Designed by Freepik

Iako je skoro nemoguće kazati da je obrazovni sistem jedne određene zemlje najbolji na svijetu, zemlja koja konstantno ima ekstremno dobre rezultate na testovima Programa za međunarodnu ocjenu učenika (PISA) iz matematike, čitanja i znanosti, iznenadit će mnoge.

Finska, mala zemlja s populacijom od 5.5 milijuna ljudi, konstantno se po rezultatima svrstava među najboljih 5 u tim kategorijama, što ju čini najboljom u obrazovanju u Europi i jednu od najjačih u svijetu (Singapur, Japan i Južna Koreja su također jaki po rezultatima, a Kina nije podnijela konsolidirane rezultate za najnovije testove). Finska?! Što?!

Ovi dobri rezultati su natjerali mnoge nastavnike da proučavaju Finsko školstvo i da nastoje proniknuti koji je „tajni sastojak“. Jedan članak naglašava iznenađenje, interes i zavist koju su mnogi diljem svijeta osjećali prema finskim studentima pitajući se „Zbog čega zemlja veličine New Mexica pobjeđuje SAD u akademskim rezultatima?“. U nastavku navodimo popis glavnih deset razloga zbog kojih Finski obrazovni sistem proizvodi takve izvrsne rezultate.

10. Djeca imaju snažnu startnu poziciju

Jedan od razloga zbog kojih su Finske škole u mogućnosti isporučiti izvrsne rezultate je taj što djeca u Finskoj započinju školovanje s jakim temeljima, piše Toptenz. Finska vlada daje brojne potpore da pomogne obiteljima, počevši s poznatim „beba paketom“ koji sadrži odjeću, knjige i druge potrepštine za bebe u prvih godinu dana, koju svaka trudnica u Finskoj dobiva besplatno.

Novopečeni roditelji imaju brojne mogućnosti da provode vrijeme sa svojim djetetom; majke dobivaju 4 mjeseca plaćenog roditeljskog dopusta, a postoji i dodatni 6-mjesečni period dopusta na raspolaganju majkama ili očevima, također potpuno plaćen.



Ukoliko roditelji odaberu koristiti dnevnu skrb, država subvencionira institucije s visoko školovanim kadrom (vodeći nastavnici u sustavu dnevne skrbi imaju diplome prvostupnika) s pomoćima za obitelji vezane za dohodak; maksimalni trošak po djetetu je 4.000 $ godišnje.

Cjelodnevni predškolski odgoj je besplatan i visoke kvalitete i koristi ga većina finskih roditelja, što znači da kada djeca krenu u školu sa 7 godina, kreću s jakim temeljima. Kako objašnjava jedan Finski obrazovni djelatnik „Gledamo na to kao na pravo svakog djeteta da ima dnevnu skrb i predškolski odgoj. To nije mjesto na koje bacite svoje dijete dok ste na poslu. To je mjesto na kojem će se vaše dijete igrati, učiti i stjecati prijatelje“.

9. Vrhunski učitelji s dugotrajnim obrazovanjem

U Finskoj se na podučavanje gleda kao na vrlo poželjno zanimanje; na nastavnike se gleda kao na jednake s ostalim zanimanjima poput odvjetnika i liječnika. Magistarska diploma temeljena na istraživanju (u potpunosti plaćena od strane finske države) je pretpostavka za položaj nastavnika, a konkurencija za primanje u vrhunske nastavničke programe zna biti oštra.

Jedan profesor kaže da je u 2012. Sveučilište u Helsinikiju zaprimilo preko 2.300 prijava za 120 mjesta u edukacijskom programu osnovnog obrazovanja.

Zahtjev za magistarskom diplomom za nastavnike znači da finski nastavnici generalno imaju između 5 i 7,5 godina pripreme u obliku obrazovanja za njihovu ulogu prije nego što preuzmu odgovornost vođenja njihove učionice.

Zbog toga što su učitelji prošli dugotrajno obrazovanje za svoje uloge, izglednije je da će na poučavanje gledati kao na cjeloživotnu profesiju, a Finsko društvo se odnosi prema poziciji obrazovnih djelatnika s poštovanjem i prestižem, što zauzvrat omogućava učiteljima da još efektivnije rade svoj posao.

8. Visoka razina autonomije nastavnika

Budući da ima radnu snagu u obrazovnoj djelatnosti sastavljenu od najboljih i najpametnijih članova društva koji su dugotrajno obrazovani za svoje uloge, olakšava finskoj vladi (i društvu) da osigura nastavnicima visok stupanj autonomije u svojim učionicama.

