Unutar svakog od nas postoji genetski određen sat. Ne možete ga navijati, ne možete čuti otkucaje, ali itekako primijetite njegove učinke.

Najnovija istraživanja potvrđuju i priznaju našu želju da se budimo i ustajemo rano ili da stojimo budni do kasno u noć te se ujutro jedva dižemo. Gotovo svaka stanica u tijelu je odraz našeg unutarnjeg vremenskog sata – kronotipa (na starogrčkom: chronos – vrijeme).

Što ste vi?

“Svatko od nas ima osobni kronotip ili jedinstveni vremenski ritam”, kaže Till Roenneberg, profesor Kronobiologije na Ludwig Maximilian sveučilištu u Münchenu i jedan od najboljih svjetskih stručnjaka za spavanje.

Tri skupine ljudi, uključujući i njihove ekstreme na kraju kronotipske skale – dakle oni koji ostaju budni do kasno, oni koji se bude rano i oni negdje između – čine ono što se zove kronotipovi ili vremenski tipovi.

Za većinu od nas, odnosno nekih 50-60% ljudi, taj unutarnji sat, još zvan cirkadijanski ritam, je postavljen na ciklus koji je blizu 24 sata te prirodno težimo jutarnjem tipu. Oko četvrtine stanovništva ima cirkadijanski ritam koji traje duže od 24 sata, što uzrokuje da ti ljudi žele ostati budni do kasno, a neki, kako kažu znanstvenici koji su provodili ova istraživanja – i “vampirski ” kasno :-). Zadnja četvrtina stanovništva ima cirkadijanski ritam koji je kraći od 24 sata, što uzrokuje da se ti ljudi bude vrlo rano, a neki i prije izlaska sunca.

Znanstvenici su ispitali stanice volontera i utvrdili da su večernji kronotipovi skloni takvom ponašanju zbog aktivnosti u genima koje pridonose tome da san nastupi kasnije, nudeći još jedan dokaz da poriv da ostanu budni do kasno, nije izbor načina života, već da živi u našem DNK.

Netko koga obično nazivamo “jutarnja osoba” je, u znanstvenoj literaturi, ekstremni jutarnji kronotip ili “ševa”, dok je “noćna ptica” ekstremni noćni kronotip ili “sova”, a u šali i “vampir”.

“Većina ljudi se nalazi negdje u sredini, oni su neutralni kronotip – ‘kolibrić’, uglavnom mogu ustati kada je svjetlo i početi se ‘gasiti’ kada pada mrak”, kaže Frederick M. Brown, Ph.D., profesor psihologije i ravnatelj laboratorija koje proučava ritmove ljudskog ponašanja na Sveučilištu Penn State, USA.

Kronotipska skala:

  • jaki večernji kronotip – “sova” ili “vampir” 🙂
  • srednji kronotip – umjereno večernji  “kolibrić”
  • srednji kronotip –  umjereno jutarnji “kolibrić”
  • jaki jutarnji kronotip – “ševa”

“Za osobe na kraju skale je puno teže promijeniti navike spavanja. U nekim slučajevima, ekstremne jutarnje ptice će se probuditi prije nego što izađe sunce”, kaže Brown. “Njihov unutarnji sat je rekao – dovoljno si spavao, možeš ustati, bez obzira na to što se alarm nije upalio niti je sunce izašlo”.

Ograničavanje umjetnoj svjetlosti noću i izlaganje prirodnoj svjetlosti u jutarnjim satima može pomoći “sovama” u pomaku ciklusa spavanja.

S godinama, naš kronotip se pomalo i mijenja. “Adolescenti su češće večernji tipovi”, kaže Brown. Ukupno vrijeme spavanja se skraćuje kako starimo, stariji ljudi gravitiraju prema “ševama”.

Kronotip i zdravlje




Spavanje koje nije u skladu s urođenim sklonostima može biti štetno za vaše zdravlje, a posebno za “sove”, koje imaju tendenciju da najviše budu u raskoraku s tipičnim rasporedom rada. Istraživanje provedeno od strane Nacionalnog instituta za zdravlje otkriva da pretile odrasle osobe večernjeg kronotipa su sklone jesti veće obroke, razviti više apneja za vrijeme spavanja i imati višu razinu hormona stresa i nižu razinu HDL ili “dobrog” kolesterola od pretilih osoba s drugim kronotipom. “Njihov kronotip može također i pridonijeti debljanju”, kaže Roenneberg.

Istraživanja su pokazala da neusklađenost između kronotipa i dnevnog rasporeda, povećava rizik za pretilost za oko 33 posto. U studiji objavljenoj u lipnju u Kronobiologija International, noćni kronotip je dobio više na težini tijekom brucoških godina na faksu nego ostali učenici.

