Sjemenke i jestivi mesnati dio bundeve bogati su masnim uljem, fitosterinom, bjelančevinama i brojnim mineralnim tvarima. Bundevu bi u svoju prehranu svakako trebali uključiti bolesnici od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili pretili. Hladno prešano bučino ulje vrlo je zdravo i ukusno, a redovita konzumacija bučinih sjemenki je prava riznica proteina i željeza te pomaže kod crijevnih parazita. Idealna je namirnica za osobe s bolesnim želucem i crijevima. Bundeva je izvrstan diuretik i preporučuje se osobama s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokraćnih puteva, bubrega i žuči. Efikasno smanjuje kolesterol u krvi.
Vjesnica jesenskih dana i nezaobilazan motiv svih romantičnih jesenskih pejzaža, bundeva je vrlo je česti sastojak hrvatskih autohtonih jela.
No ona su nerijetko jako kalorična i masna, poput bućnice ili variva od buče i vrhnja. Samo malo izmijenite tradicionalne načine pripremanja buče i dobit ćete vrhunski dijetalni sastojak, visoke nutritivne vrijednosti.
O bundevi
Bundeva (lat. Cucurbita pepo) jednogodišnja je biljka s puzavom stabljikom. Ostali nazivi jesu: tikva, buča, žuta tikva.
Zrela jestiva bundeva, dinjastog, jabučastog, kruškastog oblika ima sočno meso izrazite narančaste boje. Okus zrele jestive bundeve je slatkast i bez naročite arome, osim tzv. mošusove bundeve.
Prema podrijetlu razlikujemo bundeve Starog i Novog svijeta. Stari Egipćani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu buču glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada, nedozrela.
Mnogo više vrsta bundeva u Europu je doneseno iz Novoga svijeta – Amerike, preciznije iz Meksika. To su biljke iz porodice Cucurbitaceae. Iz te porodice najčešće se spominje obična ili poljska bundeva koja daje plodove teške 25-100 kg i kod nas se uzgaja uglavnom za stočnu hranu.
Stabljika bundeve naraste i do 10 m, a cvijetovi su žuti i smješteni u pazuhu listova. Biljka razvija posebno muške posebno ženske cvjetove, a listovi su veliki, srcolikog oblika i vrlo hrapavi. Plodovi su kuglastog oblika, ponekad rebrasti. Plodovi bundeve su hranjivog blagog i slatkastog ukusa, a sjemenke uljnatog ukusa.
Energetska i nutritivna vrijednost
Žućkasto-narančasto meso bundeve sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe – B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, željeza). A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna.
U posljednje je vrijeme beta-karoten dobio i značajan publicitet u znanstvenoj literaturi zbog višestrukog zaštitnog djelovanja u organizmu. Beta-karoten blokira formiranje slobodnih radikala i tako direktno sprječava oštećenje stanične DNA strukture, djeluje kao jak antioksidans masti, što znači da koči razvitak superoksida i peroksida.
Pretpostavlja se da dnevne doze beta-karotena (7-10 mg), koje se mogu unositi u obliku kapsula ili još jednostavnije u obliku napitka, smanjuju rizik od pojave raka grla, želuca, jednjaka i grlića maternice.
Energetska vrijednost bundeve je mala; iznosi oko 111 kJ, odnosno 26 kcal na 100 grama. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu; za pretile osobe, dijabetičare, kao i osobe s oboljenjima želuca i tankog crijeva (zbog lake probavljivosti). Djeluje umirujuće, a ujedno regulira probavu zbog sadržaja celuloze i pektina.
Sjemenke
Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. Kao namirnica, sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a čine oko 10 % težine ploda. Bogate su mastima (45 %), bjelančevinama (oko 25 %) i ugljikohidratima (oko 18 %). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem, kalcijem.
Energetska vrijednost sjemenki dvadesetak puta je veća od energetske vrijednosti mesnatog dijela bundeve. Sadrže i niz drugih korisnih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog. Sjemenke bundeve odlično su sredstvo protiv crijevnih parazita, najčešće se preporučuju kao učinkovito i neškodljivo sredstvo protiv dječjih glista.
Da bismo sačuvali što više hranjivih sastojaka, sjemenke treba oljuštiti neposredno prije upotrebe, pri čemu se ne smije ukloniti tanka, sivo-zelenkasta opna osobito bogata hranjivim sastojcima.
Ulje iz sjemenki dobiveno hladnim postupkom, lako je probavljivo, koristi se za pripremu raznih salata. Ulje bundeve je tamno zeleno-smeđe boje, sadrži esencijalne masne kiseline; oko 45 % linoleinske, 25 % oleinske, 30 % palmitinske i stearinske kiseline i lecitin, koji je prirodni emulgator koji otapa ovapnjenja u krvnim žilama.
