Često možemo vidjeti smajliće koji nas inspiriraju i navode da razvučemo i sami osmjeh na naša lica. Naročito nas to može podići kada nam je tuga dominantna emocija u tom trenutku. Dakle, od naše tuge uz pomoć nacrtanog smješka osmjeh dolazi i na naše lice. I to je to. A što kada bih vam rekao da postoji i nešto više od napuhanih obraščića?

Prije nekog vremena sam pročitao kratak članak o čovjeku koji je također bio iznenađen redoslijedom smajlića koje je vidio u jednom Theravada Budističkom samostanu u Tajlandu. To je bilo u vrijeme desetodnevne šutljive meditacije kada su svećenici komunicirali samo preko napisanih papirića. U jednom trenutku je i on primijetio jednu traku sa slijedom od tri smajlića koji su ukazivali na tri različita osjećaja: tuga, radost i neutralan osjećaj.
U prvi mah je pomislio da je svećenik koji je stavio te znakove nešto pogriješio jer po nekoj logici redoslijed bi trebao biti: tuga, neutralno, radost. Ipak, desetodnevna intezivna meditacija je razbistrila ovu nedoumicu.

I mene je taj nesklad godinama mučio. Zar nije cilj života biti sretan i radostan? Zar nije lijepo i ugodno biti nasmijan? Svakako da da. Ali ovdje se ne govori o svakodnevnoj sreći običnog čovjeka kojem je zaista veliki napor zadržati taj bljesak sreće. Kada nam se desi, htjeli bi ga imati zauvjek. Ali ta sreća je prolazna. U Bhagavad Giti se uspoređuje dolazak i odlazak sreće (i nesreće) poput promjene godišnjih doba. Ljeto odlazi i mijenja ga jesen, nju ohladi zima, koja se rastapa u proljetnom lahoru, a proljeće je tek faza života prije toplog ljeta. I tako u krug. U ovom svijetu ništa nije stalno, jer stalna na ovom svijetu samo mijena jest.

Previše sreće, kojoj svi težimo ne znači i vječnu radost i uspjeh. Na primjer, ako se sretnu dva boksača, jedan koji zrači srećom i radošću, a drugi koji je oličenje ljutnje, možemo samo zamisliti kako će završiti taj meč. Za pretpostaviti je da će ljutiti boksač pobijediti. Znači da stalna radost i nije uvijek prednost u ovome svijetu.

U 15. i 16. stoljeću u Indiji se razvio jedna pravac u Yogi znan kao Sahaja yoga. Sahaja znači prirodan. Tijekom vremena se taj termin prilagodio i sada ga koriste razne grupe koje se bave meditacijom i yogom. Pošto se u isto vrijeme u sjevernoj Indiji razvila i bhakti yoga (na jugu je stoljećima bio snažan pokret Alvara, bhakta kraljeva, pjesnika i svetaca), jedan dio ljudi je prilagodio posvećenost Radhi i Krishni imitirajući njihove Božanske zabave svirajući i pjevajući kirtane. Sahajiji su se oblačili u žensku odjeću i padali u trans nastojeći na pomalo groteskan način doći do prave božanske ljubavi. Na sličan način mogli bi povući paralelu i sa drugom krajnošću od sreće i zadovoljstva: bol i patnja.

Flagelanti, ili bičevaoci, su se pojavili u srednjem vijeku kao dio kršćanskog običaja za samokažnjavanje. Slične tradicije su postojale i kod drugih religija a cilj im je bio ili da dokažu prolaznost materijalnog svijeta i tijela. I kod Muslimana Šiiti se za vrijeme obilježavanja praznika Ašure bičuju kao znak veličanja boli i žrtve njihovog spasitelja imama Huseina.

Od velike boli do pretjerane sreće. Ni jedno ni drugo ne donosi istinsko duhovno zadovoljstvo. Zbog toga bi trebali bi težiti uravnoteženom životu. Cijelo 6. poglavlje Bhagavad Gite govori o balansiranom životu yogija kao jedinom sretnom rješenju.

Bhagavad Gita 6.9.

Smatra se da je osoba još naprednija kada na svakoga – na dobronamjernike, dobročinitelje pune ljubavi, neutralne, posrednike, zavidne, prijatelje i neprijatelje, pobožne i grešnike – gleda jednakim očima.

sad

Neven Ilak
http://dharma-spirit.blogspot.com/

Prethodna objavaDijete se mora cijepiti, a ako se pojave nuspojave – kriv je roditelj jer je na to pristao
Slijedeća objavaPočeo GMO rat – SAD ozakonio zaštitu Monsanta, a Mađari pale ilegalna GMO polja u Baranji
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.