Druga studija je utvrdila da “pojedinci koji imaju sklonost obavljati svoje dnevne aktivnosti u večernjim satima – su skloni depresiji više nego jutarnji kronotipovi”. Znanstvenici u Njemačkoj skenirali su mozgove mladih muškaraca i utvrdili da je bijela tvar, koja nosi i pojačava signale između neurona, bila manje kohezivna u određenim dijelovima mozga kod večernjih kronotipova. “To bi moglo činiti njihov mozak manje učinkovitim”, kaže Jessica Rosenberg, istraživač na Institutu za neuroznanost i medicinu u Jülichu, Njemačka i jedna od autora studije, iako je, ističe, “to nemoguće reći jer se ne zna je li nedostatak sna prouzročio promjene na mozgu ili obratno”.

Malo je ljudi koji imaju privilegij organizirati svoje živote u skladu s kronotipom. “Ako ne možete uvjeriti svog šefa da vaš tjelesni sat zahtijeva kasniji početak radnog vremena, razmislite o tome da budete što više vani, na zraku i svjetlu”, kaže Roenneberg. Izlaganje suncu potiče sve kronotipove prema ranijem lijeganju. “Također, radujte se kraju ljetnog računanja vremena. Ljetno računanje vremena obično ometa san za sve kronotipove”, kaže on . “Svatko spava bolje kada to završi.”

Prednosti jutarnjih kronotipova

Istraživanje također ukazuje kako su jutarnji tipovi sretniji i produktivniji. Evo 7 stvari koje razlikuju jutarnje tipove od ostalih kronotipova:

1. Sretniji su

Jutarnji tip će vjerojatno  imati “sunčanije” raspoloženje nego noćna ptica. Otkriveno je da su i mlađe i starije osobe jutarnjeg kronotipa povezane s većim iskustvom pozitivnih emocija. Jutarnje ptice se također osjećaju i opisuju sebe kao zdravije (za razliku od ostalih). “Postoje dva moguća objašnjenja zašto”, dr Biss objašnjava. “Noćne ptice se mogu opisivati kao manje sretni ljudi jer je tipični jutarnji raspored rada puno teži za njih. Ili je razlog sreće jutarnjih tipova veća izloženost prirodnom svjetlu, koje je veliki podizač raspoloženja”.

2. Dobivaju bolje ocjene

2008. je provedena studija kod studenata na sveučilištu Texas; studenti koji su identificirani kao jutarnji tipovi  imali su bolje ocjene od svojih vršnjaka “sova”, izvijestio je WebMD. Takvi rezultati su vjerojatno zbog obrasca ponašanja kod jutarnjih ljudi: “Idu na spavanje ranije, ne sudjeluju mnogo u noćnim aktivnostima, bude se ranije kako bi sigurno došli na vrijeme”, kaže istraživač Daniel J. Taylor, dr.znanosti, docent psihologije na University of North Texas.

3. Ne odgađaju alarm na budilici

Oni ne trebaju snooze na budilici! “Jutarnja osoba se obično budi vrlo brzo s vrlo malo maglovitosti”, kaže Brown, “spremna za visoku razinu aktivnosti vrlo brzo.” Jutarnji tipovi pokazuju “puno energije i radosti u jutarnjim satima”, kaže Smolensky.

4. Oni su produktivniji – iznenađenje, iznenađenje – u jutarnjim satima

Jutarnja ptica se brzo riješila jutarnjeg bunila, rano rani, možda ode na jogging, skuha doručak i pošalje desetak mailova. “Pogotovo kada je riječ o bilo čemu što je više “intelektualno izazovno “, jutarnji tipovi vole planirati aktivnosti ranije tijekom dana”, kaže Biss.

5. Odgovorniji su

Na spektru osobnosti, jutarnji su tipovi više savjesni  i učinkovitiji, organizirani i orijentirani na ciljeve te obraćaju više pažnje na detalje. Oni mogu čak biti “budniji, pozitivniji”, kaže on. Savjesnost se može objasniti time što ti ljudi planiraju unaprijed i djeluju više proaktivno kada su suočeni s problemom.

6. Imaju niži rizik za depresiju

Nekoliko studija pokazalo je povezanost između želje za bdijenjem do kasno u noć i veće stope depresije. “Jutarnji ljudi su ti koji su odredili pravila za društvo”, kaže Brown . “Večernji ljudi nisu toliko imali taj izbor”, kaže on, “…i često hodaju kroz život kronično neispavani. Samo to je dovoljno da postavi fizičko i mentalno zdravlje takve osobe u opasnost.”

7. Psihički su zdraviji i stabilniji

U  istraživanju 2013., jutarnji tipovi puno rjeđe posjeduju “Tamno trojstvo”, odnosno tri negativne osobine ličnosti poput narcizma, Machiavellianisma (visoko manipulativne osobe) i psihopatskog ponašanja.