Urbani poljoprivrednik – uzgojem vlastite hrane pojedinac uzima kontrolu u svoje ruke!

1
190

Projekt ‘Urbani poljoprivrednik’ je potaknut s ciljem što većega uzgoja hrane u urbanim sredinama, na neiskorištenim površinama okućnica obiteljskih kuća, ali i stambenih blokova. Uzgojem vlastite hrane potičemo neovisnost pojedinca, ali i cijeloga sustava o centrima moći koji u skladu s ulaskom u EU svoje premještanje doživljava u Bruxelles. Koji su konkretno ciljevi ovoga projekta, te s obzirom na predstojeće zabrane o uzgoju vrta i određenih vrsta biljaka od strane EU koje posljedice možemo očekivati, odgovorio je za portal Dnevno.hr Roko Šikić koji zajednički s udrugom Volim Hrvatsku predstavlja ovaj projekt.

Što je projekt ‘Urbani poljoprivrednik’?

-‘Urbani poljoprivrednik’ je naziv projekta koji je pokrenula udruga Volim Hrvatsku, a riječ je projektu proizvodnje hrane u urbanim sredinama, odnosno na neiskorištenim površinama okućnica obiteljskih kuća, ali i stambenih blokova. Posebno interesantan dio projekta odnosi se na proizvodnju hrane na do sada u tom smislu potpuno neiskorištenim prostorima balkona, terasa, zajedničkih prostora stambenih zgrada i sličnih urbanih površina.

Pojam urbane poljoprivrede nije ništa novo, ali moram ustvrditi da je u našem području taj segment zdravog i društveno korisnog angažmana sustavno zanemarivan, a ljudi koji su ga nastojali promovirati bivali bi ismijavani i tretirani čudacima ili neprilagođenima gradskom načinu života.

Zanimljivo je da je urbana poljoprivreda dobila opću preporuku UN, iz čijih izvora dolazi podatak da se proizvodnjom hrane u gradovima danas bavi gotovo 800 milijuna ljudi, koji ukupno proizvode čak oko 15% svjetske hrane.

Urbana poljoprivreda je važan dio koncepta Održivih gradova  pa zato interes za njom raste u svim dijelovima svijeta. Za takvu je proizvodnju potrebno uložiti nešto više ljudskog rada ili bolje rečeno truda, no ekonomska računica vrlo brzo prelazi u pozitivu kad se u obzir uračunaju eliminacija troškova transporta, što istovremeno smanjuje emisije štetnih plinova, te potpuna eliminacija trgovačkih i novčarskih provizija koje danas parazitiraju u našim novčanicima. U nekim slučajevima, prodajom lokalno proizvedene hrane na tržištu, uz usmenu preporuku i izravnu prodaju, stvaraju se i radna mjesta, a novac se trajno zadržava i reinvestira u lokalnu ekonomiju. Dodatna korist je produktivna reciklaža organskog smeća u gradovima, a indirektna smanjivanje zasićenja zraka ugljičnim dioksidom intenzivnim ozelenjavanjem gradskih površina.

Koji je cilj ovakvoga projekta?

– Cilj je promocija koncepta održive i jeftine proizvodnje zdrave hrane u gradovima. Više je razloga zbog kojih smo uvjereni da će takav koncept suživota s prirodom prerasti u opći društveni pokret . Cilj je utjecati na promjene odnosa prema načinu prehrane, a u socijalno-ekonomskom smislu omogućiti pojedincu da u svoje ruke preuzme kontrolu nad proizvodnjom hrane u mjeri koja bi mu osigurala preživljavanje u ekstremnim životnim uvjetima koji su pred nama.

Izazovi s ulaskom u EU – hoće li Unija zabraniti uzgoj biljaka? Hoće li naš ulazak u EU zaustaviti projekte poput ovoga?

– Neće, iako na prvi pogled izgleda kao da bi ga odredbe koje propisuje europska komisija mogle čak i u potpunosti blokirati. Kao dokazani borac za razotkrivanje obmane o EU kao zajednici zemalja u kojoj će ljudi živjeti na način dostojan čovjeku, uz poštivanje ljudskih prava i međusobno uvažavanje različitosti naroda i pojedinaca, znao sam što nas čeka i pokušavao sam ljude na to upozoriti. Samoodrživost pojedinca omogućava zajednici određenu razinu povratka izgubljene suverenosti, što je u suprotnosti s planom stvaranja pune ovisnosti o središtima moći. Kako bi nam oduzeli i tu razinu upravljanja vlastitim životima donose se propisi koji proizvodnju hrane pokušavaju u potpunosti oduzeti iz ruku pojedinca, no usporedno se događa još jedan proces. Neodrživost neoliberalne politike dovela je EU u tešku krizu, prijete nemiri, ljudi postaju doslovce gladni i nisu više spremni prihvaćati stare i nove obmane, ali ni pokleknuti pred prijetnjama. Kad govorimo o proizvodnji zdrave hrane u vlastitom aranžmanu ne govorimo samo o poželjnom načinu življenja, već i o preživljavanju. Podjela društva na veliku većinu koja živi ispod egzistencijalnog minimuma i nevidljivu elitu koja vuče konce marioneta u politici, nije specifičnost Hrvatske, riječ je o globalnoj pojavi koja prijeti općom eskalacijom sukoba.