Nastavnicima je dana velika sloboda da testiraju inovativne pristupe poučavanju, poput razvoja kurikuluma „matematike u prirodi“ ili stvaranja partnerstva s drugim učiteljima kako bi primijenili timsku strukturu poučavanja.

U usporedbi s nastavnicima drugih zemalja, primjerice Sjedinjenim državama, finski nastavnici generalno troše manje vremena u učionicama nego njihovi strani kolege. Dok nastavnik u srednjoj školi  u SAD-u potroši 1.080 sati nastave kroz školsku godinu koja traje 180 dana, finski nastavnik u srednjoj školi će provesti 600 sati u poučavanju kroz jednaki period.



Ovo dodatno vrijeme ostavlja finskim učiteljima više vremena da razviju nove strategije poučavanja i da individualno procijene te reagiraju na potrebe učenja svojih učenika.

Iako Finska ima nacionalni edukacijski okvir, on je uočljivo kratak: nacionalni ciljevi za matematiku za razrede 1-9 zauzimaju samo 10 stranica. Većina odluka o kurikulumu se donose lokalno od strane nastavnika i ravnatelja, a nastavnici i učenici se procjenjuju holistički od strne njihovih kolega i ravnatelja. Finskim nastavnicima je zajamčeno više slobode u sadržaju njihovih predavanja i načinu kako ga provode, nego većini nastavnika diljem svijeta.

7. Izdašni fondovi za pomoć slabijim učenicima da uhvate korak

Neki kritičari široke primjene Finske strategije obrazovanja ukazuju na relativno homogenu populaciju u Finskoj i izostanak nekih problema s kojima se učenici u školama drugih zemalja suočavaju. Na neki način su u pravu; Finska snažna mreža socijalnih usluga znači da čak i najsiromašnija djeca u Finskoj nisu žrtve nekih ograničenja siromaštva – gotovo sva Finska djeca imaju adekvatnu prehranu, stanovanje i zdravstvenu skrb.

Ipak, Finsko stanovništvo je raznoliko i razlike su u porastu (4% stranaca u 2011), a u nekim školama ima preko 50% useljeničke djece. Ipak, Finska ima bolje rezultate od svojih Nordijskih susjeda sa sličnom demografskom slikom.

Jedan od faktora koji pomaže finskim školama da postižu tako dobre rezultate je nacionalni fokus na postizanje jednakosti između škola i između učenika. Kada se učenici muče, država brzo uskače i osigurava resurse kako bi im pomogla uhvatiti korak, što nastavnici objeručke prihvaćaju.

Kako je kazao jedan finski nastavnik čiju školu uglavnom pohađaju učenici useljenici „Djecu iz bogatih obitelji koja su dobro obrazovana mogu poučavati glupi učitelji. Nastojimo identificirati slabije učenike. To je duboko u našim razmišljanjima“.

Skoro 30% Finske djece će dobiti neku ekstra pomoć prije srednje škole. Školama koje služe populaciju s visokim potrebama (poput mnogih učenika s ESL) su dodijeljeni ekstra fondovi za „pozitivnu diskriminaciju“ za dodatne nastavnike i savjetnike. Cilj je educirati svu djecu, čak i onu s posebnim potrebama, u istim učionicama s djecom bez poteškoća (neki ESKL učenici mogu inicijalno pohađati nastavu u privremenim razredima fokusiranim na jezik, a učenici s velikim poteškoćama mogu stjecati obrazovanje izvan redovnih učionica).

Razredi nisu obilježeni ili sortirani prema stupnju sposobnosti, što osigurava da su standardi i očekivanja visoki u svim razredima i da su svi nastavnici spremni raditi kako bi pomogli učenicima s poteškoćama da uhvate korak sa svojim razrednim kolegama. Ovaj naglasak na jednakosti se isplati; nedavna studija je otkrila da je Finska imala najmanju razliku između najlošijih i najboljih učenika od bilo koje zemlje na svijetu.

6. Nastavnici ne poučavaju za test (jer ne postoji test)

Unatoč činjenici da Finska djeca rutinski postižu vrhunske rezultate na međunarodnim testovima iz matematike i čitanja, standardizirani test nije dio Finskog obrazovnog sustava. Jedini zadani standardizirani test za Finske učenike dolazi na kraju zadnje godine srednje škole. Prije toga može postojati opcionalni test na lokalnoj razini, ali rezultati nisu javni i preuveličavani od strane nastavnika, škola, roditelja ili medija.

