Deseta Ljetna škola pisanja CeKaPe-a održat će se od 23. do 30. kolovoza 2020. u čarobnom dvorcu Stara Sušica u Gorskom kotaru. Do sada je ovu  sedmodnevnu intenzivnu radionicu pisanja u izolaciji dvorca na rubu šume, završilo  preko 200 polaznika i polaznica, koji su u osami Gorskog kotara, čaroliji stoljetne šume i predivnog dvorca,  živjeli i pisali književnost, uz mentorstvo poznatih pisaca, voditelja radionica.

Uz svakodnevni, cjelodnevni rad na tekstu,  i ove godine u večernjim satima razgovaramo o pisanju, književnosti s gostujućim piscima i pjesnicima, a zajednička večernja druženja ni ove godine neće proći bez našeg književnog kviza, Sušicoteka.

Mi nudimo, a vi birate radionicu i voditelja/voditeljicu.

Olja Savičević Ivančević,  jedna od najuspješnijih spisateljica u regiji, sjajna pjesnikinja  ove je godine prvi puta u ljetnoj školi na  radionici poezije. 

Enver Krivac, jedan od najznačajnijih predstavnika riječke književne scene, nagrađivan pisac i voditelj u CeKaPe-u Rijeka, vodit će radionicu proze.

Radionicu kratke priče vodi pisac i  novinar Davor Mandić,  koji već četvrtu godinu mentorira radionicu pisanja u CeKaPe Rijeka, a u ljetnoj je školi od 2018.

Nebojša Lujanović, ove godine vodi dvije radionice, obje autorske, koju je osmislio ekskluzivno za ljetnu školu – Radionica kritičkog čitanja i Šetnja književnim formama. 

Karmela Špoljarić ove je godine prvi puta s nama, a svoju autorsku  radionicu Kako početi osmislila je posebno za ljetnu školu.

Nakon tri godine u dvorac se vraća Sanja Kovačević  s radionicom scenarija za kratki film. Autorica sada već kultne knjige “Kvalitetne TV serije”, osoba ogromnog znanja i iskustva, vodit će polaznike od ideje do scenosljeda.

Svi mi koji smo doživjeli i proživjeli sedam dana kolovoza u sušičkom dvorcu,  svoje stvaralačke dane dijelimo na prije i poslije Ljetne škole pisanja. Jer Ljetna škola je iskustvo koje mijenja!

Još je jedna nezaboravna, jubilarna deseta Ljetna škola pisanja pred nama i želimo je podijeliti s vama!

Prijavite se  i doživite jedinstvenu, nezaborvanu književnu avanturu!

Informacije na [email protected]

PRIJAVITE SE PREKO DONJE PRIJAVNICE

Cijena:  Prijave do 5.7.2020. – 3200 kn
puni pansion  + kotizacija za radionicu, za prijave do 1.7 – 3200 kn

Prijave nakon 1.7.2020. – 3500 kn
puni pansion + kotizacija za radionicu 2.7. – 23.8. – 3500 kn

***

RADIONICA KRITIČKOG ČITANJA

Nakon brojnih radionica na koje su se javili, umjesto potencijalnih pisaca, ustvari samo strastveni čitatelji koji su htjeli zaviriti ‘na onu stranu teksta’, konačno je osmišljena radionica i za njih. Negdje na pola puta između ležernosti koje nudi klasičan čitateljski klub, ali i stručnog promišljanja sa znanstvenim postavkama koje podrazumijeva književna kritika, Radionica kritičkog čitanja je savršen omjer jednog i drugog. Na temelju predloženih autora, velikana domaće i strane književnosti, zadanih mjesec dana prije same radionice, zavirit ćemo u logiku teksta, strukturu priče, tajne zanata, stjecati znanja koja će obogatiti čitateljsko iskustvo, ali isto tako i razviti kritičku svijest prema jednostavno lošoj književnosti i marketinški napuhanim hitovima. Zamišljena kao niz zajedničkih rasprava, kao i samostalnih kratkih analitičkih uradaka, s jasnim smjernicama i savjetima, radionica bi trebala svojim polaznicima nepovratno promijeniti čitateljske navike i praksu.

