Čini se pomalo neobičnim da u 21. stoljeću i sa svim slobodama koje su nam dane još uvijek raspravljamo o našim prehrambenim navikama. Zašto je ljudima važno što jedu ili zašto? Hrvatska tradicijska kuhinja dobrim dijelom je usmjerena na mnoga mesna jela pa možda stoga i ne bi trebalo čuditi da mnogi još uvijek ne prihvaćaju ‘one biljojede koji jedu koru s drveća’. Pa ipak, zašto se sve više ljudi odlučuje za život bez mesa i životinjskih bjelančevina? Radi li se o tek običnom pomodarstvu ili nečem istinskom što navodi ljude da sve češće mijenjaju svoje prehrambene navike iz korijena?

Kako stvari stoje?

Slavna mesna industrija je u 20. stoljeću napokon uspjela donijeti svakom čovjeku meso na stol. Odjednom je običan čovjek, pučanin, mogao svakodnevno jesti meso koje su do tada, uživali jedino visokorangirani i bogati društveni slojevi. Ovaj ‘dokaz uspjeha’ stvorio je nove generacije kojima je danas nezamislivo ‘preživjeti’ dan bez komada mesa, a kod ekstremnih slučajeva i jedan obrok. Pa ipak, jeli ‘normalno’ danas jesti meso u ovakvim količinama? Ako upitate pripadnike najstarijih generacija, oni će vam zasigurno reći kako mesa nije bilo svaki dan, te kako je se ono blagovalo jednom u tjedan ili dva. Naši još uvijek živući preci tada nisu bolovali od povišenih šećera, masnoća, kolesterola, problema sa srcem i krvožilnim sustavom, jetrom, itd. Pa iako treba uzeti u obzir da se tada radilo o jednom sasvim drugom načinu života;  bez žurbe i stresa, kemijskih dodataka hrani od kojih zasigurno mnogi truju čovjeka, potrebno je postaviti pitanje – jeli jedenje mesa u ovakvim količinama zapravo pomodarstvo koje je se ukorijenilo u ljudima i prema mnogim znanstvenicima krivac za ‘moderne’ bolesti? Radi li se o konceptu kojega je svjesno nametnula mesno korporativna industrija, a ljudi nesvjesno prihvatili?

Hedonistički koncept

Jedan od najvećih psihoanalitičara 20. st., a to je Erich Fromm, u svom konceptu tumačenja modernoga društva ističe: ‘Danas svi pušimo jeftine cigarete koje izgledom podsjećaju na skupe, nosimo odjeću koja izgleda skupo…’. Je li kapitalistička industrija glavni ‘krivac’ što je malen i običan čovjek napokon osjetio sve blagodati onoga života kojega su do tada živjeli samo imućni ili je bačen u iluziju o onome kako bi ‘dostojan život’ trebao izgledati? Uopće pitano, kako bi trebao izgledati dostojan život u kojemu naročito ovih dana  kada Hrvatsku potresa kriza i siromaštvo, mnogi na taj način ne uživaju? Zašto su mnogi, s jedne strane duboko religiozni zapravo okrenuti onom životu u kojem nema skrušenosti i skromnosti, dok s druge strane uživaju u hedonističkom konceptu današnjice? I upravo, zašto takvi ne pomažu one kojima bi bila dovoljna kora kruha?  Smijemo li postaviti standarde na taj način pa reći da je u ovom vremenu hedonizam naše načelo ili još dalje pa upitati – živimo li mi u predodžbi u sretnom i sigurnom životu, sa punim stolom i punim džepovima? Meso je nekoć označavalo visoki društveni status koji lagano počinje blijediti. ‘Zamišljeni’ hedonizam je zamjenjem drugim – a to je jedenje isključivo hrane koja je biljnog podrijetla.

Kako smo počeli ‘jesti koru s drveća’?

