“Nakon što dobro razmisli o porijeklu mesne hrane, te o okrutnosti vezivanja i ubijanja utjelovljenih bića, nek se čovjek u cijelosti uzdrži od jedenja mesa.” – Manusmriti 5.49
Svjetski dan vegetarijanstva prava je prilika da se razmisli o tome što bi se dogodilo da se čovječanstvo nekim čudom ovoga trenutka odrekne mesa, mlijeka i jaja. Što bi to značilo za okoliš, poljoprivredu i za sve stanovnike Zemlje? Dok se o tome samo misli, sigurno se neće pogriješiti ako se barem danas, sebi i svojoj obitelji, partneru, prijateljici, pripremi vegetarijanski meni.
Dok uživate u desertu, podsjetite se na samo neke od stotinu razloga zašto je dobro postati vegetarijanac.
Pročišćava se tijelo i duh
Takvim pristupom prehrani pomaže se planetu, jer konzumacija životinjskog mesa i namirnica životinjskog podrijetla pridonosi zagađenju, iscrpljivanju tla, deforestaciji, nestašici vode, pomaže se životinjama, jer se smanjuje okrutnost i nepravda nad njima; pomažemo samima sebi, budući da se prehranom temeljenom na biljnoj osnovi na najbolji način osigurava zdrav, dug i aktivan život, povratak na prehranu kojom dominiraju organski mliječni proizvodi, mahunarke, žitarice, voće i povrće, pročišćava se tijelo, stječe i održava bolja linija…
Uz zdrave namirnice biljnog podrijetla ljudi se osjećaju puni energije, takav pristup kuhanju otvara novu kreativnost u kuhinji.
O duhovnim dobrobitima vegetarijanstva smo napisali već bezbroj članaka. Za ozbiljne praktikante, ono je samo preduvjet.
Žitarice životinjama, a djeca gladuju
Prema UN-ovoj organizaciji FAO (Food and Agriculture Organization) danas gladuje 850 milijuna ljudi. 15 milijuna djece umire godišnje od kronične neuhranjenosti. 80 posto te djece živi u državama koje zapravo imaju viška hrane. Međutim, žitarice završavaju u želucima životinja, a meso na tanjurima Europljana. Konzumacija mesa potiče globalni sustav prehrane, koji odvlači hranu od gladnih. Ljudi gladuju u neposrednoj blizini polja punih soje i žitarica.
40 posto manje rizika za rak
Dugoročno istraživanje Njemačkog instituta za istraživanje raka (Krebsforschungszentrum) donijelo je rezultate po kojima vegetarijanci, u usporedbi s prosječnim stanovništvom, mogu očekivati dulji životni vijek. Vegetarijanci imaju 40 posto manje rizika da obole od raka. Isto vrijedi i za druge bolesti kao što su infarkt, debljina, artritis, dijabetes, osteoporoza, upala slijepog crijeva ili trovanje hranom. Prema WHO-u (Svjetska zdravstvena organizacija), preveliki unos masne hrane životinjskoga podrijetla glavni je krivac za porast bolesti srca i krvnih žila. Slična je situacija i kod pretilosti, dijabetesa i mnogih vrsta raka – raka želuca, raka debeloga crijeva, raka dojke i raka prostate. Osobe koje jedu meso imaju dvostruko veći rizik od obolijevanja od staračke demencije. Istraživanja su pokazala i da je prehrana koja sadrži puno životinjskih masnoća usko povezana s Alzheimerovom bolesti.
Zaustavimo ovu ludost
Danas, kada brojka mučenih i ubijenih životinja na farmama zbog ljudske prehrane prelazi brojku od 60 milijarda godišnje, nužno je da se svi zamislimo nad patnjama osjećajnih bića i krenemo u stvaranje svijeta u kojemu će se uzimati u obzir prava svih životinjskih vrsta.
Izjava dugogodišnjeg etičkog vegetarijanca Richarda Gerea govori upravo o tome: ‘Naša je dužnost, kao skrbnika ovoga planeta, da sa svim vrstama postupamo s poštovanjem, ljubavlju i suosjećanjem. Neshvatljivo je da životinje pate zbog ljudske okrutnosti. Molim vas da zaustavite tu ludost.’
“Ništa neće više doprinijeti ljudskome zdravlju i našim šansama za opstanak – kao evolucija na vegetarijansku prehranu.” – Albert Einstein
prijatelji-zivotinja.hr/slobodnadalmacija.hr
