Životinje unose i pohranjuju u svom tijelu umjetno gnojivo i pesticide koji se koriste pri proizvodnji njihove hrane. I biljna hrana je danas zagađena; međutim, koncentracija svih tih otrovnih materija mnogostruko se umnožava taloženjem u masnom tkivu životinja. Životinjama koje se uzgajaju u skučenom prostoru rutinski se daju hormoni, antibiotici i druge kemikalije kako bi se neutralizirao učinak stresa pod kojim one žive, spriječio nastanak bolesti i ubrzao rast.

Koja je hrana najbolja?

Danas još uvijek mnogima ide voda na usta od ukusnog pečenja. Ispada da je prava hrana dobar komad teletine ili svinjetine. Tko bi samo želio odreći tako sočnog zalogaja!? Autoritativni glas informira nas da u 100 grama teleće šnicle nema više kolesterola nego u 100 grama piletine. Ono što se, međutim, često prešućuje jest činjenica da čak i nemasna junetina, iako se po kolesterolu može usporediti s piletinom, sadrži tri do šest puta više opasnih zasićenih masnoća koje podižu razinu kolesterola u krvi. Osim toga, tko jede obrok od 100 grama? Prosječni hamburger ima oko 150 grama mesa, a prosječan odrezak 170 grama.

Ali, zar meso nije važan izvor bjelančevina?

Meso je po svojoj prehrambenoj vrijednosti zaista izvor obilnih količina bjelančevina, ali ono sa sobom donosi i niz drugih problema. Prije svega, većina ljudi precjenjuje svoju potrebu za bjelančevinama. Preporučena dnevna količina (RDA) bjelančevina iznosi 45-60 grama.

Ali prosječni stanovnik razvijene zemlje pojede dva do tri puta veću količinu. Takav prekomjerni unos bjelančevina stvara probleme bubrezima, potiče razvoj gihta i dovodi do izlučivanja kalcija iz kostiju.

Kod mesa je još veći problem u tome što ono sadrži veliku količinu masnoća (većinom zasićenih) i kolesterola. Znanstvena istraživanja uvelike ukazuju na to da je prehrana bogata masnoćama jedan od glavnih krivaca za današnje bolesti. Ona se sastoji od upotrebe proizvoda životinjskog podrijetla kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi.

Nevolja pri uporabi tih proizvoda nastaje kad ljudskom tijelu, iako je u stanju da se hrani životinjskom hranom, pofali zaštita protiv velikih količina masnoća i kolesterola. Čovjek, naime, za razliku od životinja mesojeda, ne posjeduje enzime koji mogu probaviti kolesterol.

U njegovom krvotoku se skuplja suvišna masnoća i kolesterol koji se talože na stijenke krvnih žila. Tijekom vremena one odebljaju i suze se, stvore se naslage i nastaje ateroskleroza. Zbog toga dolazi do smanjenja ili potpunog prestanka dotoka krvi u vitalne organe. Na taj način se postavlja temelj mnogim današnjim smrtonosnim bolestima poput koronarne bolesti, visokog krvnog tlaka, moždanog udara, šećerne bolesti i više vrsta raka.

Ali, čovjek oduvijek jede meso. Otkud sada takve vrste problema?

Vratimo se u mislima malo u prošlost, na početak 20. stoljeća. Tada nije bilo toliko bolesti vezanih uz aterosklerozu jer ljudi nisu jeli meso dva ili tri puta dnevno kao danas. Oko 70% bjelančevina oni su unosili preko biljne hrane. Danas, međutim, prosječan čovjek u razvijenim zemljama dobiva 70% bjelančevina iz životinjskih proizvoda zasićenih masnoćama i kolesterolom.

