Toliko željeni Američki san, ideja da će život biti veći, da je napredak neizbježan ako slijedimo pravila i teško radimo, onda je materijalno obilje sigurno – sve je zamijenila kruta i gorka istina. Američki san, kojeg smo poznavali, je zapravo laž. Svi ćemo biti žrtvovani. Virus korporativne zlouporabe – perverzno vjerovanje da jedino korporativni profit vrijedi – proširio se do mjere da nadilazi naše poslove, ruši škole, zatvara slobode i uništava društva hipotekama i nezaposlenošću, prenosi portal Dnevno.hr.

Jedan od brendova SAD-a, koncept nazvan ‘Američki san’, po mnogim kritički nastrojenim autorima označava paukovu mrežu neoliberalnog kapitalizma. Ta fantomska prilika za uspjeh i napredak kroz težak i odgovoran rad zapravo je kočnica za bilo kakve promjene u sustavu gdje 99.9% stanovništva radi za 0.1% bogatih, gdje pravo i pravda, zdravstvo i zdravlje, kao i sam Ustav u početku nisu pravedni. Kako je došlo do ovakve situacije pokušat ćemo vidjeti u ovom članku.

Bogatstvo i obilje sinonim za dobar život?

Pojam ‘Američki san’ skovan je još davno prije kapitalizma, ususret osobnom napretku Amerikanca i globalnom rastu SAD-a. ‘Amerikanci su uvijek zamišljali zemlje mnogo dalje i bolje od onih trenutno otkrivenih – čak i kada bi došli u Raj, nastavili bi u potrazi za nekim boljim mjestom zapadnije’, poruka je guvernera Virginije iz 1774.

Današnje značenje termina skovao je James Truslow Adams 1931. godine. ‘Život bi trebao biti bolji, bogatiji i puniji za svakoga, s prilikom za svakoga sukladno sposobnosti i uspjehu, bez obzira na društvenu klasu ili okolnosti pri rođenju’. Sama ideja potiče iz Deklaracije o neovisnosti gdje piše da su svi ‘ljudi stvoreni jednaki i od Stvoritelja nagrađeni pravima poput života, slobode i potrage za srećom’.

‘Zlatna groznica’ probudila ludilo

Koncept je kroz stoljeća napredovao, a bio je najbolji mamac za sve nezadovoljnike iz brojnih totalitarističkih i nepravednih režima diljem svijeta. Kada pojedinac dođe iz države s ogromnim porezima, monopolima, pogodovanjima, despotizmima i otvorenim progonima u državu gdje je sloboda potpuna, kao i prilika – onda je jasno kako je naišao na novu paradigmu.

Prvi veći izboj dogodio se 1849. kada se u Kaliforniji otkrilo zlato, te je u ‘Zlatnoj groznici’ na stotine tisuća ljudi pohrlilo tražiti svoj udio u visokoj klasi. ‘Stari Američki san bio je san Puritanaca – muškaraca i žena sigurnih u prikupljanje skromnih dobara iz godine u godinu. Novi san je san o brzom bogaćenju, utanačenom na sreći i drskosti’, tumači je povjesničar H.W. Brands.

Od prohibicije do psihodelije – prilika od alata postala cilj

‘Američki san koji je namamio milijune iz svih nacija na naše obale u prošlom stoljeću nije bio samo materijalni san, iako u velikoj mjeri je. Bio je i daleko više od toga – san mogućnosti rasta do najviših razina za muškarca i ženu, neopterećen granicama starih civilizacija, nepotlačen društvenim klasnim porecima i prilagođen za svako ljudsko biće’, formulira povjesničar James Truslow Adams.

Nakon velike krize 1929. i paralelne prohibicije, ‘Američki san’ opet postaje životni poziv, no postoji dojam da se u potpunosti u svom realnom obliku izgubio nakon generacije ‘Djece cvijeća’ i ere psihodelije. Tada je započeo surovi kapitalizam koji više nije dopuštao sanjarenje već bi jednostavno pregazio nesposobne, a sretnima i podobnima bi ostavio manevarski prostor za daljnje bogaćenje. Prilika više nije bila obični alat, nego cilj sam po sebi.

Srednja klasa postala nedostižni san

U prvom dijelu dvadesetog stoljeća živjeti ‘Američki san’ bilo je živjeti životom Howarda Hughesa ili građanina Canea, sanjati kao u ‘Čarobnjaku iz Oza’ ili ‘Velikom Gatsbyju‘, te balansirati između jazza i bluesa. Kasnije je koncept perfidno prebačen i implementiran u želju za životom jedne Marilyn Monroe,Alije Sirotanovića i postati ‘Working Class Hero’ – što je jasno označilo kako se javnost želi senzibilizirati sama sa sobom i sa svim svojim težnjama, daleko od bogatstva tajkunske kaste, koja je skrivećki dobila vjetar u leđa.

