Voda – Dragocjeni napitak koji je neophodan za život

Ako bez nečega doslovno ne možemo živjeti, onda je to – voda. Tekućina koja život znači za cijeli naš organizam, koja doprinosi ljepšem i zdravijem izgledu naše kože te koja poboljšava zdravlje.

Najbolje što smo ikada dobili od prirode definitivno je voda. Kažu da se bez hrane može danima, ali ne i bez vode koja je izvor života i u velikoj je mjeri važna za funkcioniranje organizma. Taj dragocjeni napitak pomaže kod cirkulacije, izbacivanja toksina, pa i kod probave.

No, voda nam ne pomaže samo iznutra – ona ima značajan utjecaj i na vanjski izgled. Održava kožu vlažnom i svježom te joj osigurava elastičnost, ali i čuva našu vitalnost te utječe na našu ljepotu. Iako se vode razne polemike koliko vode treba piti i zašto, zlatno je pravilo popiti oko dvije litre vode dnevno. Nećete požaliti ni zamijenite li gazirana slatka pića, sokove i ostale napitke vodom, a škoditi ne može ni čaj. Isto tako, vodu treba stalno piti, a ne samo kada osjetite žeđ jer taj znak već upućuje na dehidriranost organizma.

– Teško je pretjerati s veličanjem vode. Sva hrana velikim je dijelom sačinjena od vode, naše tijelo sadrži 60 posto vode, a cijeli naš metabolizam odvija se u vodenom okruženju. Ne treba posebno napominjati i da je život nastao iz vode. Drugim riječima, bez vode nema života – ističe nutricionistica Darija Vranešić Bender.

Izuzetno je važno ljeti osigurati tijelu dovoljne količine vode, ali zbog visokih temperatura zraka pripazite da voda ne bude hladna, a najbolji izbor bio bi mlaka voda. Voda pomaže i kod glavobolje, pa je pametnije popiti dvije čaše vode nego tabletu, a stručnjaci napominju i druge važne i korisne utjecaje ove tekućine.

– Znanstveno je dokazano da adekvatna hidratacija može imati povoljan učinak na prevenciju kamenaca u urinarnom traktu, konstipaciju, astmu uzrokovanu tjelesnom aktivnošću, dehidraciju u dojenčadi, hiperglikemiju kod dijabetičke ketoacidoze, infekcije urinarnog trakta, hipertenziju, koronarnu bolest srca, tromboemboliju vena, moždani udar te poremećaje dišnog sustava – napominje Darija Vranešić Bender.

Koža prije svega vapi za vodom i ako ne pijete dovoljne količine vode potrebno ju je njegovati hidratantnim kremama ili uljima ako je izrazito suha. Zadržati elastičnost i vlažnost kože može se i tuširanjem u trajanju od najmanje deset minuta.

No, važno je da se koža nakon tuširanja ne briše grubo ručnikom nego ju je potrebno nježno istapkati.

Tjelesne potrebe za vodom ovise o nekoliko čimbenika: temperaturi, stupnju aktivnosti, funkcionalnim gubicima, metaboličkim potrebama i dobi. Porastom temperature okoliša tijelo gubi vodu u svrhu održanja tjelesne temperature te je tada potreban povišen unos vode. Fizički rad ili snažna tjelesna aktivnost povećavaju tjelesne potrebe za vodom. Dob također igra važnu ulogu u određivanju tjelesnih potreba za vodom. Primjerice, dojenče treba 1500 ml vode dnevno, dok bi u odraslih ljudi unos vode trebao biti između 2 i 3 litre dnevno. Općenita je preporuka da bi odrasle osobe trebale piti 8 čaša vode dnevno. Točnije, potrebe za vodom računamo tako da tjelesnu masu u kilogramima pomnožimo s 0,3 dl. Drugi pristup izračunavanju dnevne potrebne količine vode jest prema unosu kalorija, a pravilo kaže da je za svakih unesenih 1000 kcal potrebno oko 1000 ml vode.

• 

Komentiraj putem Facebook-a

komentara