vrati se sa zatajenjem srca’.

Većina promašenih dijagnoza po istraživanju je rezultat propusta pri uzimanju anamneza, obavljanja kompletnog pregleda i upućivanja na prave pretrage.

Singh kaže kako je jedna od stvari koje pacijenti mogu učiniti da smanje mogućnost pogreške dolazak u ordinaciju s unaprijed pripremljenim informacijama o prirodi tegoba i njihovu trajanju.

– Mislim da je važno i da pacijent pita liječnika o čemu bi se još moglo raditi ili što ga najviše zabrinjava – kaže Singh i dodaje da je poanta ‘kako zajedno doći do dijagnoze’. U dodatku na to Singh dodaje da pacijenti ne bi trebali zaključiti da je s njima sve u redu u slučaju pogoršanja simptoma samo zbog toga što je ljiečnik na prvom pregledu zaključio da se ne radi ni o čemu ozbiljnom.

http://www.dnevno.hr/magazin/zdravlje/79768-pogresna-dijagnoza-sasvim-je-normalna-pojava-u-lijecnickim-ordinacijama.html

Podudarni sadržaj

Prethodna objavaSijanje smrti, uništenja i profita: 15 najzloglasnijih korporacija koje stvaraju ‘Novi svjetski poredak’
Slijedeća objavaDobrovoljan rad dobar je za srce – i u mladoj dobi!
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here