Svevremena odiseja Arthura Clarka

0
265

Arthur C. Clark – znanstvenik i popularizator znanosti, izumitelj, vizionar, futurist, književnik – istaknuti pisac SF-a, scenarist filmova i TV-serija, ronilac… istinska legenda znanstvene fantastike i neumorni popularizator znanosti. Čovjek koji je istovremeno otvarao i širio horizonte spoznaja o svemiru i ljudskom duhu u vječnoj potrazi za smislenošću življenja. Dječački je vjerovao da ljudi nisu jedina bića koja nastanjuju prostranstva i da ih valja pozvati otvorenog srca. Uistinu, samo u svemiru ispunjenom ljubavlju nema potrebe za bježanjem… od sebe samih. U znanosti će ponajviše ostati zapamćen kao začetnik zamisli geostacionarnih satelita kao osnove globalne telekomunikacijske mreže. Bio je jedan od najplodnijih i najutjecajnijih popularizatora znanosti, ali i “prorok” znanstveno-tehničkih dostignuća i načina života u budućnosti. Među nekolicinom je pisaca koji su obilježili “zlatno doba” znanstvene fantastike (od kasnih 1930-ih do sredine 1960-ih). Clark je u mnogočemu bio na rubu znanosti i ispred vremena. Proslavio ga je film “2001.: odiseja u svemiru”, snimljen 1968. prema njegovom romanu.

Začetnik zamisli geostacionarnih satelita kao osnove globalne (...)

Začetnik zamisli geostacionarnih satelita kao osnove globalne telekomunikacijske mreže
(izvor: vecernji.hr)

Po njemu su nazvani, između ostaloga, geostacionarna orbita, jedan asteroid (4923 Clarke), vrsta dinosaura otkrivena u Australiji (serendipaceraptors arthurclarkei), nagrada za najbolji SF roman objavljen u Britaniji (popularni “Svemirski Oskar”)… Primio je brojne nagrade, doživio nebrojena priznanja (nosilac britanske plemićke titule – naslov Sir mu je dodijeljen 2000., posjednik nekoliko doktorata, počasni rektor dvaju univerziteta, scenarista nominiran za Oscara za “Odiseju”…).

Ipak, bio je i ostao iskrena i skromna osoba. Za sebe je rekao da vječno odrasta, a u stvaranju ga je vodila djetinja radoznalost: “… ljudi mogu duže živjeti bez hrane nego bez informacije. Bez informacije ćete poludjeti”.

Kao književnik je djelovao punih šest desetljeća, pišući uglavnom (...)

Kao književnik je djelovao punih šest desetljeća, pišući uglavnom znanstveno-fantastične i popularno-znanstvene knjige
(izvor: blog.wired.com)

Arthur Charles Clarke rodio se u gradiću Minhead u Somersetu u Engleskoj 16. prosinca 1917. u obitelji sa skromnijim primanjima, zbog čega nakon završetka srednje škole, koju je pohađao u Tautonu, nije upisao studij. Kao dječak bolovao je od dječje paralize. U mladosti se zanimao za znanost i znanstvenu fantastiku (SF – Science Fiction), posebice čita SF časopise očaran futurističkim tehnologijama. Tijekom 2. svjetkog rata služi kao časnik britanskog Kraljevskog vojnog zrakoplovstva (RAF – Royal Air Force), gdje sudjeluje u znanstvenim istraživanjima koja će dovesti do izuma radara. Iz rata je izišao s činom poručnika, no ne nastavlja službu u vojsci, već studira matematiku i fiziku na sveučilištu King’s College u Londonu. Bio je odličan student, a na koleđu gdje je diplomirao kasnije je i predavao.

Redatelj Stanley Kubrick je prema scenariju Arthura Clarka 1968. (...)

Redatelj Stanley Kubrick je prema scenariju Arthura Clarka 1968. snimio kultni film “2001: odiseja u svemiru”, koji je mnogima promijenio odnos prema životu i svemiru
(izvor: hr.wikipedia.org)

Godine 1945. objavio je u časopisu Wireless Engineer prvi svjetski znanstveni rad o načelima (tele)komunikacije satelitima; prvi ukazao na mogućnost da se geostacionarni sateliti koriste kao telekomunikacijski prijenosnici. Otkriće nije patentirao, no bio je član projekta Telstar, koji je 1962. urodio lansiranjem prvog komunikacijskog satelita. Bio je i predsjednik Britanskog međuplanetarnog društva, koje je populariziralo aeronautiku i svemirska istraživanja. Napisao je brojne knjige u kojima se bavi utjecajem svemirskih letova na razvoj ljudske civilizacije (Istraživanje svemira, Obećanje svemira i druge). Geostacionarna (geosinkrona) orbita, ključna za satelitski prijenos podataka, zbog brojnih Clarkeovih doprinosa svemirskim istraživanjima naziva se Carkova orbita ili pojas. Riječ je o orbitalnom pojasu iznad ekvatora, na visini od 35 kilometara i 786 metara, u kojem sateliti imaju geosinkroni položaj, uvijek isti u odnosu na neku točku na Zemlji.

