U prošloj godini su znanstvenici dublje no ikada proučili kako zašto glazba utječe tako snažno na ljude te su došli su do nekoliko usitinu zadivljujućih i neočekivanih zaključaka. Njihova proučavanja su razotkrila kako glazba oblikuje našu osobnost i ponašanje, a pomažu i kod nekih izlječenja. Što su više proučavali glazbu, to su više i otkrili koliko je snažan njen utjecaj.

Ovi pronalasci nisu mogli doći u boljem trenutku u vremenu, jer školstvo nastavlja smanjivati budžete za umjetnost i glazbu. Koliko ćemo uložiti u glazbu pitanje je koliko vrednujemo glazbu. U prošloj važnoj godini znanstvenici su objavili čvrste podsjetnike koje svaki ljubitelj glazbe već zna – glazba ne služi samo za zabavu.




Evo 11 zadivljujućih stvari koje su otkrili:

1. Učenje sviranja nekog instrumenta dok smo mladi pomaže razvijanju izvršnih funkcija tijela

1

Istraživači u Bostonskoj dječjoj bolnici su zaključili kako rano vježbanje sviranja pomaže djeci kod njihovih izvršnih funkcija. One su izrazito važne jer omogućuju ljudima pamtiti podatke, reguliraju ponašanje i učinkovitije rješavanje problema.

Djeci koja su počela sa sviranjem u dobi od šest godina povećalo se djelovanje u prednjem korteksu, dijelu mozga koji je zadužen za izvršne funkcije. I njihovi rezultati su bili daleko bolji od grupa djece koja su testirana u promjenama mentalnih funkcija.

Nadine Gaab, jedna od glavnih istraživača, kaže da su izvršne funkcije snažni pokazatelj sveučilišnih uspjeha, čak i više nego IQ, kvocijent inteligencije, te da njihova istraživanja ukazuju da glazbeni trening može pomoći djeci u ostvarivanju uspješnijeg školovanja.




2. Ritmička sposobnost je povezana s učenjem jezika

2

Jedna od prvih vještina koju djeca trebaju naučiti pri čitanju i govorenju je kako uhvatiti ritam govora. Razvijaju ovu sposobnost prepoznavanja ritmova i određivanja granica između riječi i slogova daleko ranije nego sposobnost govora. Tako je dobar osjećaj za ritam jako važan za učenje jezika. Ove godine su otkrili i koliko.

Psiholozi pri Northwest sveučilištu su otkrili kako je testiranje djece na ritmičku sposobnost dobar način određivanja i njihovog eventualnog invaliditeta govora koji se može javiti kasnije u životu. Oni koji su mogli održavati ritam sviranja bubnja su također pokazali bolje rezultate na ranijim testovima govora. Autori studije predlažu roditeljima i učiteljima korištenje ritmičkih testova dok su još mozgovi djece u razvoju, kako bi odredili i ukazali na eventualne poteškoće u govoru.

3. Glazbeni trening može pomoći kod razlike u postignućima

3

Nina Kraus, istraživač s Northwesta, je također otkrila kako glazba može biti važna u školama pri nadilaženju razlike u postignućima, velikih nejednakosti u sveučilišnim uspjesima među studentima iz različitih društveno-ekonomskih sredina.

Gospođa Kraus je proučavala aktivnosti neurona kod djece koja su započela glazbeno obrazovanje, dok je radila u Harmony Project, neprofitabilnom program koji djecu, nakon nastave, uči glazbi u siromašnijim zajednicama Los Angelesa. Koristivši EEG, gospođa Kraus je otkrila kako su moždani valovi djece s poteškoćama bili “glasniji, slabiji i više varirali” pri reakcijama na govorne podražaje u odnosu na djecu iz bogatijih obitelji.

Ali nakon dvije godine glazbenih vježbi, otkrila je i nešto potpuno drugačije. Studenti s glazbenim školovanjem su bili bolji u jasnim neuronskim reakcijama na suglasnike i samoglasnike. Ta sposobnost bržeg obrađivanja podataka će sigurno pružiti veliku pomoć dječjem govornom učenju i koncentraciji. Glazba je jedan od najučinkovitijih načina pomaganja djeci kako bi nadišli nedostatke dolaska iz siromašnijih sredina.