ŠETNJA KNJIŽEVNIM FORMAMA

Imate ideju, ali niste sigurni u koji književni oblik ili formu bi je ‘odjenuli’? Ne možete još donijeti odluku bi li pokušali pisati poeziju, proze ili nešto treće? Pa ni koji bi radionicu upisali? Sada biste se samo okušali u više formi da vidite kako ‘stojite’? Onda je lagana šetnja različitim književnim oblicima ono što bi vam moglo pomoći. Roman, kratka priča, u prvom ili trećem licu, lirska proza, narativna i nenarativna poezija, esej ili književna kritika? Što im je zajedničko, što specifično? Ova radionica je zamišljena kao upoznavanje s glavnim karakteristikama svake od navedenih formi, na teorijskoj razini; uz neizostavan praktični dio u kojem ćete dobiti pomoć i jasne smjernice kako da napišete tekst u svakoj od zadanih formi. Dinamična koncepcija radionice dotiče se svake forme u dovoljnoj mjeri da ostavi prostora i za ostale, ali i da omogući dovoljno upoznavanje kako bi polaznik mogao donijeti procjenu o kompatibilnosti svojih ideja i ambicija s navedenim formama.

KRATKA PRIČA
„Prodajem dječje cipelice. Nekorištene.“

Eto je, kratka priča. Neki je pripisuju Hemingwayu (to je onaj čiča s bradom i puškom, kao da je lik iz vlastite knjige, koji je pisao stojeći), iako se to ne može nedvojbeno dokazati. Ali priča ima sve što joj treba: lik(ove), radnju, dramu, neizrečeno, poruku… Priča, dakle, može biti i rečenica. Dobro, dvije. No što vi imate s tim, pitate se dok vam negdje u daljini primozga lelujaju vaše vlastite rečenice, za koje niste sigurni jesu li uobličene u priču ili u neku čudnu ispovijed, na granici laži i istine, koja baš nikome ne treba. Odmah da vas umirim: svako pisanje obilježeno je sumnjom, osim kad nije, ali onda vam nema pomoći.

Uzmite to ovako: svijet ideja je kao najveći supermarket koji možete zamisliti, s policama ispunjenim najrazličitijim proizvodima. Da, već gotovim proizvodima, jer za razliku od drugih umjetnosti poput glazbe ili slikarstva, koje operiraju kudikamo fluidnijim kategorijama poput tonova i boja, umjetnost riječi operira riječima, koje je netko drugi davno smislio za nas. Čini li to taj supermarket ideja manje zastrašujućim? Ni najmanje, jer broj kombinacija nije moguće izbrojiti, a ako ste baš posebno kreativni smislit ćete i koju novu riječ.
Ova radionica kratke priče pokušat će vam ukazati na neke modele, dobre prakse i tehnike, koji će vam olakšati da se snađete u tom zastrašujućem šopingu. Pričat ćemo o likovima, pripovjedačima, počecima i krajevima, fabuli i sižeu… vježbat ćemo kreiranje uvjerljivih likova, biranja tipa pripovjedača, kako fabulu organizirati u dobar siže… riječju, pokušat ćemo odgovoriti na pitanje zašto je toliko lakše prepoznati dobru priču nego napisati ju.

A zašto sve to, možda se još uvijek pitate. Čemu sva ta muka kad možete samo sjediti i uživati u tuđim pričama, blaženo nesvjesni svega što su jadni pisci morali prolaziti da bi vam te priče pružili? Možda je to i točno, ali s druge strane: što će vam život koji nikom niste ispričali?

PROZA
Drage wannabe spisateljice i pisci, kreativci, prirodno nadareni, teški šljakeri, piskarala i opsesivci! Ja sam Enver Krivac, autor nekoliko knjiga i još više ručkova, i pozivam Vas na društveni eksperiment zvan ‘RADIONICA KREATIVNOG PISANJA’.

Danas Vas trikovima za bolju prozu može naučiti na stotine stranica, knjiga i Amerikanaca, no ništa ne može zamijeniti staru žnjaru punu iskustva i cinizma. A ova stara žnjara puna iskustva i cinizma ne vjeruje da se ikoga može NAUČITI pisati. No, ono što se može je, ako ste voljni raditi, raditi na tome. I postati bolja, otvorenija, učinkovitija umjetnica. Samim time i osoba. Vrijedi i za tipove.

Stoga, ako ste od pisanja proze i poznati ste, makar majci, po znatiželjnom duhu, pridajte se k nam!

