Foto: pixabay.com

Kod nekih poslova povezanost s emocijama je esencijalna dok je kod drugih štetna.

Kao i svaka vještina, sposobnost čitanja ljudi se može koristiti za dobro i za zlo. Neki od najvećih događaja u ljudskoj povijesti su bili pokrenuti emocionalnom inteligencijom. Kada je Martin Luther King, Jr. izložio svoj san, odabrao je riječi koje će pokrenuti srca njegove publike.

„Umjesto poštivanja svete obveze slobode“, King je govorio, „Amerika je dala crncima nepokriveni ček.“, piše “The Atlantic“.

Smatrao je da bi zemlja „zagušena vrućinom tlačenja mogla biti pretvorena u oazu slobode i pravde“, te je predviđao budućnost u kojoj će „na crvenim brežuljcima Georgie, sinovi nekadašnjih robova i sinovi nekadašnjih robovlasnika moći zajedno sjesti za stol bratstva“.

Prenošenje ovakve uzbudljive poruke zahtijevalo je emocionalnu inteligenciju – sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja emocijama.

Dr. King je demonstrirao izvanrednu sposobnost u upravljanju njegovim osobnim emocijama i u buđenju emocija koje su pokrenule njegovu publiku na djelovanje.

Kao što je pisac njegovih govora  Clarence Jones rekao, King je prenio „savršeno balansiran protest razuma i emocija, bijesa i nade. Njegov ton bolnog ogorčenja je bio potpuno u skladu s time.“

Ok, a sad krenimo na negativne primjere…

Emocionalna inteligencija je važna, ali neobuzdani entuzijazam može pokazati mračnu stranu.

Atma ponuda: Ultra strong kurkumin BCM-95

Prepoznavši moć emocija, još jedan od najznačajnijih vođa 20-tog stoljeća je proveo godine proučavajući emocionalne efekte njegovog govora tijela.

Vježbajući svoje pokrete i geste rukama i kroz analizu slika svojih pokreta postao je „apsolutno očaravajući javni govornik“, kaže povjesničar Roger Moorhouse – „to je bilo nešto na čemu je puno radio“:

Njegovo ime je bilo Adolf Hitler.

Od objavljivanja bestselera Daniel Golemana 1995.g., emocionalna inteligencija je proučavana i promovirana od strane vođe, političara i  nastavnika kao rješenje za široku paletu socijalnih problema. Ukoliko naučimo svoju djecu da upravljaju emocijama imat ćemo manje nasilnika i više suradnje, glasi njihov argument.

Ukoliko njegujemo emocionalnu inteligenciju među vođama i doktorima, imat ćemo obazriviju radnu atmosferu i suosjećajniju zdravstvenu zaštitu. Kao rezultat toga, emocionalna inteligencija se danas uči u srednjim školama, poslovnim školama i medicinskim školama.

Emocionalna inteligencija je važna, ali neobuzdani entuzijazam je pokazao mračnu stranu.

Novi dokazi pokazuju da kada ljudi izbruse i usavrše svoju emocionalnu inteligenciju, postaju bolji u manipuliranju drugima.

Kada ste dobri u kontroliranju vlastitih emocija, možete sakriti svoje prave osjećaje. Kada znate što drugi osjećaju možete povlačiti strune njihovog srca i upravljati njime, te ih motivirati da rade protivno svojim interesima.

Znanstvenici iz područja društvenih znanosti su počeli dokumentirati tamnu stranu emocionalne inteligencije. Prema istraživanju koje je vodio profesor Jochen Menges sa “Sveučilišta u Cambridgeu”, kada bi vođa održao inspirativni govor ispunjen emocijama, publika bi bila manje sklona proučavati i pažljivo analizirati poruku i zapamtili bi manji dio sadržaja.

Ironično, članovi publike bi bili toliko potaknuti govorom da su tvrdili da se sjećaju većeg dijela nego što su se zapravo sjećali.

Autori ovo nazivaju efektom zadivljenosti, ali mogao bi se lako opisati i kao efekt zaglupljenosti. Jedan promatrač se sjeća da je Hitlerov uvjerljivi utjecaj potekao iz njegove sposobnosti da strateški izrazi emocije – on bi „rastvorio svoje srce“ i te emocije su utjecale na njegove sljedbenike do točke da bi „prestali razmišljati kritički i reagirali samo emotivno.“

„Kadgod smo željeli uvjeriti naše osoblje da podrže određeni projekt, uvijek smo im nastojali slomiti srce.“

Vođe koji ovladavaju emocijama nam mogu oduzeti našu sposobnost rasuđivanja. Ako su njihove vrijednosti različite od naših, rezultat može biti poražavajući. Novi dokazi upućuju na to da kada ljudi imaju sebične motive, emocionalna inteligencija postaje oružje za manipuliranje drugima.

