Ako su tuga, depresija ili ljutnja stalno emocionalno stanje osobe, to je kao da je došlo do oštećenja zapisa. Odatle i ona izreka: zvučiš kao pokvarena ploča. Osoba mora smoći snagu i preskočiti to “oštećenje” na zapisu kako bi pjesma nastavila svirati.

atma.hr – 78




John Arden, neurofiziolog, iskusni liječnik, govori o tome kako možemo pomoći sebi kako bismo poboljšali raspoloženje, ublažili anksioznost i doživjeli radost.

Njegovi savjeti se temelje na najnovijim dostignućima znanosti i medicine temeljene na dokazima.

1. Smješkajući se ili mršteći se, šaljete signal da ste tužni ili sretni. I kad odglumite sreću, vi ćete biti sretniji nego što ste bili.

2. Ako više razmišljate o mogućnostima, nego o ograničenjima, mozak će formirati nove veze između neurona i izbacit će negativne emocije.

3. Sa strahom morate biti na ti. Umjesto da izbjegavate strah, otvoreno mu idite u susret. Kada se suočite sa strahom, nelagoda postepeno opada.

4. Umjesto da ne razmišljate o tome što vas boli, vi prihvatite bol. Paradoks je da dok razmišljate o tome koliko vas nešto zaista boli, bol se smanjuje. To je znanstveno dokazano.

5. Ako ste raspoloženi, veća je vjerojatnost da će vam se u životu dogoditi nešto lijepo. Većina onog što se u životu dogodi, temelji se na tome i vrti se oko toga.

atma.hr – 39

6. Pokušajte da što duže održati emocionalno stanje u kojem želite biti. Vremenom će vam to stanje doći prirodno.

7. Što češće namjerno izazivamo određeno stanje u sebi, na primjer, smirenje ili nadu, veća je vjerojatnost da će to stanje postati navika.

8. Ako su tuga, depresija ili ljutnja stalno emocionalno stanje osobe, to je kao da je došlo do oštećenja zapisa. Odatle i ona izreka: zvučiš kao pokvarena ploča. Osoba mora smoći snagu i treba preskočiti to “oštećenje” na zapisu kako bi pjesma nastavila svirati.

9. Umjesto da razmišljate o tome kako savladati problem, vi se fokusirate na to zašto je došlo do problema. Poanta je da rješavate probleme, a ne udubljujete se u njih.

10. Što češće osoba na određen način govori o događajima svog života, to su jače neuronske veze koje predstavljaju te misli.

Izjave su pozitivne ili negativne. Na  primjer, ako stalno govorite: “Teško je”, “Ne znam mogu li to preživjeti”, ili “Neće se dobro završiti,” onda je vrijeme da promijenite način na koji razmišljate.

stil.kurir

atma.hr – 78