4. Glazba pomaže u tretiranju poremećaja pažnje

4

Tri znanstvenika sa sveučilišta u Grazu su otkrila zadivljujući obrazac u studiji o utjecaju glazbe na mozak. Djeca koja se bave glazbom razvijaju značajno deblju sivu materiju koja je povezana s pažnjom i koncentracijom. Djeca su također pokazala povećanu sinkronizaciju desne i lijevog dijela mozga, što je dovelo do visokih ocjena na testovima pažnje, govora i pismenosti.

Ukratko, glazbeno vježbanje gradi iste mozgovne strukture čiji je nedostatak primjećen u neuronima djece koje pate od poremećaja hiperaktivnosti i nedostatka pažnje. Znanstvenici pretpostavljaju da rano glazbeno školovanje može biti glavna pomoć djeci pri smanjenju negativnih rezultata poremećaja pažnje.




5. Doprinosi dugoročnom pamćenju

5

Utjecaj glazbe na pamćenje i osjećaj za prostor i vrijeme je dokazan prije dosta godina. Ali dokaz kako glazba doprinosi dugoročnom pamćenju je promakla istraživaćima sve do ove godine.

Heekyeong Park, sa Teksaškog sveučilišta u Arlingtonu, je otkrila prvi početni dokaz kako vježbanje sviranja nekog instrumenta doprinosi nekim aspektima dugoročnog pamćenja. Park je predstavila test pamćenja grupi klasično obrazovanih glazbenika i grupi osoba bez ikakvog glazbenog obrazovanja. Primjetila je kako se obrazovani glazbenici mogu puno dulje prisjećati slika iako se to ne odnosi na govorne vještine.

Ona pripisuje ove rezultate višegodišnjem periodu koje su glazbenici uložili u vježbanje, iako nema dovoljno podataka kako bi to bilo potvrđeno. Trenutno planira ponoviti istraživanje s više glazbenika kako bi potvrdila svoje zaključke.

6. Uistinu liječi zujanje u ušima

6

Glasna glazba vam može naštetiti stvarajući tinitus, grozno zujanje u ušima. Kronično zujanje, koje dolazi u starijim godinama, te gubitak sluha, uzrokuje kod slušaoca primjećivanje zvukova iako nema stvarnog izvora zvuka. To uistinu može biti neugodno i važno za normalno funkcioniranje. Ove godine naučili smo kako lagana i odmjerena glazba može to otkloniti.

Glazba ima veliki utjecaj na kortikalno područje mozga i to nije ništa novo. No, sada su istražitelji s Münster sveučilišta otkrili učinkovit utjecaj na pacijente kako bi njihovi slušni djelovi uklonili ove ometajuće zvukove. Pacijenti su slušali glazbu koja uklanja zujanje u ušima dva sata dnevno u periodu od tri mjeseca. Na kraju tog perioda, jačina zujanja se drastično smanjila.

Istraživači su također primjetili kako usputno slušanje potpuno drugačije utječe od usredotočenog slušanja glazbe. No, što je jako važno, glazbene vježbe mogu biti djelotvorne i za starije ljude koliko i za mlade.

7. Pjesme koje govore o alkoholu utječu na povećano konzumiranje alkohola

Istraživaći sa sveučilišta u Puttsburgu i s Darmouth koledža pregledali su razne pjesme koje govore o korištenju alkohola i primjetili da omladina koja sluša dva do tri sata dnevno modernu glazbu koristi osam raznih marki alkohola. U drugom istraživanju su zaključili kako mladi ljudi od 15 do 23 godina starosti, koji vole glazbu u kojoj se spominje alkohol, tri puta više koriste alkohol i puno duže se nalaze u životnom periodu opijanja u odnosu na sudionike koji ne vole takvu glazbu.

Brian Primack, glavni autor ovih istraživanja kaže, “Zapanjujući rezultat naših analiza je povezanost spominjanja određenih vrsta alkohola u glazbi i konzumiranja tih marki među omladinom”. Određena glazba povećava problem alkoholizma.