Nepostojanje naglaska na standardiziranim testovima znači da finski nastavnici imaju veliku fleksibilnost u strukturiranju svojih lekcija (npr. u osnovnoj školi nastavnik se može jedan tjedan fokusirati primarno na znanost ukoliko ocijeni da su djeca posebno zainteresirana za tu temu) i imaju slobodu da evaluiraju napredak njihovih učenika koristeći individualizirana mjerenja.



Kada je diskutirao o Američkom modelu testiranja i ideji da se koriste standardizirani rezultati testova kako bi se evaluirali nastavnici, jedan finski ravnatelj škole opisao kako je ova ideja anatema finskoj obrazovnoj kulturi  i dodao „Ukoliko samo pratite statistiku, zanemarit ćete ljudski aspekt“.

Službenik Ministarstva obrazovanja čak umanjuje značaj uspješnosti finskih učenika na međunarodnim testovima i kaže: „Nismo previše zainteresirani (za rezultate testova). To nije ono čime se bavimo“.

5. Djeca kreću u školu kasno

Ovo se može činiti oprečnim – kako manje školovanja može proizvesti bolje obrazovne rezultate? Finska dokazuje da je to moguće – djeca u Finskoj ne kreću u školu prije nego napune 7 godina (iako skoro opći predškolski odgoj počinje sa 6 godina).

Očito je da visoko kvalitetna subvencionirana dnevna skrb i predškolski odgoj kao opcija znače da iako djeca kreću u školu kasno, počinju s informalnim učenjem i pripremom za školu mnogo ranije. Ipak, prije sedme godine, naglasak je na eksperimentalnom učenju kroz igru i pokret.

Osim ukoliko djeca ne pokažu interes i volju, ne očekuje s od njih da uče čitati u vrtiću, pristup koji ima pokriće u istraživanju koje pokazuje manjak dugoročnih koristi za djecu koja uče čitati u vrtiću. Jedan finski ravnatelj smatra da ovaj opušteni pristup učenju više odgovara potrebama i sposobnostima njegovih najmlađih učenika i kaže:

„Nismo u žurbi. Djeca uče bolje kada su spremna. Zašto ih izlagati stresu?“. Djeca su sretnija, a zbog toga što finske škole dijele ovu filozofiju, finski roditelji nisu zabrinuti zbog toga što njihova djeca kasne u odnosu na njihove vršnjake u drugim zemljama u pogledu stjecanja vještina.

4. Zabava i igra su dio kurikuluma

Arja-Sisko Holappa, savjetnica Finskog nacionalnog odbora za obrazovanje, ističe važnost koju finske škole pridaju užitku učenja kod djece i kaže „Postoji stara finska uzrečica. Stvari koje naučite bez užitka brzo ćete zaboraviti“. Kako bi održala korak s tom filozofijom, svaka finska škola ima tim koji je posvećen unaprjeđenju dječje sreće u školi.

Kao dodatak standardnim predmetima kao što su jezici, matematika i znanost, djeca pohađaju širok spektar dodatnih predmeta kao što su dodatni jezik, tjelesni odgoj, umjetnost i obrt, etika i glazba.



Između satova djecu se šalje vani na odmor od 15 minuta da se igraju i to četiri puta dnevno bez obzira na vrijeme. Finski učitelji i roditelji vide ove nestrukturirane izlaske kao nužne dijelove procesa učenja.

Fokusiranost na zabavu se proteže i izvan učionice. Dok domaći rad ovisi i varira od učitelja do učitelja, Finska djeca generalno imaju manje domaćih radova od njihovih kolega u drugim razvijenim zemljama, što im ostavlja više vremena za igru i zabavu kada dođu kući.

3. Svi pohađaju javnu školu

Jedna od najneobičnijih, a neki bi rekli i najzanemarenijih aspekata finskog školskog sistema je gotovo univerzalno pohađanje javnih (državnih) škola. Postoji jako mali broj nezavisnih škola u Finskoj, a čak i one su financirane javnim novcem i zabranjeno im je naplaćivanje školovanja.

Pasi Sahlberg, finski službenik u Ministarstvu obrazovanja Finske i autor „Finske lekcije: Što može svijet naučiti od promjene obrazovanja u Finskoj?“ ukazuje na taj faktor, kao i na finsku kulturnu tendenciju da cijeni više suradnju od konkurencije, kao na jedan od razloga zbog kojeg su finske škole toliko jake.