Na ovoj radionici pokušat ćemo zajedno zaključati vaš ego u podrum, ukloniti vaše slijepe točke, otkloniti osnovne dječje bolesti svakog nevođenog kreativca i pametnjakovića, potražiti zajedno gdje se sve kriju dobre priče (mala tajna unaprijed – svugdje, kriju se SVUGDJE, prokletnice!!), gledati što se korisnoga može ukrasti od drugih umjetnika te zašto i kako pisanje nema isključivo veze samo s književnošću i baš nikakve veze s pravopisom. Dobro, male ipak ima, šta. Do iscrpljenosti ćemo istraživati i tražiti ritam i na kraju ga, poluobećajem, naći. Ako nam troposfera dopusti, sve to ponekad ćemo raditi i u prirodi. Da, i pričat ćemo i o liku, mjestu radnje, dijalozima i drugim tehničkim prijeko potrebnim dosadama. Na kraju ćemo otključati ego i pustiti ga iz podruma. Napraviti svijetu malo štete i puno dobroga.

POEZIJA
Pišete poeziju, ali je skrivate u ladici? Imate želju pisati poeziju, ali se ne usudite sami krenuti? Želite saznati kako drugi čuju vaše stihove? Dođite na radionicu poezije i zajedno ćemo raditi na vašem tekstu. Teorijski okvir naše radionice služi kao odskočna daska za izoštravanje pjesničkih čula– naglasak je upravo na vježbama pisanja, čitanju, analiziranju, pisanju i brisanju stihova.

KAKO POČETI
Ova radionica na vrlo jednostavan način uvodi vas u pisanje, ali ne bilo kakvo, nego u pisanje koje od početka prati mentor s uputama i savjetima uz pomoć kojih tekst može doseći svoju najbolju verziju, a ponekad doseći i vrijednost jednog književnog teksta. Pomoću odabranih Vježbi kreiraju se likovi, njihovi odnosi, dijalozi, fabula… Vježbe su jednostavne i zanimljive, kako za početnike tako i za one koji već pišu.

Od prve vježbe polaznici bez izuzetaka pišu, ispravljaju, uče. Usput se pronalazi i forma pisanja koja polazniku najviše odgovara. Pisanju se prilazi s više razina, jer ne pišu svi da bi objavljivali. Ova radionica  shvaća i prihvaća razne motivacije pisanja koje mogu biti želja za kreacijom, zgodnim hobijem, budućim zanimanjem ili terapijom.

SCENARIJ
Sinopsis, scenoslijed, scenarij. Uz malo mašte, truda i volje, naučite pisati scenarij za kratki film. Naglasak je na učenje iz konkretnih primjera i razmjenu ideja s polaznicima.. Praktične vježbe razvit će vaš potencijal za promišljanje i stvaranje filmskih priča. Svaki polaznik će moći pretvoriti svoju početnu ideju u jasno strukturirani predložak za snimanje

Od njih učimo, s njima pišemo

Olja Savičević Ivančević, spisateljica je i pjesnikinja, rođena 1974. u Splitu. Knjige su joj prevedene u dvanaest zemalja, a ulomci iz proze i pjesme prevedeni su na tridesetak jezika. Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije. Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču i nagrade Kiklop za zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan, a prema njemu je postavljen istoimeni kazališni komad. Roman „Pjevač u noći“ nagrađen je nagradama „Libar za vajk“ Pulskog sajma knjiga i nagradom „English PEN Award“. Dobitnica je regionalne nagrade makedonskog festivala „Druga prikazna“. Prema nekoliko njezinih priča snimljeni su kratki igrani filmovi, nacrtan je strip, a prema nagrađivanim dramskim tekstovima postavljeno je nekoliko predstava za djecu. Živi i radi kao slobodna spisateljica na relaciji Zagreb – Split – Korčula. Djela: Zbirke pjesama Bit će strašno kada ja porastem (1988), Vječna djeca (1993), Žensko pismo (1999), Puzzlerojc (2005), Kućna pravila (2007), Mamasafari (i ostale stvari) (2012), Divlje i tvoje (2020); knjiga priča Nasmijati psa (2006); romani Adio kauboju (2010) i Pjevač u noći (2016); slikovnice Adriana se vratila nastala u suradnji s Imeldom Ramović te Šporki Špiro i Neposlušna Tonka (2017) i Sami na cilome svitu (2020) nastale u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem.