8. Glazba pomaže kod trčanja

8

Postoji poduža diskusija u zajednici trkača je li bolje trčati uz glazbu ili ne. Prošle godine, trkači s glazbom su ispitivani od strane Journal of Strength & Conditioning Research-a koji je pokazao kako glazba može znatno utjecati na trkačke sposobnosti čovjeka.

Trkači su ispitivani uz tri vrste glazbe. Za vrijeme trčanja su slušali brzu motivacijsku glazbu, polaganiju motivacijsku glazbu i jako mirne i lagane pjesme. Trkači koji su slušali brzu motivirajuću glazbu su pretrčali svojih 800 metara brže od grupe trkača s laganijom glazbom i s umirujućim pjesmama. Glazba je pomogla stimulirajući trkačeve prednje djelove mozga, što im je omogućilo zadržavanje pozitivnih emocija za vrijeme trčanja. Također su pokazali kraće vrijeme oporavka nakon trčanja.

9. Kvaliteta zvuka uvelike utječe na uživanje glazbe

9

U 2014. se dogodio preporod u popularnosti gramofonskih ploča. Možda je to kratka renesansa, ali ipak ima veliki pozitivni utjecaj na uživanje glazbe koje slušamo.

Kvaliteta glazbe ima značajan utjecaj na uživanje u glazbi. Istraživači su promatrali mozak sudionika dok su gledali video s različitim kvalitetama zvuka. Mozak onih koji slušali glazbu na 256 kbpp pokazivao je 66% više užitka od onih koji su glazbu slušali na 96 kbpp. Prema mnogim istraživanjima kvaliteta gramofonskih ploča ima oko 1000 kbpp. Tako je i mogućnost uživanja izrazito povećana slušajući pjesme s gramofonskih ploča, za razliku od digitalnih kvaliteta.

10. Neki ljudi ne mogu uživati u glazbi

10

Najteža od svih vijesti prošle godine je ta da mozak nekih ljudi jednostavno ne može izvući zadovoljstvo iz glazbe koliko god kvaliteta zvuka bila dobra. Ta vrsta poremećaja je vrsta anhedonije što je nesposobnost čovjeka za uživanjem u aktivnostima koje donose najviše užitka. Takvi poremećaji postoje i u seksualnim i drugim društvenim djelatnostima.

“Sada znamo da postoji i glazbena anhedonija”, kaže Josep Marco-Pallerés, voditelj ovog istraživanja.

Pojedinci sa specifičnom glazbenom anhedonijom imaju normalne sposobnosti procesiranja glazbe i nisu depresivni ljudi. No, glazba koju čuju se jednostavno ne pretvara u osjećaj ugode. Međutim, ti ljudi s glazbenom anhedonijom su osjetili velike količine užitka u nervnom sistemu od igranja igara s razmjenom novca. Svatko ima svoj okidač.

11. Glazbena sposobnost je direktno povezana s vašim unutarnjim uhom

11

Znanost je također napravila značajan napredak u istraživanju zbog čega su neki ljudi prirodni glazbenici, a neki mogu godinama vježbati sviranje i ne postići ništa. Čini se kako postoji biološka osnova za glazbene sposobnosti. Istraživaći sa sveučilišta u Helsinkiju su primjetili kako ljudi s većim sluhom za glazbu prenose genetski taj osjećaj za glazbu.

Prema časopisu Discover, ovo je prvo proučavanje koje pokazuje važnost slušnih gena. No, i sami istraživači dodaju kako je glazbena sposobnost kompleksna osobina. “Čimbenik okoline, poput glazbenog okruženja u djetinjstvu, primjer postavljen od strane roditelja i vršnjaka te glazbeno obrazovanje utječu na glazbene sposobnosti”, pišu autori u svom zaključku. Neka djeca mogu biti biološki u boljoj poziciji, ali ukoliko se taj talenat ne razvija kroz obrazovanje i napor, osoba neće ništa postići. Potrebno je uložiti truda kako bi glazba snažno oblikovala život.

Tom Barennes / mic.com
Preveo i pripremio: Leo Dragičević / atma.hr

Prethodna objavaJe li sebično voljeti sebe?
Slijedeća objavaSporijim i mirnijim dahom produžujemo život
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.