Pomicanje na ljetno računanje vremena – Evo što nam to radi!

0
6028
Foto: pixabay.com

160×600 text-47 lijevo

Pomicanje vremena sa zimskog na ljetno računanje vrlo je nezdravo za ljudsko tijelo, smatraju neki njemački znanstvenici. Naime, prema Jürgenu Zulleyju, koji je imao intervju u njemačkom tjedniku Die Zeit, pomicanje sata je beskorisno i vrlo nesigurno. S njime se slaže i Till Rönnenberg koji pomicanje kazaljke s dva na tri opisuje kao čovjekovo miješanje u prirodni ljudski biološki sat.

Ideja osmišljena u Engleskoj tjera građane Europe i SAD-a, ionako kronično premorene u još veći umor. Kina, Indija i radišni Japanci nisu se dali uvući u igru. Cijela Europa se davno, za Prvog svjetskog rata, odlučila na ljetno-zimsko računanje vremena kako bi što veći dio životnih i poslovnih aktivnosti smjestila za vrijeme danjeg svjetla, odnosno uštedjela na umjetnoj rasvjeti. Za razliku od Europe, međutim, vrlo radišni Japanci u tu se priču nisu dali »uvući«, kao, uostalom, niti Kina, Indija, Indonezija, veći dio Australije ili pak većina zemalja Južne Amerike.

Istraživanja su pokazala da promjena u računanju vremena povećava broj srčanih udara, a utjecaj poremećaja u unutarnjem tjelesnom satu osjeća se i daljnjih sedam mjeseci do ponovog vraćanja sata.

– Našem bi tijelu više odgovaralo kada bi na bio ritam cijelo vrijeme funkcionirao prema zimskom vremenu – objasnio Zulley.

Gubitak jednog sata naviše utječe na osobe koje su najaktivnije tijekom večeri i noći, smatra znanstvenik Horst-Werner Korf, upravo jer već i tako teže ustaju. Dodao je i kako jetra treba čak tjedan dana da se prilagodi ljetnom vremenu.

Slično su istraživanje proveli i behavioristi Christopher Barnes i David Wagner koji su proučavali ozljede na radu kod rudara između 1983. i 2006. Otkrili su, u usporedbi s drugim danima, kako se najviše ozljeda dogodilo upravo u ponedjeljak nakon pomicanja sata na ljetno računanje vremena. Uz to ozljede su bile teže.

Nakon provođenja ankete potvrđeno je kako su rudari u prosjeku spavali 40 minuta manje. Njihovo je izdraživanje izašlo u znanstvenom magazinu Journal of Applied Psychology.

300×250 centar text-39

Prema znanstvenim studijama, koje pozivaju na ukidanje običaja pomicanja sata, ranije padanje mraka zimi utječe na manjak energije. Igranje s prirodnim ciklusom uzrokuje drastično smanjenu produktivnost, smatraju znanstvenici, napominjući kako, pomičući satove, postajemo podložniji bolestima i, svakako – umorniji. Većina građana Europe i SAD-a, ionako kronično premorena, biva još premorenija zbog pomicanja sata dvaput godišnje. Više sunca ujutro je, zaključila je znanost, dobro, no dodavanje sata večeri odgađa san i šteti tijelu. Praćenje srčanih oboljenja pokazalo je da Šveđani, nakon proljetnog pomicanja sata, pate od drastičnog poremećaja bioritma, dok su istraživanja u Velikoj Britaniji pokazala kako bi zaustavljanje promjene sata, odnosno prelazak na sat plus tijekom zime, kao i još jedan sat više tijekom ljeta, ljudima dao 300 sati više svjetlosti u godini dana. To znači da bi ljudi bili sretniji, s više energije i zdraviji, a ušteda bi, zbog dužeg dana i više svjetla, bila i energetske, odnosno ekološke naravi.

Smanjuje li pomicanje sata potrošnju energije? Analize provedene unatrag nekoliko godina kažu – ne. Prema nalazu Sveučilišta Washington, ranijim buđenjem u ljetno vrijeme navečer se troši manje energije, ali se to nadoknadi ujutro. S druge strane, neke analize ipak pokazuju uštedu – SAD su produživanjem ljetnog računanja vremena na nekim mjestima, navodno, uštedjele 1,3 teravata struje. Korist je bila najočitija u Kaliforniji, gdje su ljudi umjesto boravka u klimatiziranoj kući duže ostajali vani, trčeći i općenito se baveći sportom, umjesto gledanjem televizije.

160×600 text-47 lijevo

Kako se pretpostavlja, ideja o pomicanju sata prva je pala napamet ocu Amerike, Benjaminu Franklinu, ranoraniocu koji navodno nije mogao podnijeti da se sunce ljeti budi prije njega. Službeno, promjenu sata osmislio je engleski arhitekt Wiliam Willet, koji je svoju ideju 1907. godine iznio u britanskom parlamentu, i tako začeo burnu raspravu, koja je trajala godinama. U svojoj namjeri nije uspio, no devet godina kasnije, dvije godine od početka Prvog svjetskog rata, Njemačka je prihvatila ljetno računanje vremena, kako bi uštedjela na energiji.

Nakon Njemačke, promjenu prihvaća i Velika Britanija, a zatim i SAD, koji je ovu praksu ukinuo već 1919. godine zbog protesta farmera, a onda vratio 1966. godine. Osam godina kasnije Amerikanci su i službeno došli do računice prema kojoj pomicanjem kazaljki sata tijekom ožujka ili travnja svakog dana uštede 10.000 barela nafte.

Najnovija istraživanja pokazuju, zato, da pomicanje sata ne utječe samo na naše zdravlje kratkoročno, u obliku nesanice ili, dokazano, povećanja broja infarkta, nego i u idućih sedam mjeseci, dok se sat ponovno ne vrati na zimsko vrijeme. Znanstvenici tvrde kako pomicanje sata dovodi do promjena u tijelu, pa jetri, primjerice, treba čak tjedan dana da se prilagodi toj promjeni. Prema američkim istraživanjima, u prvom tjednu ljetnog računanja vremena povećava se broj srčanih napada, najvjerojatnije zbog izgubljenog sata sna, no pri kraju računanja ljetnog vremena i broj srčanih napada opada. U proljetnom gubitku sata žene češće imaju srčani udar nego muškarci, kažu stručnjaci.

Izvor: vijesti.gorila.hr

PODIJELI
Prethodna objavaKako se zaljubljuje svaki znak: Ovan pada na prvi pogled, Škorpiona kao da pogodi grom!
Slijedeća objavaOgromna dobričina, pa i na svoju štetu: Blago vama ukoliko pored sebe imate ovaj divni znak!
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here