Toplo se nadam kako nitko neće povjerovati u zdravstvene smjernice koje plasira Europska komisija. Očito je da se ne radi ni o kakvoj brizi za zdravlje ljudi, već samo o brizi za profit. Udaljili smo se od prirode i povjerovali da se u laboratorijima i tvorničkim pogonima može proizvesti neka bolja, zdravija hrana. Nikad nismo bili više u krivu, upozorava nutricionistkinja Anita Šupe.

Iako nas suvremeni način življenja pretvara u pasivne konzumente, čini se da se ljudska svijest sve više budi i teži povratku prirodnoj i zdravoj hrani kakvu su jeli naši preci. Ljudi sve više osluškuju svoje tijelo i prepoznaju blagonaklono djelovanje prirodnih namirnica, unatoč nekim propagiranjima da je hrana proizvedena u laboratorijima i tvornicama dobra za organizam. Nažalost vođeni različitim interesima pojedine organizacije i institucije još uvijek ustraju da je umjetno bolja opcija od prirodnog, a prema svemu sudeći među njima je i Europska komisija. Njezin popis zdravstvenih tvrdnji ovaj mjesec naći će se na propisu ‘prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji’ koje za cilj imaju ukloniti sumnje i predrasude o određenim učincima prehrambenih proizvoda.

Uz zabranu nekih preparata za koje nema stvarnih zdravstvenih dokaza za djelovanje, primjerice za mršavljenje, iz Europske komisije tako će se sugerirati i zdravstvene smjernice od kojih su neke, prema mišljenju nutricionistkinje Anite Šupe, izvan svake pameti.

Davanje prednosti procesuiranoj hrani nad prirodnim namirnicama poput brokule, ili isticanje energetskih pića zdravijima od čaja, nema nikakve osnove, kaže nam Šupe.

– Ne možemo očekivati od neke Europske komisije da nam (opet) kaže što je zdravo jesti, a što nije. Pa slušamo takve institucije zadnjih pola stoljeća, od WHO, FDA, do raznih drugih agencija i organizacija koje su plaćene od Big Pharme i Big Agre (farmaceutski i poljoprivredni konglomerati) i njihove nam prehrambene smjernice nisu donijele ništa dobra. Otkako smo tradicionalnu prehranu zamijenili industrijskim prerađevinama, light proizvodima, zamjenskim namirnicama, i raznim dodacima ljudsko se zdravlje dramatično pogoršalo, unatoč stalnom lansiranju novih lijekova… – kaže nam Šupe.

Nutriconistica koja je U Švedskoj diplomirala prehranu i nutricionizam na Geteborškom sveučilištu, prokomentirala je neke od tvrdnji EKo namirnicaima koje osiguravaju srčano zdravlje te imaju utjecaj na debljanje/mršavljenje, a koje je naveo Daily Mail.

‘Zdravo srce’

kolesterolZa ‘zdravo srce’ Europska komisija tako preporučuje biljne sterole koji su aktivni sastojak u nekim proizvodima za smanjenje razine kolesterola. Međutim, kaže nam Šupe, kolesterol nije potrebno snižavati budući da ga tijelo treba za razne funkcije. Kolesterol kojeg tijelo proizvodi upravo onoliko koliko mu je potrebno između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične membrane, glavni je sastojak žuči koja je potrebna za probavu masnoće i svih vitamina topivih u masti, predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona, koristi za popravljanje oštećenih stanica u tijelu, izgradnju nervnih vlakana i impulsa, te za jačanje imunološkog (obrambenog) sistema organizma.

– Kolesterol je kao i zasićene masnoće nepravedno optužen kao rizik za srčano-žilne bolesti, međutim, za ovo nema nikakvih znanstvenih dokaza a brojna moderna istraživanja su dokazala upravo suprotno. Studiranje mrtvih osoba pokazalo je da su ljudi sa niskim kolesterolom imali začepljenje žila u istoj mjeri kao i oni sa visokim kolesterolom. Pokušaj da se izvana intervenira na količinu kolesterola u krvi sasvim je nepotreban – smatra Šupe.

Soja, koja se dugo gurala na dnevne jelovnike i sugerirala kao adekvatna zamjena za meso, sada od EK- dobiva crveno svjetlo. Unatoč nekim istraživanjima koji pokazuju da soja utječe na održavanje zdravih razina kolesterola u krv, EK ističe kako se ne zna je li to svojstvo dolazi od sojinog proteina ili drugog prirodnog sastava soje.

S tom smjernicom slaže se i Šupe dodajući kako ta namirnica sadrži prirodne otrove koji smanjuju funkciju štitnjače, sprečavaju iskorištavanje minerala u tijelu kalcija, magnezija, bakra, željeza i cinka. Lektini iz soje su uzročnici čestih alergijskih i autoimunoloških reakcija, a fitoestrogeni iz soje dovode do poremećaja u radu hormona i slabljenja imunološkog sustava.

– Brojne studije pokazuju vezu između konzumacije soje i mnogih zdravstvenih problema, pa je najpametnije izbjegavati ovu namirnicu koja ionako nikad nije pripadala tradicionalnoj prehrani našeg podneblja – ukazuje Šupe.

