Novo istraživanje ulazi dublje u razumjevanje veze između dobre ishrane i zdravog mozga. Prethodna su istraživanja povezala osobne vitaminske nedostatke sa spoznajnim padom.
Ali novo istraživanje uzima u obzir široki raspon vitamina, i dapače, koristi biološke markere u krvi za povezivanje vitamina s zdravljem mozga, bilo lošim ili dobrim.

Mnoga istraživanja koja proučavaju vezu između ishrane i spoznajnog zdravlja se oslanjaju na osobna izvješća ljudi o njihovoj ishrani – notorno nepouzdan način da bi se sakupile hranidbene informacije. Iz tog su razloga istraživači koji se nalaze u pozadini trenutnog istraživanja odlučili koristiti objektivnija sredstva istraživanja poveznice ishrana-mozak: pregledavali su biloške markere u krvi kako bi izmjerili razinu vitamina kod 104 sudionika. Također su od sudionika tražili da ispune test koji mjeri razmišljanje i memorijsku funkciju, dok su 42 sudionika podvrgnuli MRI skeniranju kako bi izmjerili njihov volumen mozga.

Istraživači su otkrili nevjerojatne poveznice između ishrane i zdravlja mozga. Ljudi koji su imali veće razine vitamina B skupine, zajedno s vitaminima C, D i E su imali bolje rezultate na kongitivnim testiranjima od onih s manjim razinama. Jednaka pozitivna poveznica je otkrila omega-3 masne kiseline koje su već prije povezane s boljim zdravljem mozga.

S druge strane, osobe s višim razinama nezasićenih masnoća u krvi su imali lošije performance u razmišljanju i testovima memorije. Njihovo MRI skeniranje je otkrilo veće skupljanje mozga od ljudi koji su imali manje nezasićenih masnoća. Nezasićene se masnoće nalaze u raznoj ‘junk’ hrani, kao što je pržena, pakirana i brza hrana.

Istraživači su također odredili udio na koji se odnose rezultati kongitivnih testova hranidbenih statusa sudionika. Otkrili su da hranidbeni biološki markeri iznose 17 % varijacija u testovima razmišljanja i memorijske funkcije. Ostale varijable, poput starosti, izobrazbe i visokog krvnog tlaka čak i više: 46 %. Uloga ishrane je bila veća kada je u pitanju bio volumen mozga, iznoseći 37 % u varijacijama.

Autor Gene Bowman je rekao da nalazi tima „trebaju biti potvrđeni, ali očito je vrlo uzbudljivo misliti da ljudi mogu zaustaviti skupljanje mozga i održati oštrinu prilagodbom ishrane.“

Sve više istraživanja pokazuje da ima mnogo istine u staroj izreci ono si što jedeš, a to se odnosi i na znanost o mozgu jer, na kraju krajeva, to je također organ. Genetski i okolišni čimbenici također igraju ulogu u razvoju bolesti, ali možemo dati sve od sebe da našim mozgovima pružimo nutritijente potrebne za dobro spoznajno zdravlje.

Istraživanje je provedeno na Oregonskom sveučilištu za zdravlje i znanost u Portlandu, a objavljeno je u Neurologiji (Neurology).

Izvor: matrixworldhr.wordpress.com

Podudarni sadržaj

Prethodna objavaSrimad Bhagavatam – Drevna knjiga koja otkriva tajne života i svemira
Slijedeća objavaTragovi
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here