U ono vrijeme su se domaće životinje uzgajale na poprilično drugačiji način. Kokoši su trčale po dvorištu, a svinje se valjale u blatu. Međutim, te idilične farme su danas velikim dijelom zamijenjene tovilištima. Na najmanjem mogućem prostoru i po najmanju moguću cijenu uzgaja se najveći mogući broj životinja. Većina životinja koje danas jedemo uzgajaju se u uzgajalištima ili su zatvorene u kavezima, praktično bez ikakve mogućnosti kretanja. Meso tih životinja može sadržavati dva puta više masnoća od mesa domaćih životinja koje se slobodno kreću.

Životinje unose i pohranjuju u svom tijelu umjetno gnojivo i pesticide koji se koriste pri proizvodnji njihove hrane. I biljna hrana je danas zagađena; međutim, koncentracija svih tih otrovnih spojeva mnogostruko se umnožava taloženjem u masnom tkivu životinja. Životinjama koje se uzgajaju u skučenom prostoru rutinski se daju hormoni, antibiotici i druge kemikalije kako bi se neutralizirao učinak stresa pod kojim žive, spriječio nastanak bolesti i ubrzao rast. Ostaci tih zagađivača ulaze u prehrambeni lanac, na čijem je vrhu čovjek!

Treba li onda izostaviti meso iz upotrebe?

Milijarde ljudi na ovoj planeti sasvim dobro živi hraneći se samo biljnim bjelančevinama. Evo nekih prednosti takve prehrane:

Zdrastvene prednosti

Ljudi koji ne jedu namirnice životinjskog podrijetla:

  • Duže žive
  • Manje obolijevaju od srčanih napada i moždanih udara
  • Imaju manje problema s težinom
  • Imaju nižu razinu kolesterola
  • Imaju niži krvni tlak
  • Manje obolijevaju od šećerne bolesti
  • Manje oboljevaju od hemoroida i divertikuloze i imaju redovniju stolicu
  • Manje oboljevaju od raka dojke, prostate i debelog crijeva
  • Imaju jače kosti, a manje osteoporoze
  • Manje obolijevaju od bubrežnih i žučnih kamenaca
  • Manje obolijevaju od bubrežnih bolesti i gihta.
  • Osim toga, takva prehrana je ukusna i financijski isplativa.

Zaštita okoliša

Stočarstvo je, s ekološke strane, jedna od najrazornijih industrija na svijetu. Prijelazom na bezmesnu hranu bi se:

Sačuvalo velike količine vode – Za proizvodnju jednog kilograma pšenice potrebno je oko 300 litara vode, dok je za proizvodnju jednog kilograma junetine potrebno 3.000 litara vode, dakle deset puta više.

Zaštitilo kišne šume – Proizvodnja pola kilograma mesa za hamburgere zahtjeva uništenje 5 četvornih metara kišne prašume za uzgoj potrebne životinjske hrane.

Sačuvalo plodno tlo – Svake godine se zbog pretjerane ispaše stoke i neodrživih metoda uzgoja životinjske hrane izgubi više milijardi tona površinskog plodnog tla.

Povećanje zaliha hrane u svijetu

Oko 85% žitarica proizvedenih u Americi odlazi za stočnu hranu. Kad bi se samo u SAD-u upola smanjila potrošnja mesa, sa sačuvanom zemljom i ušteđenom vodom, kao i sa žitaricama i sojinim zrnom mogle bi se prehraniti sve zemlje u razvoju.

Impresivni podaci

Činjenice koje ukazuju na potrebu prestanka upotrebe mesa i drugih proizvoda životinjskog podrijetla svakog dana su sve brojnije. Nutricionistička istraživanja potvrđuju da je prehrana temeljena na integralnim biljnim namirnicama ne samo adekvatna, već i najbolja.

Knjige za download:

Izvor: http://www.vestinet.rs/pogledi/ishrana-mesom-je-smrtonosna-za-coveka-i-planetu
Prenosi: http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/06/11/prehrana-mesom-je-smrtonosna-za-covjeka-i-planetu/

Prethodna objavaKako izgraditi kuću od slame
Slijedeća objavaEvo zašto Slovenci vape za ‘normalnim’ žaruljama iz Hrvatske, a Hrvati ih skladište
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here