Ljekovitost
Svojstva bundeve odavno su poznata u narodnoj i službenoj medicini. Hranjive i ljekovite supstance nalaze se u takvoj kombinaciji da ih organizam lako usvaja i apsorbira jer potiču reapsorpciju ostalih hranjivih tvari.
Njeno sjeme i jestivi mesnati dio bogati su masnim uljem, fitosterinom, bjelančevinama, šećerom i brojnim mineralnim tvarima.
Bundevu bi u svoju prehranu svakako trebali uključiti bolesnici od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili pretili. Hladno prešano bučino ulje vrlo je zdravo i preporučljivo stolno ulje, pomaže kod opeklina, za rane ili za trljanje kože ispucane od hladnoće. Redovita konzumacija bučinih sjemenki je riznica proteina i željeza, uklanja karakteristične probleme kod adenoma (povećanja) prostate, koji se vraćaju prestankom uzimanja sjemenki. Oljušteno sjeme bundeve pomaže kod crijevnih parazita.
Budući da vrlo dobro djeluje na kožu, a posebno na onu masniju i sklonu miteserima, bubuljicama i aknama, može se koristiti i za pripremanje osvježavajuće i hranjive maske za lice.
Svakako je bundeva prerijetko uvrštena na jelovnike, a znatno bi unaprijedila prirodnu prehranu čovjeka.
Kupovanje i čuvanje
Zbog svog većeg obujma, bundeve se najčešće prodaju rezane. Njih je i najlakše kupovati jer vidimo je li mesnata unutrašnjost sočna i izrazito žute ili narančaste boje.
Kod većih i manjih sorti, koje se kupuju cijele, važno je obratiti pozornost na to je li im vanjski dio neoštećen, koža svijetla i bez plijesni, a težina s obzirom na obujam neumanjena.
Na tržište dolaze od druge polovice ljeta, cijelu jesen i zimu. Jesensku cijelu bundevu možete očuvati pažljivim skladištenjem na hladnom i suhom mjestu par mjeseci. Bundevu narezanu na manje dijelove nekoliko dana na temperaturi 4°C, a na temperaturi -18°C do šest mjeseci.
Vrste bundeva
Obična uljna bundeva
Obična uljna bundeva iz porodice Cucurbitaceae među najčešćim je jestivim bundevama koje se uzgajaju u našim vrtovima i poljima. Trbušastog je oblika i ima zeleno-maslinastu koru, a uzgaja se uglavnom zbog koštica od kojih se dobiva hranjivo i zdravo bučino ulje. Ukusne i zdrave sušene koštice mogu se grickati ili dodavati različitim salatama. Meso uljnih bundeva, posebno mladih, najčešće se upotrebljava naribano za spravljanje variva, gustih juha te tradicionalnih tikvenjaka, savijača i bučnica.
Velika njemačka zentner bundeva
Zentner (Cucurbita maxima) velika je, pomalo spljoštena jestiva bundeva koja ima blijedožutu ili crvenkastu koru te teži od 10 do 30 kg pa sve do 50 kg, a uz posebnu njegu i preko 150 kg. Njeno vrlo ukusno žuto-narančasto meso može se pripremati na različite načine, primjerice kao varivo te kao nadjev za kolače, posebno za savijače i bučnice. Posebno je dobra za kompote ili sirova, pripremljena kao salata ili kao dodatak miješanim salatama.
Špageti bundeva
Špageti bundeva jestiva je bundeva podrijetlom iz Mongolije. Duguljastog je, ovalnog oblika i ima blijedo-žućkastu koru, teži od 1 do 2 kg, a može narasti i do 2 kg. Njeno je vrlo ukusno i hranjivo meso bogato vitaminima i mineralima, ima specifičnu vlaknastu strukturu koja sliči na špagete. Špageti bundeva se ne guli nego se kuha cijela, ovisno o veličini, otprilike 50 minuta. Može se spremati na razne načine kao slatko jelo ili varivo. Ali, posebno je ukusna ako se njeno meso poput pravih špageta, prelije umakom od rajčica i pospe parmezanom.
Turkinja
Turkinja je jestiva i vrlo popularna bundeva u našim krajevima. Može težiti i do 5 kg, imati žutu, crvenu ili zelenu koru. Ima umjereno aromatično vrlo čvrsto žuto-narančasto meso pa je idealna za pečenje. Od njena se mesa se kuhaju i variva te krem-juhe. Kako ima i vrlo čvrstu koru, na pola prerezana, izdubljena turkinja može poslužiti i kao vrlo dekorativna posuda za serviranje juhe i variva, ali i ostalih jela.