Većina ljudi je zapravo nesvjesna da su mnogi povijesni geniji bili vegetarijanci. Kakve veze zapravo ima koncept jedenja mesa sa njihovim uspjehom? Čini se sasvim očiglednim da je njihov uspjeh produkt njihova duha koji je smatrao meso bespotrebnim, te naviku jedenja krvničkom.  Aristotel, Leonardo de Vinci, Vincent van Gogh, Tolstoj, sveti Franjo, Buda, a po mnogima i sam Isus Krist koji zapravo nije jeo meso, su samo djelić onih koji su sustavno odbijali meso kao način prehrane.  Čini se da je nejedenje mesa zapravo oduvijek sveprisutno, no ovisno o kulturnom krugu ono je bilo prihvaćano na različite načine. (Eskimska prehrana je isključivo životinjska.) Smijemo li onda na taj način progovarati o vegetarijanstvu i veganstvu kao novom pomodarskom trendu koji je pogodio i naše krajeve ili prema primjeru svetoga Franje Asiškog zapravo činu milosti i poniznosti?

Prvo vegetarijanci, pa vegani, sada jedu samo sirovo. Što je iduće? Hranjenje suncem?

U kojim crtama možemo sažeti naše elemente  poniznosti i skromnosti? Odgovara li ona nekoć o predodžbi kako odbacivanje mesa pruža mogućnost samospoznaje i duhovnoga rasta? Nekoć je povrće bilo hrana za sirotinju, a danas naročito ako se radi o visokocjenjenom organskom povrću gotovo sigurno zauzima mnogo veće cijene od samoga mesa? Je li trend odbacivanja mesa zapravo povezan sa hranjenjem vlastitog ega u kojem mirne savjesti znamo da nismo nikoga ubili ili se radi o novoj vrsti svjesti koje sve više preplavljuje ovo društvo? Mnogi hindustički yogiji, proroci, ali isto tako i najveći prorok od svih, a to je Isus Krist je uzimao koncept  suzdržavanja od hrane na svom duhovnom putu. Prema tome, čini se sasvim sigurnim da suzdržavanje od hrane i neprestana molitva (meditacija) otvara više dimenzije u čovjeku, te upravo na taj način, odabirom vegetarijanstva ili drugih metoda jedenja i življenja se potvrđuje težnja čovjeka da ostvari ono duhovno što jest. Je li potrebno zazirati od onih koji prakticiraju ove još uvijek ne svakidašnje metode, a sve u svrhu razvoja vlastite duhovnosti?

Pa dobro, što na kraju jesti?

Ako smo zaista ono što jedemo, potrebno je postaviti pitanje što zapravo i jesti danas? Okruženi smo hranom koja je nastala genetskim inžinjeringom i raznim neprirodnim tretiranjima. Čak i zrak koji udišemo i voda koju pijemo je tretirana mnogim nepoželjnim elementima. S druge strane, razvila je se farmaceutska industrija koja nudi sva ‘rješenja’ u neprirodnoj sredini. Oni koji danas uživaju u čistom okolišu i organskoj hrani su istinski sretnici – Barack Obama i engleska kraljica Elizabeta koji imaju svoje osobne organske vrtove su jedni od njih. S obzirom na korporativne težnje i uvođenje zabrane prodaje ljekovitog bilja, a čini se i generalno uzgoja biljaka, malom čovjeku se opet nameće da spozna ono što je važno i vrijedno pažnje. Tko zna, čini se da će naši novi uzori u budućnosti biti oni koji jedu organsko, a mi ćemo zahvaljujući kemiji koja ‘ispire i spaljuje mozak’ u zombijevskoj masi sanjati novu ‘iluziju’ nesvjesni da smo imali realnost u rukama i ispustili.

http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/86322-prvo-vegetarijanci-pa-vegani-sada-jedu-samo-sirovo-sto-je-iduce-hranjenje-suncem.html

Podudarni sadržaj

Prethodna objavaBiti heroj vlastitog života
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 10.05.2013.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here