Zašto su život i svijest ključevi razumijevanja prave prirode svemira

1
2695
Foto. pixabay.com

160×600 text-47 lijevo

Priče ide otprilike ovako: od Velikog praska do danas, zapravo smo imali nevjerojatne sreće.

Ta nas je sreća pratila od trenutka “početne” kreacije – da je Veliki prasak bio samo mrvicu jači, kozmos bi se prebrzo urušio sam u sebe i ne bi se stigle formirati galaksije i zvijezde.

Da se gravitacijska sila smanjila samo za dlaku, zvijezde, uključujući i Sunce, ne bi se zapalile. Postoji još 200 drugih, sličnih fizikalnih parametara koji su se tako posložili da su omogućili da nastane ljudska vrsta. Zapravo, čitav život. Poremetite samo jednog od njih i nikad nas ne bi bilo.

Ako čak i zanemarimo koliko je vrsta izumrlo prije nas, a mi smo ipak preživjeli, i dalje imamo bogovsku sreću. U bilo kojem trenutku mogao bi nas pogoditi asteroid, ali, eto, ipak se to ne događa.

Zvijezde u našem susjedstvu mogle bi, recimo, biti supernove, što znači da bi nam njihova energija uništila ozonski omotač, a Zemlju sterilizirala radijacijom.

Obični supervulkan mogao bi nas sve pretvoriti u oblak prašine. A, eto, ništa od toga se ne događa. Punih 13,7 milijardi godina sreća je na našoj strani. Zvuči kao bajka.

Zašto smo još živi? Zapravo, zašto smo uopće živi? Zanimljive odgovore na ta ključna pitanja predlaže knjiga koja je izašla prije nekoliko godina naziva “Biocentrism: How Life and Consciousness are the Keys to Understanding the True Nature of the Universe” (Biocentrizam: Zašto su život i svijest ključevi razumijevanja prave prirode svemira) koju su napisali Robert Lanza i Bob Berman, jedan od najcjenjenijih znanstvenika na svijetu, kojeg nerijetko nazivaju genijem i uspoređuju s Einsteinom te, kao drugi autor, najčitaniji astronom na svijetu.

Njihov knjiga donosi revolucionarni pogled na svemir – tvrde da život kreira univerzum, umjesto da univerzum kreira život.

Prema njihovom uvjerenju, život nije slučajni bioprodukt zakona fizike. “Zašto upravo vi živite na ovom malenom planetu kojeg grije toplo sunce i na kojem rastu stabla kokosa? I zašto baš u ovome trenutku povijesti svemira? Površina Zemlje se ohladila, ali nije nam prehladno.

Nije nam niti prevruće; srećom pa Sunce nije toliko jako da spali Zemljinu površinu. Čak i ako privremeno na stranu stavimo činjenicu da smo sada i ovdje, vjerojatnost da fizički zakoni i događaji slučajno dovedu do upravo ovakve situacije su manji od 1 naspram 100.000.000.000.000.000.000. 000.000.000.000.000.000.000.000.000.000. Jednaki otprilike tome da upravo vas izvuku na svakoj lutriji koja se ikada dogodila”, objašnjava Lanza.

160×600 text-47 lijevo

Biocentrizam, nova teorija svega, pronalazi ‘ključni’ djelić naše priče. Zagovornici teorije evolucije uvjereni su da su promatrači – mi – slučajni, neplanirani događaj; otpad koji je zaostao nakon eksplozije koja se pojavila jednog dana, niotkuda.

Kozmolozi, objašnjava Lanza, zagovaraju teoriju kako je svemir, sve do nedavno, bio beživotna kolekcija djelića koji su se sudarali i odbijali jedni od drugih. No iz svemirske računice izbacili su važnu komponentu, samo zato što ne znaju što bi s njom. Govorimo o svijesti, a ona nikako nije nebitna, napominje Lanza.

Svijest je ultimativni misterij, za kojeg smo dosad vjerovali da je nekako iznikao iz molekula. Kako bi inertni, nasumični djelići ugljika mogli ikako prerasti u, primjerice, Japanca koji uvijek pobjeđuju na natjecanju u jedenju hot-dogova, pita se autor knjige.

Ukratko, da bismo mogli objasniti prirodu svemira, njegovo porijeklo, moramo razumjeti i promatrača, našu prisutnost, i našu ulogu. Prema teoriji biocentrizma, mi, promatrači, ti smo koji kreiraju prostor i vrijeme, i to je pravi razlog zašto smo ovdje.