Roman

Roman “2001: odiseja u svemiru” napisao je 1968., nastavak, “2010: druga osiseja” 1982., a treći dio, “3001.: završna odiseja” 1997._ (izvor: vecernji.hr)

Na proslavi 90. rođendana, u svojem domu u Colombu na Šri Lanki (ranije Ceylonu), gdje je živio i stvarao od 1956., Clark je izjavio da bi volio da ga svijet usprkos njegovim brojnim zanimanjima, upamti kao pisca: “Imao sam raznoliku karijeru, kao pisac, istraživač podmorja, promotor svemira i popularizator znanosti. Od svega ovoga, najviše bih volio da budem zapamćen kao pisac, onaj koji je zabavljao čitatalje i, nadam se, širio njihovu maštu.”.

U književnosti je prisutan od mladih dana. Prve priče napisao je još 1937. Nakon rata objavljuje priče u američkom časopisu “Astounding”, a 1948. kratka priča “Straža” (“The Sentinel”) mu je odbijena na natječaju BBC-a. Te će priča, međutim, dva desetljeća kasnije, u suradnji s redateljem Stanleyem Kubrickom, prerasti u roman i scenarij za film “2001: odiseja u svemiru”. Nezaboravna je uvodna scena toga filma, u kojoj kost – prvo ljudsko oružje – leti kroz zrak i pretvara se u orbitalnu stanicu – znamen znanstvenog mirnodopskog napretka, uz glazbu Richarda Straussa “Tako je govorio Zaratustra”. Ljubiteljima toga filmskog SF klasika u sjećanju je i scena u kojoj astronaut Bowman isključuje poludjelo računalo HAL 9000. Clark je, naime, pretpostavio vrijeme kada računala ne samo da će vršiti složene logičko-matematičke radnje, već će imati i osjećaje, maštu, svijest… Ovaj je film mnogima promijenio odnos prema životu i svemiru. (Peter Hyams je 1984. snimio nastavak filma prema drugom Clarkovom romanu u nizu, “2010: druga odiseja”.)

“… najviše bih volio da budem zapamćen kao pisac, onaj koji je zabavljao čitatalje i, nadam se, širio njihovu maštu.”
(izvor: latimes.com)

“Odiseja” će ostati njegovo najpoznatije djelo, premda je objavio preko 80 knjiga. Književnosti se posve posvetio od 1951., pišući uglavnom znanstveno-fantastične i popularno-znanstvene knjige. Svojim SF pričama značajno je pridonio da je ta vrsta književnosti prihvaćena kao ozbiljna, misaona i porduhovljena beletristika. Uz to, jedini je trostruki dobitnik dvije najcjenjenije nagrade u kategoriji SR romana, Hugoa i Nebulu, za romane Sastanak s Ramom, Matica Zemlja i Rajski vodoskoci.

Po njemu je nazvana geostacionarna orbita, asteroid , vrsta (...)

Po njemu je nazvana geostacionarna orbita, asteroid , vrsta dinosaura, nagrada za najbolji britanski SF roman…
(izvor: msnbc.msn.com)

Spomenimo tek neke od njegovih romana i priča, koja ističu istinski štovatelji Clarkove bogate i vrijedne književne ostavštine. U djelima Grad i zvijezde te Kraj djetinjstva Clark se bavi nadmoćnom izvanzemaljskom inteligencijom koja jupravlja čovječanstvom i potiče njegovu evoluciju. Priču Daleko od kolijevke, u kojoj piše o prvom djetetu koje nije rođeno na Zemlji, završava porukom: “To je, gospodo, bio trenutak kad je čovjek zaista osvojio svemir!”. Priča Devet milijardi Božjih imena, snažne i neočekivane završnice, ” suptilna je alegorija odnosa istok – zapad, tehnika – religija..”. Posljednje jutro, prema priznanju samog pisca, vjerojatno je jedina humoristička priča o kraju svijeta, dok Zaboravljeni neprijatelj svjedoči povratku ledenog doba. U priči Zvijezda bavi se uništenjem civilizacije na dalekoj planeti, vidljivom i sa Zemlje, koja predstavlja “bolan krik izgubljene vjere”, kojim je vrisnuo u posljednjoj rečenici: “Gospode, zar si morao tako uništiti taj narod, samo da bi svjetlo njihove smrti zasjalo iznad Betlehema?”.

U djetinjstvu je obolio od dječje paralize, a i posljednja dva (...)

U djetinjstvu je obolio od dječje paralize, a i posljednja dva desetljeća života teško se kretao, nakraju samo uz pomoć kolica
(izvor: booksa.hr)

Sri Lanka bila je Clarkova druga domovina preko pola stoljeća. Isprva je boravio u Unawatunu, gdje je obožavao roniti, a kasnije je uglavnom živio u prijestolnici Colombu. Ronjenje je volio, isticao je, i zbog osjećaja koji podsjeća na bestežinsko stanje. Za roman Rajski vodoskoci, čija je radnja smještena u Sri Lanku, dobio je najvišu državnu počast te zemlje, naslov Sri Lankabihnamaya (Ponos Sri Lanke). U blizini Colomba vlada Šri Lanke osnovala je centar za komunikacije i računala koji se zove njegovim imenom, Arthur Clarke Centre for Modern Technologies.