Osamdesetih godina koncept dobiva spiritualnu dimenziju čime se povećava broj praktikanata pa se sve premješta u domenu srednje klase. Život s kreditom za kuću i terenac s troje djece postaje ‘Američkim snom’ naspram europskog života s kreditom za stan, manji auto i dvoje djece. Filmovi putem propagande šire ideju, optimizam raste, no neoliberalni kapitalizam donosi moment naglih promjena raspoloženja, dok konzumerizam stvara ovisnost o samoj ideji ‘Američkog sna’.

Konzumerizam spušta ‘Američki san’ prema narodu, a ne podiže narod prema ‘Američkom snu’

Četiri stupa konzumerizma SAD pretvaraju u kapitalističku ‘zvijer’. Prvi stup ‘San izobilja’ stvara psihološku pohlepu da Amerika mora imati sva materijalna dobra i biti najbogatija nacija na planeti. ‘San demokracije dobara’ otvorio je mentalni sklop gdje svi imaju pristup svemu i gdje ‘mali čovjek’ može pribaviti veliki luksuz i kupiti najnoviju modu. ‘San slobode izbora’ dopušta osobni stil života, a ‘San novine’ korisniku omogućava prilagodbu novim modama i proizvodima neovisno o tradicionalnim vrijednostima. Konzumerizam je tako postao ‘Američki san’ srednje i niže klase.

Kao snažan pogon ‘Američkog sna’ javio se i obrazovni sustav koji je kroz snažna i skupa Sveučilišta, te studentske kredite svakome omogućio istu priliku za visoko obrazovanje. Ljudi su počeli grabiti dobra iznad vlastitih mogućnosti, sportaši su preko noći postajali zvijezde, a koncept se polako napuhao kao veliki balon, spreman da pukne. Sve je doživjelo slom krajem prošlog desetljeća pod novim okovima krize, no teoretičari tvrde da je ovo samo početak novog trenda s nekim posve novim idejama, težnjama i iluzijama.

‘Možete vjerovati u ‘Američki san’ jedino ako spavate’

Legendarni stand up komičar George Carlin svojedobno je rekao: ‘Zove se Američki san jer zbilja morate spavati da biste u njega vjerovali’. ‘Toliko željeni Američki san, ideja da će život biti veći, da je napredak neizbježan ako slijedimo pravila i teško radimo, onda je materijalno obilje sigurno – sve je zamijenila kruta i gorka istina. Američki san, kojeg smo poznavali, je zapravo laž. Svi ćemo biti žrtvovani. Virus korporativne zlouporabe – perverzno vjerovanje da jedino korporativni profit vrijedi – proširio se do mjere da nadilazi naše poslove, ruši škole, zatvara slobode i uništava društva hipotekama i nezaposlenošću’, smatra Chris Hedges, dobitnik Pulitzera u knjizi ‘Dani uništenja – Dani revolta’.

Baza ‘Američkog sna’ bila je tako ukidanje restrikcija putem klasa, kasta, religija, rasa ili etničkog podrijetla. No, ono što se izrodilo iz svega je potlačenost pojedinca sustavu koji je utemeljen na bespoštednoj borbi, rivalstvu, krutoj hijerarhiji i lažnim vrijednostima. Pitanje je jedino je li idejni tvorac znao za mogućnost ovakvih nuspojava koje čovjeka prikuju za sustav, ili je to pak izravna mutacija iz dobre zamisli. ‘Američki san’ je pred vratima velikog povratka, no danas će imati svoje kritičare – lažni luksuz, malograđanstvo i gizdavost dobit će opet svoj ‘forte’, ali će biti pod budnim okom realista, upravo onih koji sanjarenje smatraju isključivo misaonom, odnosno, manipulativnom formom.

Kao zaključak može se reći da kapitalizam i korporatizam gaze ljudsku narav i ponos više nego ijedan sustav u povijesti, ali ljudi ipak vole mazohizam, naročito pod opaskom da jednog dana i oni mogu biti ‘na vrhu’ pa tako čovjek skupljajući otpad sanjari o nedostižnom bogatstvu, luksuzu i ‘high-lifeu’ – jer snovi ipak prodaju.

http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/87587-americki-san-koncept-koji-je-uspavao-srednju-klasu-stvorio-ovce-i-legalizirao-neoliberalni-kapitalizam.html

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 26.05.2013.
Slijedeća objavaVIDEO: Izgubili ste vjeru u ljudskost i dobra djela? Vrijeme je da ju vratite!
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.