Teoretski fizičari, Stephen Hawking i Leonard Mlodinow, referira se Lanza, nedavno su u svojoj knjizi “Velebni plan” napisali: “Nema načina da se isključi promatrač – mi – iz naše percepcije svijeta…

U klasičnoj fizici, prošlost postoji kao konačna serija događaja, no prema kvantnoj fizici, prošlost, kao i budućnost, zapravo je ne-konačna i postoji tek kao spektar mogućnosti”. Prošlost, zapravo, počinje s promatračem, a ne obrnuto. Promatrač je uzrok, vitalna sila.

Jedno od ključnih pitanja kojima se “Biocentrizam” bavi jest i pitanje smrti. “Učili su nas da smo tek skup stanica i da umiremo kad se naše tijelo potroši. No dugačka lista znanstvenih eksperimenata sugerira kako se naše uvjerenje o smrti bazira na krivim premisama”, objašnjava bilog. Od tuda i pet razloga zašto nećemo umrijeti.

Razlog 1. Čovjek nije objekt, nego iznimno biće. Prema biocentrizmu, ništa ne može postojati bez svijesti. “Kako god se koncepti u budućnosti budu razvijali, proučavanje izvanjskog svijeta i dalje će voditi zaključku kako je sadržaj naše svijesti ultimativna realnost”, rekao je Eugene Wigner, koji je 1963. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Imajte na umu načelo nesigurnosti, kaže Lanza, jedan od najvažnijih aspekata kvantne mehanike. Krajnje pojednostavljeno: ako znanstvenik “promatra” subatomsku česticu, ona se ponaša kao čestica, no ako je ne “promatra”, ona se ponaša kao val. Zašto naše promatranje mijenja ono što se događa? Odgovor: Zato što je stvarnost proces koji zahtijeva sudjelovanje naše svijesti.

Smrt ne postoji u bezvremenskom, bezprostornom svijetu. Nakon smrti svojeg prijatelja, Einstein je izjavio: “Besso je napustio ovaj čudni svijet malo prije mene. To ne znači ništa. Ljudi poput nas… znaju da je razlika između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti samo tvrdoglavo uporna iluzija”.

160×600 text-47 lijevo

Razlog 2. Očuvanje energije temeljni je aksiom znanosti. Prvi zakon termodinamike kaže da energija ne može biti stvorena niti uništena. Može samo promijeniti oblik. Iako se tijelo urušava, osjećaj “mene” je zapravo samo 20-vatni oblak energije u mojoj glavi.

I ta energija nikamo ne odlazi, niti umire. Mi, ljudi, sami kreiramo svoju sferu stvarnosti – nosimo prostor i vrijeme oko sebe kao kornjače svoje oklope.

Razlog 3. Iako načelno odbacujemo paralelne svemire kao fikciju, postoji priličan broj znanstvenih dokaza u korist te tvrdnje. Kvantna fizika pokazala je da postoji raspon mogućnosti različite vjerojatnosti, a to podupire i teorija o multiunverzumima.

“Postoji beskonačan broj svemira koji zajedno tvore fizičku realnost. Sve što se može dogoditi, uistinu se i događa u nekom od svemira. U tom scenariju, smrt ne postoji u stvarnom smislu riječi”, tvrdi Lanza.

Razlog 4. Nastavit ćete živjeti kroz svoju djecu, prijatelje i sve ljude koje ste dodirnuli tijekom svojeg života, ne samo kao dio njih, nego i kroz povijest koju stvarate svakim svojim djelom.

Kad ste s nekim u odnosu, stvarate sve veći i veći broj stvarnosti, odnosno prostorno-vremenske događaje koje definira vaša svijest.

Kad vas više ne bude i dalje ćete biti prisutni, kao nevidljivi lutkari u svemirima koje ste stvorili.

Razlog 5. Nije slučajnost što imate sreće da ste upravo sada i ovdje živi. Moguće je da to uopće nije “glupa” sreća; moguće je da morate biti ovdje. Iako ćete u nekom trenutku izaći iz ove stvarnosti, vi, promatrač, i dalje ćete se nastaviti “urušavati” u sve više i više trenutaka “sadašnjosti”.

Vaša će svijest uvijek biti u sadašnjosti i balansirat će između beskonačne prošlosti i beskonačne budućnosti, kretati se između stvarnosti na rubu vremena, uživati u novim avanturama i susretati nove (i stare) prijatelje.

Autor: Tanja Tolić
najboljeknjige.com

PODIJELI
Prethodna objavaČovjek ne mora ništa raditi da bi opravdao svoje postojanje
Slijedeća objavaBesplatno uvodno predavanje u ThetaHealing®
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here