Projekt ‘Urbani poljoprivrednik’ svoje će mjesto pronaći u tom procjepu, a mnogim će ljudima i obiteljima omogućiti preživljavanje. Istina je da središta moči žele kontrolirati svaki djelić zemaljske kugle, a posebno gusto naseljena urbana područja, no jednako tako je istina da se osobni suverenitet najteže osvaja i uvjeren sam da će ‘Urbani poljoprivrednik’ u njegovoj zaštiti igrati značajnu ulogu.

Naum korporacija je spriječiti uzgoj biljaka od autohtonih i starih sjemenskih vrsta – na koji način promatrate zbivanja, te hoće li uspjeti u svom naumu? Kako će ljudi prihvatiti takve promjene?

Regulative za koje me pitate, a koje su upravo u fazi donošenja, drastično će ugroziti očuvanje i unaprjeđenje genetske raznolikosti kultiviranog bilja, a suprotno deklariranim vrijednostima slobodnog tržišta biti će zakinuta prava potrošača i proizvođača na slobodan izbor sorata koje će sijati.

U Hrvatskoj je prije dva tjedna donesen novi Pravilnik o stavljanju na tržište čuvanih sorti, koji je usklađen sa zakonodavstvom Europske unije. Već su tim pravilnikom donesena brojna ograničenja na tržištu domaćim sjemenjem, no kako regulativa kakva je u pripremi, predstavlja direktni zakon, koji se izravno primjenjuje na sve članice, u Hrvatskoj će biti «pregaženi» postojeći zakoni i pravilnici što uključuje i ovaj, donesen nedavno. Nova će regulativa biti restriktivnija i od ovih bitno reduciranih sloboda proizvodnje i korištenja sjemenskog materijala.

Prema informacijama koje trenutno posjedujem, regulativa za sada neće zadirati u prostor sjemena za osobne potrebe, pa se ne trebamo bojati poljoprivrednih inspekcija u okućnicama, terasama i balkonima, no kako će odredba imati drastičan utjecaj na proizvodnju sjemenskog materijala odmah će ostaviti izravan negativni utjecaj na raznolikost kultiviranog bilja, odnosno povrća. Nedvojbeno je da su autohtone sorte aromatičnije, hranjivije, a što je najvažnije daleko otpornije od sorti koje su stvorene u laboratorijima koji preuzimaju monopol na tržištu. Također je pitanje trenutka kada će i biti donesene i odredbe koje će na jednak način regulirati proizvodnju i korištenje sjemena u vlastitim vrtovima.

Je li moguća slika zelenog Zagreba u kojem ljudi žive osviješteno i povezano s prirodom? Hoće li to uvjetovati i promjenu ekološke svijesti u vidu zelenih zona bez prometa? Koliko su ljudi spremni prihvatiti ovakve promjene koje su prije svega za njihovo dobro?

– Ne samo da je moguća, već i vjerujem u nju. Na to će usporedno utjecati dva čimbenika – ekološko i nutricionističko osvještavanje društva, ali i socijalna komponenta, odnosno sve izraženija ekonomska kriza, bolje rečeno siromaštvo. Paradoksalno je da se to istovremeno odnosi na proizvodnju hrane i promet, odnosno stvaranje zona bez prometa i s vrlo slabim prometom. Ljudi postaju svjesni kvalitete života koju pruža odricanje od prividnog komfora prijevoza automobilom do samog odredišta, što uzrokuje prometne gužve, gubitak vremena, zagađenje zraka na prostoru u kojem boravimo, a istovremeno stvara troškove s kojima se sve teže nosimo. Ljude je teško motivirati na promjene dok su izloženi nesmiljenoj torturi promidžbe navodnog hedonizma u prežderavanju nekvalitetnom hranom, konzumaciji nezdravih pića i alkohola koji se proglašava «prehrambenim namirnicama», dok se umjesto konkurencije kvalitetom forsira kompariranje cijena. Teško je promjene polučiti samom edukacijom i uvjeravanjem, no u trenutku kad se uz argumente zdravog života uključi i ekonomska komponenta, put ka osvješćivanju je daleko lakši.

Doživite to kao usporedno ekološko i ekonomsko osvješćivanje, a oba možemo gledati u pozitivnom kontekstu – oba donose samoodrživost i suverenost pojedinca i društva u cjelini.

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86168-urbani-poljoprivrednik-uzgojem-vlastite-hrane-pojedinac-uzima-kontrolu-u-svoje-ruke.html

PODIJELI
Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 15.07.2013.
Slijedeća objavaOrganski proizvodi superiorniji od konvencionalnih u svakom pogledu
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

1 KOMENTAR

  1. Možemo li uskoro očekivati namjerno zagađivanje gradskih vodovoda ( I zabranu pijenja vodovodne vode ) u svrhu the nas prisile kupovati flaširanu vodu kao "zdravu"?

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here