Hokkaido bundeva
Hokkaido bundeva jestiva je bundeva podrijetlom iz Japana. Uglavnom je veličine dlana te teži oko 1 kg, a može narasti i do 5 kg. Ima oblik glavice luka te pretežno jarkonarančastu ili crvenu koru. Odlikuju se vrlo aromatičnim, slatkim, ukusnim i zdravim mesom i jedna je od najboljih i najcjenjeniih jestivih bundeva. Od hokkaido bundeve, čiji okus podsjeća na kesten, spravljaju se mnoga makrobiotička jela. Dobar okus ima čak i njezina kora koja se narezana na manje komade može dodati i kuhati u juhi.
Butternut bundeva
Butternut (Cucurbita moschata) jestiva je bundeva kruškolikog oblika, a može narasti do 2 kg. Ima vrlo svijetlu zlatnožutu koru i aromatično slatko, tamnonarančasto meso. Vrlo dugi vijek trajanja osigurava joj jestivost i nakon dvije godine. Butternut je, kao i ostale muškatne bundeve, idealna za spremanje pekmeza, marmelada i džemova, ali i krem juha, variva i kolača.
Patišon bundeva
Bijela patišon bundeva je mala jestiva bundeva težine od 200 do 300 g. Kako ima oblik spljoštenog diska naziva se i “UFO-bundeva”. Svojim okusom podsjeća na okus tikvica (zucchini) i krastavca pa se može spravljati i na iste načine. Osim što se može pohati i nadijevati, te spremati kao varivo ili nadjev za kolače, mlade patišon bundeve se kisele i spremaju za zimnicu.
Halloween bundeva
Halloween bundeva teži između 6 do 12 kg, a može narasti i mnogo veća. Ima narančasto-crvenu koru te ukusno meso koje se koristi za različita jela, variva, juhe i kolače. No, ona je i diljem svijeta popularna i kao dekoracija za Noć vještica i blagdan Sv. Lucije. Bundevu za dekoraciju kupite nekoliko tjedana prije kako bi bila što suša, a time i podatnija za izrezivanje. Gotovu bundevu poprskajte prozirnim lakom ili lakom za kosu kako bi što dulje ostala lijepa, a rubove gornjeg otvora i poklopca te očiju, nosa i usta namažite vazelinom da se ne osuše i ne deformiraju.
Priprema jela s bundevom
Energetska vrijednost bundeve je mala; iznosi 26 kcal na 100 grama. Djeluje umirujuće, a ujedno regulira probavu zbog sadržaja celuloze i pektina.
Bilo da je kuhana, pečena, kao pire, u juhi i u rižotu, kao pita ili nadjev, uvijek očarava svojom finoćom okusa i bojom.
Bundevi prije pripreme skinite vanjski dio kore (od 1 do 2,5 cm), iznutra skinite nožem vlaknatu sredinu (do 1 cm) iz koje možete izdvojiti sjemenke i posušiti ih. Mesnati dio bundeve najčešće se reže na ploške, veće ili manje kocke ili se riba.
Od sirove bundeve možete pripremiti salatu, sok, pohati je ili koristi kod pripreme slanih i slatkih jela. Bundevu narezanu na kocke možete kuhati na pari u poklopljenoj posudi iznad kipuće vode ili kuhati u kipućoj zasoljenoj vodi oko 5 minuta na laganoj vatri. Jednako tako možete je pirjati na maslacu u poklopljenoj posudi uz dolijevanje temeljca ili vode oko 5 minuta.
Jedini slučaj kad je pripremamo s korom jest kada je pečemo u pećnici. Složite na lim za pečenje odrezane polovice kod manjih ili izdubljene i očišćene ploške kod većih bundeva prema gore, poškropite ih rastopljenim maslacem i pecite na 190°C oko 45 minuta.
Odabir kuharskih tehnika samo je početak u pripremi jela od bundeve. Kuhane bundeve upotrijebite s maslacem kao samostalno jelo ili prilog, za pripremu umaka i hladnih salata. Pirjana bundeva može biti sastavni dio variva samostalno ili s drugim povrćem, kao dio nadjeva za palačinke, savijače, pite najčešće u kombinaciji sa svježim sirom. Pečena bundeva sama za sebe je delicija.
Jela od bundeve mogu se oplemeniti začinskim travama i mirodijama poput peršina, majčine dušice, kadulje, lovora, muškatnog oraščića, đumbira i cimeta.
ATMA