***

KARMELA ŠPOLJARIĆ rođena je u Zagrebu. Maturirala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije te magistrirala na poslijediplomskom znanstvenom studiju književnosti FF u Zagrebu. Piše prozne i dramske tekstove. Za tinejdžersku dramu Nula kuna po minuti dobila je nagradu MK Marin Držić , a za roman Nije ovo Twin Peaks nagradu DHK Slavić. Objavila je i zbirku priča Pazi što ćeš poželjeti  te roman Major Tom. Oba romana uvrštena su, prema izboru MK, među najbolja hrvatska prozna djela za 2013. i 2014. godinu te dodatno nagrađena. U lipnju 2020. u izdanju Hena-com, objavila je novi roman, Rašomon. Uz pisanje, autorica vodi i razvija specifične radionice kreativnog pisanja. Osmislila je prvu dopisnu radionicu Kako početi  te radionicu bajki za odrasle Bajkanje. Koautorica je tekstualno-vizualnog projekta Izložba priča te kreativno-terapijske radionice 4priče.put.  Uredila je jednu zbirku poezije i jednu zbirku priča. Živi i radi u Zagrebu. Voli putovati i fotografirati. Povremeno slika i gradi jednu kuću. Obožava životinje, i zato ih ne jede.

***

Sanja Kovačević(Zagreb, 1969.) diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U poslovnoj školi Experta za­vršila je tečaj za upravitelja ljudskih potencijala. Kao glavni scenarist radila je na dramskoj seriji Dobre na­mjere, kao scenarist na humorističkim serijama, te kao asisten­tica izvršnog producenta na nekoliko serija i head editor na jed­noj sapunici. Napisala je niz otkupljenih scenarija i koncepata za dramske TV serijale (Lighthouse, Vlak iskupljenjaNitko nije otok), filmske scenarije (Zagorkin dnevnik) i TV film (Više od istine). Scenarij za dugometražni film The House je nagrađen nagradom Balkan Film Funda na 51. Thessaloniki Film Festivalu u Solunu i dobio nagradu Mediterranean Film Instituta u Grčkoj. Po scenariju za kratkometražni film Kanal snimljen je film kao dio omnibusa Zagrebačke priče I i uvršten u uži izbor Badalona International Short Film Festivala u Barceloni, 2010. Predavala je Produkcijski menadžment na Studijima za film, TV i nove medije Visoke politehničke škole u Zagrebu. Voditeljica je scenarističkih i televizijskih radi­onica (Akademija dramske umjetnosti, Vukovar film festival, CeKaPe), a radi i kao script-doctor. Napisala je nekoliko izvedenih radio dramaa filmske studije povre­meno objavljuje u Hrvatskom filmskom ljetopisu. Jedna je od osnivača Saveza pisaca izvedbenih djela Hrvatske (SPID). Predavala je sociologiju u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U izdanju Jesenki&Turk i CeKaPea 2017. je objavila knjigu Kvalitetne TV serije, Milenijsko doba ekrana.

***

Enver Krivac, rođen je 1976. u Rijeci. Njegov pop-kulturom inspiriran roman Ulica Helen Keller (2010) osvojio je Artefakt, lokalnu nagradu za spekulativnu fikciju, a zbirka kratkih priča Ništa za pisati kući o (2013) osvojila je nacionalnu književnu nagradu Prozak i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015. godine.

Objavio je zbirku underground-stripova Priče iz Ž+K!(2007). Radi kao skladatelj i producent u glazbenom kolektivu Japanski premijeri, stvarajući glazbu za kazalište i dokumentarce.

Producirao je Albumče (2014), književno-glazbeni album riječke kolegice po pisanoj riječi Tee Tulić. Bio je i urednik nekoliko poetskih zbirki.

***

Davor Mandić, rođen je 1976. u Puli. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost u Rijeci. Radi u riječkom Novom listu kao urednik kulture i Mediterana.

Dosad objavio knjige: „Mostovi“, knjiga pjesama, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2009., „Valjalo bi me zamisliti sretnim“, zbirka priča, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014. te roman „Đavolja simfonija“, Hena com, Zagreb, 2016.

***

Nebojša Lujanović, rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Bavi se pisanjem, znanstvenim radom i trčanjem maratona. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Autor je brojnih pripovjedaka, eseja, književnih recenzija i znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.) i Oblak boje kože (2015.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo(2008.), pripučnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvenu knjigu Prostor za otpadnike (2018.). Voditelj je programa Pričigina (splitski festival priča) od 2016. Sudjeluje u provedbi kulturnih projekata i organizira književne tribine u Splitu, gdje i živi. Vodi radionice kreativnog pisanja. Otac Lovre i Loti.

Centar za kreativno pisanje
Amruševa ulica 10, Zagreb, Hrvatska
Zagreb 10000
Croatia
https://cekape.com/naslovna/ljetna-skola-pisanja-2019-2/

Prijavnica za LJETNU ŠKOLU PISANJA

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here