U studiji koju je vodio psiholog Stéphane Côté sa “Sveučilišta u Torontu”, zaposlenici sveučilišta ispunili su upitnik o njihovim makjavelističkim sklonostima i riješili test koji je ispitivao njihovo znanje o strategijama upravljanja emocijama.

Nakon toga je Coteov tim ispitivao koliko često zaposlenici namjerno potkopavaju svoje kolege. Zaposlenici koji su se upuštali u ponašanja koja su bila od najveće štete za druge su bili makjavelisti s visokom emocionalnom inteligencijom. Koristili su svoje emocionalne vještine da omalovaže i osramote svoje kolege kako bi osigurali vlastitu dobit.

U jednoj informatičkoj tvrtki koju je proučavao profesor Gideon Kunda sa “Sveučilišta u Tel-Avivu”, menadžer je priznao da je kolegi rekao kako je jako impresioniran onim što taj kolega radi, ali istovremeno se sam distancirao od koleginog projekta tako kad projekt propadne vlasnik tvrtke će kriviti kolegu.

Bacanje svjetla na ovu tamnu stranu emocionalne inteligencije je misija istraživačkog tima kojeg vodi profesor Martin Kilduff s “University College of London”. Prema ovim stručnjacima emocionalna inteligencija pomaže ljudima da sakriju jedan niz emocija dok pokazuju drugi kako bi stekli korist.

Emocionalno inteligentni ljudi „namjerno oblikuju njihove emocije kako bi proizveli željeni dojam o sebi“, piše tim profesora Kilduffa.  „Strateško prikrivanje nečijih emocija i manipulacija tuđim emocijama sa strateškim ciljem su ponašanja prisutna ne samo u Shakespearovim predstavama, već i u uredima i hodnicima gdje se razmjenjuju moć i utjecaj.“

Naravno, ljudi ne koriste uvijek emocionalnu inteligenciju za podle ciljeve. Emocionalna inteligencija je još češće jednostavno alat za postizanje ciljeva. U proučavanju emocija u kozmetičkom salonu, istraživački tim kojeg je vodila profesorica Joanne Martin sa Stanforda, otkrio je da je vlasnica Anita Roddick upravljala emocijama kako bi inspirirala svoje zaposlenike da skupljaju sredstva u dobrotvorne svrhe.

Kako je Roddick objasnia, „Kada god smo željeli uvjeriti svoje osoblje da podupru određeni projekt, uvijek smo nastojali slomiti njihovo srce“. Ipak, Roddick je također ohrabrivala da strateški biraju vrijeme izražavanja svojih emocija.

U jednom slučaju, nakon što je primijetila da jedna zaposlenica često brizne u plač s frustracijom, Roddick joj je rekla da je prihvatljivo plakati, ali „rekla sam joj da to treba iskoristiti. Rekla sam joj „Plači na ovom dijelu sastanka“.

Kada sagledavamo Anitu Roddick kao primjer emocionalno inteligentnog vođe, postaje jasno da postoji tanka linija između motivacije i manipulacije.  Hodanje po toj žici nije lagan zadatak.

U poslovima koji traže veliku pažnju usmjerenu emocijama, viša emocionalna inteligencija znači i bolje rezultate. U poslovima koji traže manje emocionalnog angažmana, rezultat je obrnut.

U situacijama gdje emocije nisu u fokusu, emocionalna inteligencija može imati skrivene troškove. Nedavno su psihologinja Dana Joseph sa “Sveučilišta Central Florida” i Daniel Newman sa “Sveučilišta u Illinoisu” opsežno analizirali svaku studiju koja je ikada proučavala vezu između emocionalne inteligencije i radnog učinka.

Kroz stotine istraživanja na tisućama zaposlenika u 191. različitom poslu, emocionalna inteligencija nije bila konzistentno povezana s boljim radnim učinkom.

Prodavači, trgovci nekretninama, ljudi u pozivnim centrima i odvjetnici su svi izvrsno obavljali svoj posao u slučajevima kada su znali čitati emocije i regulirati ih – bili su u mogućnosti bolje se nositi sa stresnim situacijama i pružiti uslugu sa smiješkom.

Međutim, u poslovima koji su uključivali manje zahtjeva za emocijama, rezultat je bio obrnut. Što su zaposlenici bili emocionalno inteligentniji, slabiji je bio njihov radni učinak. Za mehaničare, znanstvenike i računovođe, emocionalna inteligencija je bila opterećenje više nego prednost.

