Pljesniva hrana ne znači nužno i pokvarena hrana. Neke namirnice, čak i ako su se upljesnivile, ako se pravilno očiste, sigurne su za jelo, a neke ne.

Što radite s kruhom? Plijesan odstranite i “čisti” kruh pojedete? Ali, niste baš time ispravno postupili. Jer, odrezali smo samo vidljivu plijesan, a nije sva plijesan vidljiva.

Ta plijesan širi svoje žilice nevidljive ljudskom oku kroz cijeli kruh. Ako je kruh premekan i porozan plijesan se vjerovatno proširila. A kada plijesan postane vidljiva vjerovatno je već “obuzela” cijeli kruh, tako da je moguće da jedete pljesniv kruh, a da to i ne znate.

Plijesan sa sobom može nositi niz otrovnih i toksičnih tvari, koje mogu izazvati alergijske reakcije i dišne probleme. Kruh koji je već poprilično star i izgleda “sumnjivo” svakako bacite.

Pljesnivu hranu nikad ne treba njušiti jer to može izazvati bolesti dišnih puteva.

Prije svega, zašto je plijesan štetna?

Postoji nekoliko vrsta plijesni, a neke od njih u hranu otpuštaju otrove zvane mikotoksini, zbog kojih se s vremenom možete jako razboljeti. Izloženost tim toksinima povećava šanse da obolite od cijelog niza zdravstvenih problema poput oštećenja bubrega, jetre, oslabljenog imunološkog sustava te da vam se poveća rizik od raka i neuroloških simptoma, piše CSIRO.

Plijesan je jednostanični organizam i golim okom je vidljiv samo kada je toliko razmnožen da stvori micelij. No, širenje micelija nije uvijek vidljivo, pa je problem identificirati hranu ‘sigurnu’ za jelo.

Opasno pljesniva hrana

Sa mliječnim proizvodima budite posebno oprezni. Ni svi tvrdi sirevi nisu sigurni. Ako se na njima pojavi plijesan u većini slučajeva ih trebate baciti (ako su pitanju komadići). Isto važi i za jogurt i krem sireve. Čak i mala, površinska plijesan ukazuje na to da se plijesan razgranala, a vi je ne možete vidjeti. Čak i ako vam se učini da mliječni proizvod miriše dobro, bacite ga.

Džemovi i želei bi trebali biti bačeni ako se preko njih uhvati plijesan, koja može proizvoditi mikotoksin, od kojeg se možete razboljeti.

Plijesan u mekom voću i povrću se brzo širi. Moguće je da vam se čini da je sve uredu, a da se plijesan pojavila na dnu ladice u frižideru. Ako to primjetite obavezno ga bacite (krastavci, rajčice, breskve, bobičasto voće, …). Provjerite i drugo povrće koje je bilo u blizini, jer se, kao što smo istakli, plijesan brzo širi.

Ako vam se učini da je maslac od kikirikija (ili orašasti plodovi) pljesniv obavezno ga bacite.

Ostatke hrane, na kojima se uhvatila plijesan, obavezno bacajte bez razmišljanja.

Što možemo jesti

Stručnjaci iz CSIRO-a ističu kako je dobro pravilo za odrediti koja je hrana sigurna provjeriti sadržaj vlage ili čvrstoću. Hrana s visokim udjelom vlage može biti zahvaćena ispod površine i stvarati mikotoksine.

Tvrdi sirevi koji se prave bez plemenite pljesni su dosta gusti, pa plijesan ne može proći tako brzo i lako. Za sireve poput pekorina, parmezana i čedara samo skinite površinski dio – odrežite oko 2 cm ispod plijesni i to odstranite. Pazite samo da ne prenesete plijesan na nož i na druge, neoštećene, dijelove sira.

Čvrsto voće i povrće su isto ok. Tu mislimo, slično kao i sa sirevima, na voće i povrće koje ima gustu strukturu – paprike, mrkve, kupus … Na isti način kao i kod sireva uklanjate plijesan.

Savjeti za sigurnost 

Pretopli hladnjaci i hrana kojoj je istekao rok trajanja glavni su krivci za porast oboljelih od listerioze, tvrde britanski znanstvenici. Uzročnik te bolesti je bakterija listerija, koja se može naći u svježemu mesu, mesnim proizvodima, mlijeku, ribi i siru. Najčešći simptomi listerioze su povišena temperatura, proljev i povraćanje, a rijetko je smrtonosna. Listerioza je osobito opasna u trudnoći jer može ozbiljno naštetiti nerođenom djetetu.
Kako biste se zaštitili, treba baciti hranu kojoj je istekao rok trajanja i temperaturu hladnjaka održavati ispod pet stupnjeva jer se tako sprečava razvoj bakterija.
Idealna temperatura zamrzivača je -18 stupnjeva. Ipak, ne pouzdajte se u termostat jer on može biti neispravan te temperaturu hladnjaka provjerite termometrom.

Pokvareno mlijeko prepoznaje se po kiselome mirisu ili komadićima koji u njemu plutaju. Bacite ga u smeće jer je mlijeko idealna podloga za rast bakterija. Predugim stanjanjem u hladnjaku mlijeko gubi i hranjive tvari.

U dodiru sa zrakom metal iz limenki oksidira i “truje” hranu koja se u njima nalazi. Kako bi se to spriječilo, novije limenke iznutra su presvučene slojem plastike, no svejedno je najbolje hranu iz limenke prebaciti u plastične posude.

Sladoled koji se rastopio nemojte ponovno zaleđivati, nego ga bacite. U otopljenom sladoledu množe se stafilokoki, bakterije koje izazivaju mnoge bolesti, a najčešće trovanje hranom praćeno mučninom i povraćanjem.

Ostatke kuhane riže nije dobro predugo držati u hladnjaku. Bakterije iz kuhane riže na sobnoj temperaturi stvaraju otrove koje je nemoguće uništiti prokuhavanjem. Rižu možete čuvati najdulje dan.




Važne napomene

1. ‘Rok upotrebe’ je datum nakon kojega hranu ne biste trebali konzumirati zbog zdravstvenih i sigurnosnih razloga (čak i ako je pakiranje bilo neotvoreno).

2. ‘Najbolje iskoristiti do datuma’ označava kraj razdoblja u kojem je hrana u najboljem mogućem stanju i odnosi se na hranu koja se ne smatra visokim rizikom za trovanje.

3. Nemojte pretrpavati hladnjak kako bi između namirnica hladan zrak mogao nesmetano cirkulirati.

4. Nemojte kupovati hranu iz hladnjaka kojoj je pakiranje nabubrilo. To pokazuje da su se bakterije razmnožile u hrani.