Normalan rad crijeva

Laktuloza, odnosno šećeri koji se slabo resorbiraju, prema listi zdravih smjernica EK, blagonaklono djeluju na rad crijeva. S druge strane, crveno svjetlo daje se probioticima. EK objašnjava kako su o pozitivnom utjecaju probiotika na rad crijeva provedene mnoge studije, ali se još ne može utvrditi koji su sojevi najbolji. Uz to, savjetuje se i izbjegavanje suhih šljiva.

60749‘Normalna prehrana, a ne nove industrijske izmišljotine’ za Anitu Šupe jedini je način normalnog funkcioniranja crijeva. Dobru probavu osigurava dovoljan unos prirodnih masnoća i laktofermentiranih namirnica kao što je domaći kefir i domaći kiseli kupus.

– Probiotici su od svih suplemenata jedan od najkorisnijih, uz fermentirano ulje jetre bakalara, s obzirom da moderna prehrana ne sadrži dovoljno prirodnih fermentiranih namirnica koje su neophodne za zdravu crijevnu mikrofloru. Naravno na tržištu ima svega, pa je potrebno naći kvalitetnu marku – ističe Šupe.

Dugi osjećaj sitosti

Hidroksidpropil metilcelulozna vlakna, termin koji je osim laicima nepoznat i određenom broju stručnjaka, EK na svoju listu uvodi na velika vrata. Ova vrsta vlakana navodno utječe na stabilnu razinu šećera u krvi, a vjerojatno će u obliku aditiva pronaći put do mnogih prehrambenih proizvoda.

Stabilizaciju šećera u krvi, po Aniti Šupe, umjesto aditivima u hrani preporučljivo je regulirati prirodnim putem. Tako je potrebno smanjiti unos ugljikohidrata koji podižu šećer u krvi i izazivaju brzu i čestu glad, te povećati unos prirodnih masnoća životinjskog porijekla, jaja, maslaca i maslinovog ulja (naš je savjet ipak da budete vegetarijanci – Atma).

Ipak, odluku EK o ‘eliminaciji’ hrane s niskim GI-jem kao i hrane s visokim s visokim udjelom proteina, kao neadekvatnom za održavanje dugog osjećaja sitosti, podržava i Šupe.

– Ovo je točno zato što se kod smanjenog unosa ugljikohidrata stalno forsiralo povećan unos proteina umjesto masti. U mastima su hranjive tvari, vitamini topivi u mastima, esencijalne masne kiseline. Masti daju sitost i energiju i zato se kod smanjivanja unosa ugljikohidrata mora povećati unos masti, a ne proteina, što nije problem ako se jedu cjelovite namirnice sa svojim prirodnim sadržajem masnoće, umjesto light proizvoda i raznih zamjenskih namirnica – tvrdi Šupe .

Energija

Ako ćemo vjerovati savjetima EK, tijelo je energijom najbolje opskrbiti proizvodima obogaćenima magnezijem i vitaminom B odnosno riboflavinom, vitaminom B6 i nicinom. Te tvari nerijetko se dodaju energetskim pićima u kojima se obično nalazi i kofein.

Dajući crveno svjetlo čaju, energetska pića se tako sugeriraju kao mnogo zdraviji izvor energije za organizam. Ovakva tvrdnja ovu kategoriju čini najbizarnijom i po mišljenju Šupe , sasvim nepotrebnom za komentiranje.

‘Imunitet’

8001Obrambeni sustav, sugeriraju iz EK, osobe najbolje mogu održavati ili ojačati Vitaminom A i vitaminom C. To znači da sirupi koji u sebi sadrže i samo 5 % voća uz dodatak ovih vitamina mogu biti idealan kandidat za jačanje imunološkog sustava. S druge strane za prirodnu namirnicu poput brokule u tu svrhu nema mjesta na jelovnicima. U EK smatraju kako većina studija o toj namirnici nije bila dovoljno kontrolirana, a napominju kako postoji previše varijacija obzirom na vrste brokula.

Šupe odlučno ističe kako sirupi nisu dobar saveznik imuniteta budući da u njima niti nema vitamina, a sastoje se uglavnom od šećera i kemijskih aditiva.

– Ja se samo toplo nadam da nitko nije toliko bedast da povjeruje u ove stvari. Za brokulu da treba istraživanje da bi se dokazalo da je zdrava? A industrijske izmišljotine i kemikalije su zdrave? Očito je da se ne radi ni o kakvoj brizi za zdravlje ljudi, već samo o brizi za profit. Udaljili smo se od prirode i prave, izvorne, cjelovite hrane i povjerovali da se u laboratorijima i tvorničkim pogonima može proizvesti neka bolja, zdravija hrana. Nikad nismo bili više u krivu – zaključuje Šupe.

dnevno.hr

Podudarni sadržaj

Prethodna objavaVegetarijanstvo i religija
Slijedeća objavaLjudmila (61) se probudila iz mrtvih nakon tri dana provedenih u mrtvačnici
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here