Iako je potrebno više istraživanja kako bismo mogli potkrijepiti ovu tvrdnju, jedno od mogućih objašnjenja jest da su ovi zaposlenici bili okupirani svojim emocijama kada su se trebali fokusirati na svoje zadatke. Ako je vaš posao analiza podataka ili popravak auta, čitanje izraza lica, tona glasa i govora tijela ljudi oko vas može biti ometajuće.

U sugestiji da je emocionalna inteligencija ključna na radnom mjestu, možda smo stavili kola ispred konja. Umjesto da pretpostavimo da je emocionalna inteligenciju uvijek korisna, trebamo razmisliti pažljivije o tome gdje i kada je ona bitna.

U nedavnoj studiji tvrtke koja se bavi zdravstvenom skrbi, zatražio sam od zaposlenika da ispune test o upravljanju i reguliranju emocija, a nakon toga pitao menadžere da procijene koliko su vremena zaposlenici potrošili pomažući njihovim kolegama i kupcima.

Nije bilo nikakve veze između emocionalne inteligencije i pomaganja: pomaganje je pokrenuto našim motivima i vrijednostima, ne našom mogućnosti da razumijemo i upravljamo emocijama. Ipak, emocionalna inteligencija je bila posljedica kada se ispitivalo različito ponašanje: osporavanje statusa quo glasnijim izgovaranjem ideja i sugestija za poboljšanja.

Emocionalno inteligentni zaposlenici češće su govorili i to efektivnije. Kada su kolege bili nepravedno tretirani, osjetili su pravičnu ogorčenost da progovore o tome, ali su bili sposobni zadržati svoju ljutnju smirenom i razborito razgovarati sa svojim kolegama.

Kada su krenuli u obranu ravnopravnosti spolova, njihova emocionalna inteligencija im je pomogla zadržati njihov strah unutar njih. Kada su donosili ideje za inovacije svojim nadređenima, njihova sposobnost da izraze entuzijazam im je pomogla da izbjegnu predstaviti prijetnju nadređenima.

Na mnogo nižem nivou, bili su sposobni slijediti put Martin Luther Kinga u tome da uznemire duhove, ali da duhovi istovremeno ostanu mirni.

Više od dva desetljeća je prošlo od kada su psiholozi  Peter Salovey S Yalea i John Mayer sa “Sveučilišta u New Hampshireu”  predstavili koncept emocionalne inteligencije 1990.g. Zašto nam je trebalo toliko dugo da razvijemo detaljniji pogled?!

Nakon što je Daniel Goleman popularizirao ideju 1995. godine, mnogi znanstvenici – vjerojatno zadivljeni entuzijazmom vezanim za koncept emocionalne inteligencije – nastavili su provoditi studije koje su bile potpuno manjkave.

Kao što je profesor John Antonakis sa “Sveučilišta u Lausanni” primjetio „praksa i voodoo znanost se razvija mnogo brže od rigoroznog istraživanja“.

Jedan od najvećih problema je bila upotreba metode samo-procjene, koja je tražila od zaposlenika da ocijene njihove vlastite emocionalne sposobnosti u stavkama kao što su „Sposoban/na sam znati kako se ljudi osjećaju bez da mi to kažu“ i „Generalno sam jako dobar/dobra u smirivanju ljudi kada su uznemireni“. Sposobnosti ne mogu biti precizno izmjerene kod samo-procjene.

Kao što su stručnjaci za emocije Sigal Barsade s “Whartona” i Donald Gibson sa “Sveučilišta Fairfield” komentirali: „Ovaj pristup može se usporediti s procjenom nečijih matematičkih sposobnosti na način da se ispitanika pita „koliko ste dobri u rješavanju algebarskih jednadžbi?“ umjesto da se osobi da da zapravo riješi algebarsku jednadžbu“.

Atma ponuda – za zdravlje probavnog trakta: Chios Mastika

Zahvaljujući rigoroznijim istraživačkim metodama, sve više se priznaje da se emocionalna inteligencija – kao i svaka druga vještina –  može upotrijebiti za dobro i za zlo. Posljedično, ako budemo učili emocionalnu inteligenciju u školi i razvijali ju na poslu, moramo uzeti u obzir vrijednosti koje idu s njom i ono gdje je ona korisna.

Kao što su profesor Kilduff i kolege rekli, krajnje je vrijeme da emocionalna inteligencija bude  „oslobođena od njenih povezivanja sa željenim moralnim kvalitetama“.

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop 06.10.2016.
Slijedeća objavaOgrlica – Pahuljičasti opsidijan i mjesečev kamen
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.