U Finskoj se sve investira u uspjeh i kvalitetu nacionalnih državnih škola. Nešto što se pokaže dobrim u jednoj školi brzo se podijeli s drugim školama, tako da najbolja praksa dođe do svakog učenika, zbog toga što se škole ne smatraju da se međusobno natječu za učenike i za rezultate testova.

Praktički nema načina za odlučiti se ne pohađati sistem javnog školstva u Finskoj, tako da je svima jednako dostupna kvaliteta školstva (za razliku od mnogih razvijenih zemalja gdje se javne škole natječu s privatnim školama za učenike, nastavnike i financiranje).

2. Finska djeca imaju svijetlu budućnost, kreiranu prema njihovim prednostima i interesima

Finski školski sistem je iznimno dobar u osiguravanju da učenici završe srednju školu; 93% finskih učenika maturiraju  u strukovnoj ili akademskoj srednjoj školi, stopa koja je značajno viša nego u mnogim drugim razvijenim zemljama.

Sa 16 godina finska djeca koja su bila u istim „srednjim školama“ od sedme godine imaju izbor nastavka u strukovnim programima, koji ih pripremaju za rad na građevini, zdravstvenoj skrbi restoranima i administraciji kao i za upis na politehničke institute ili kreću u akademski program, koji će ih pripremiti za fakultet. Oko 43% učenika bira strukovni put.

Finski učenici koji završe srednju školu znaju da će država platiti cjelokupno njihovo obrazovanje nakon mature na jednom od 8 finskih državnih sveučilišta (ili politehničkih instituta za strukovne maturante). 66% Finaca nastavlja više obrazovanje što je jedna od najviših stopa u EU.



1. Jednakost među školama

Kao što je ovaj popis pokazao, koncept ravnopravnosti, već dugo važan u finskoj kulturi, jedan je od centralnih razloga što su finske škole toliko uspješne. Međutim, ideja ravnopravnosti u finskom školskom sistemu ide znatno dalje od toga da osigura da sva djeca imaju dobar start u životu i snažno radi na tome da slabiji učenici uhvate korak.

To ne podrazumijeva samo da se minimiziraju razlike između učenika, već i da se minimiziraju razlike između škola, što osigurava da sve škole u finskoj budu jednako kvalitetne.

Zbog čega je bitno da finske škole nude tako slične obrazovne ishode i resurse? To sprječava kupnju obrazovanja – kada se roditelji, administracije i nastavnici koncentriraju na škole s izvrsnim rezultatima, usmjeravajući sredstva prema „dobrim“ školama i stvarajući smrtonosnu spiralu za slabije škole koje gube resurse i učenike zbog toga što roditelji traže bolje opcije za svoju djecu, a najbolji nastavnici bježe u programe s boljim resursima.

Jedan ekspert za finsko obrazovanje uspoređuje izbor škola u SAD-u u odnosu na one u Finskoj i kaže da u SAD-u škole imaju „isti koncept kao i tržnica … Škole su trgovine a roditelji mogu kupiti što god žele. U Finskoj roditelji također mogu birati, ali izbor je svugdje jednak.“

Zbog ove ideje jednakosti svatko ima motiv promovirati horizontalna poboljšanja u obrazovnom sustavu, umjesto da gleda na poboljšanje škole kao na igru s nultom sumom, gdje se škole natječu da budu najbolje. To također znači da čak i u socioekonomski nerazvijenijim područjima, gdje su škole u mnogim zemljama slabije, finske škole pružaju jednako dobro obrazovanje kao i u najbogatijim dijelovima zemlje.

ATMA – Pripremila: Suzana Prnjak

CITROFIT

CITROFIT KAPI

Ekstrakt sjemenke grejpa - prirodni anibiotik

Eliminacija širokog spektra bakterija, virusa, parazita i gljivica.

Doprinosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, ne gubi djelotvornost ako se koristi duže vremena, a bakterije i virusi ne mogu razviti imunitet na njega. Nema štetnih posljedica, neće prouzrokovati štetu za crijevnu i želučanu floru. Bez alkohola (pogodno za djecu!).

Cijena: 70 - 210 kn - Kupi ovdje

Prethodna objava“Nijedna osoba ne zaslužuje tvoje suze…” – Marquezove misli
Slijedeća objavaDuhovno povezivanje s nerođenim djetetom
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.