Iako je uglavnom boravio na Sri Lanki, zahvaljujući svojim knjigama, a kasnije i dokumentarnim serijama bio je prisutan u čitavom svijetu. Tijekom 1960-ih i 1970-ih bio je redoviti gost brojnih radio i TV stanica. Tako je 1968. za televiziju CBS, s Walterom Cronkiteom pratio spuštanje Apolla na Mjesec (koje je prorekao 20-ak godina ranije, ali ne vjerujući da će do njega doći tijekom njegovog života).

2. Clarkov zakon:

2. Clarkov zakon: “Jedini način da se otkriju granice mogućeg je otići izvan njih, u nemoguće.”
(izvor: en.wikipedia.org)

Izuzetan poticaj istraživačkom odnosu prema još neodgonetnutim tajnama svijeta, ali i vjerojatnim prijevarama kojima su ljudi podložni, imala je 1980-ih Clarkova znamenita televizijska serija Misterije svijeta (potom i Svijet zagonetnih sila), te 3 knjige koje su je slijedile (u Hrvatskoj su doživjele 4 izdanja!). Pristup kojim je prišao toj zahtjevnoj tematici odlično oslikava opaska kritičara (Ines Plantak, DayLine.info): “Njegov je stil izvanredan spoj jednako naučničke erudicije i mašte SF pisca, skepse notornog cinika i djetinje vjere u čudesa, oduševljenja i podsmijeha, zanosa i ironije.”

Clark je uočio da planeta na kojoj živimo ima krivi naziv: “Kako je pogrešno zvati ovu planetu Zemljom, kada je jasno da je ona Ocean”. Poznata su i tri Clarkova zakona (slično trima zakonima robotike njegovog prijatelja Isaaca Asimova): 1. “Kad istaknuti ali ostarjeli znanstvenik kaže da je nešto moguće, skoro je sigurno u pravu. Ako kaže da je nešto nemoguće, najvjerojatnije griješi.”; 2. “Jedini način da se otkriju granice mogućeg je otići izvan njih, u nemoguće.” i 3. “Bilo koju dovoljno naprednu tehnologiju nemoguće je razlikovati od magije.”.

Od 1980. kada je prvi puta prikazana, televizijska serija (...)

Od 1980. kada je prvi puta prikazana, televizijska serija Misterije svijeta oduševila je milijune gledatelja širom svijeta. Slijedile su je nove Clarkove dokumentarne serije, ali i istoimene knjige koje i danas nadahnjuju i uzvisuju
(izvor: aukcije.hr)

Godine 1988. dijagnosticiran mu je post-polio sindrom zbog kojeg se otežano kretao (potkraj života uz pomoć kolica). No Clark je, unatoč bolesti, i u dubokoj starosti ostao britkog uma. Često je skretao pozornost svijeta, kao primjerice uoči dočeka nove godine 2000., kada je suprotno najavi medija, upozorio da novo, treće tisućljeće, počinje tek godinu dana kasnije, s prvim danom 2001. Za 90. rođendan poželio je tri nesebične želje: “Kad bi mi netko dao samo tri želje… želio bih vidjeti neke dokaze o izvanzemaljcima. Uvijek sam vjerovao da nismo sami u svemiru, ali i dalje čekamo da nam se javi E.T. ili da nam da neki znak. Drugo, želio bih da odbacimo našu sadašnju ovisnost o nafti i prebacimo se na izvore čiste energije. Ne možemo dozvoliti ugljenu i nafti da polako peku naš planet. Treće, želio bih da se postigne trajni mir u Šri Lanci.”

Umro je 18. ožujka 2008. u 91. godini.

Bio je nepopravljivi optimist, opisivao je budućnost boljom od one (...)

Bio je nepopravljivi optimist, opisivao je budućnost boljom od one kojoj svjedočimo
(izvor: danas.org)

Clark je bio nepopravljivi optimist, opisivao je budućnost boljom od one kojoj svjedočimo danas. No pri tome uvijek valja imati na umu zaključak / poziv jednog od kritičara (Marko Fančović, Večernji list) Clarkovog djela: “Neke njegove pretpostavke vrijeme je možda opovrglo, ali on nije gledao stvari onakvima kakve jesu, već kakve bi trebale biti; da se radilo onako kako je on mislio da treba, danas bismo živjeli u boljem svijetu. Pročitajte njegove knjige i uvjerite se u to.”.

* U pripremi su korišteni internetski izvori (uz gore već istaknute), iz kojih možete doznati više o životu i stvaralaštvu Arthura Clarka, kao što su: wikipedia; buksa.hr (1) i Tihomir Ponoš – buksa.hr (2); Mirjana Rakela – Radio Slobodna Evropa; Muharem Bazdulj – Dani.

izvor: www.udruga-kameleon.hr

PODIJELI
Prethodna objavaOrganska kozmetika – dobro je znati…
Slijedeća objavaAyurvedska dijagnostika – tko i kako?
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here