Vjerojatno ne postoji kontroverzniji neurološki poremećaj (neki vole reći stanje) od onog iz autističnog spektra, tajanstvenog stanja koje utječe na živčane putove i izaziva poteškoće u funkcioniranju u društvu

Intenzitet autizma je vrlo varijabilan i zato se naziva spektrom – malo više od polovice oboljelih pati od nedostatka komunikacijskih vještina što ih sprječava da uspješno funkcioniraju u društvu, ali mnogi, poput osoba s blagim autizmom i Aspergerovim sindromom (također je u autističnom spektru), imali su i imaju vrlo produktivan život.

Znanost tek treba otkriti pravi uzrok autizma, iako teorije o uzrocima variraju od dječjih cjepiva, genetskih promjena, toksina u hrani i okolišu, teških metala, jednostavno drugačijeg funkcioniranja tj stanja mozga, postoje i teorije o kristalnoj djeci, novoj generaciji naprednih duša (zbog sadašnje “epidemije” autizma)…

Čini se da dodir autizma često odgoji genijalca

Zapanjujući simptom ovog poremećaja je kod nekih oboljelih snažna, usredotočena fokusiranost, učeni „genijalac“ u određenom smislu, poput onog kojeg je predstavio Dustin Hoffman u filmu “Kišni čovjek” koji je imao izvanrednu sklonost brojevima.

Veliki Isaac Newton je npr teško govorio, bio je potpuno zaokupljen svojim radom i nezainteresiran za socijalne kontakte. Einstein je, pak, kao dječak bio samotnjak koji je do sedme godine života opsesivno ponavljao pojedine rečenice.

Iako autizam nije u potpunosti opisan sve do 20-tog stoljeća, povijest je puna osoba kod kojih se sumnja na autizam, od kojih su mnogi među najpoznatijim i najbriljantnijim umovima koji su ikada postojali.

Čudan ili Asperger?

Osobe s Aspergerovim sindromom (stanje iz autističnog spektra) su veoma inteligentni i često obdareni nesvakidašnjim talentima ili nadprosječnim darom za matematiku… Osobine koje često koegzistiraju s teškoćama u komunikaciji, problemima u socijalnim interakcijama i neuobičajenim opsesijama (redovima vožnje, telefonskim katalozima, povijesnim faktima ili matematičkim jednadžbama). Nije lako dokučiti smisao tako neobičnih kombinacija jakih i slabih strana intelekta, pa to ljude s Aspergerovim sindromom obavija valom misticizma.

Iako je ova bolest gledana iz autističkog spektra, Aspergerov sindrom nije poput autizma. Karakteriziran je poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima. Ono što ga čini različitim od autizma, je što kod Aspergera nema jezičnih teškoća, općenito nema zastoja u jezičkom i kognitivnom razvoju.

Liječnici su sve više skloni misliti da se radi o obliku autizma, ali bez govornih mana. Zanimljivo je kako Aspergerov sindrom četiri do pet puta češće pogađa dječake, a najčešće se javlja nakon navršene 3. godine.

Zanimljivost kaže kako oko 1 posto svjetske populacije ima barem neki oblik autizma, uključujući Aspergerov sindrom. U usporedbi s djevojčicama, dječaci imaju oko 400 do 500 posto više šansi da budu autistični. Obično barem jedan od roditelja ima neke karakteristike Aspergera u svojoj osobnosti, a čini se vjerojatnim da postoje i u generaciji djedova i baka.

Testirajte se ovdje koliko ste autist ili ovdje koliko ste aspeger (nije dijagnoza, već više zanimljivost)

„Aspergerov sindrom je najteži poremećaj za dijagnosticirati”, objašnjava profesor Gary McAbee, direktor odjela pedijatrijske neurologije u bolnici JFK u New Jerseyju. Kad su simptomi blagi, jednostavno se pitate imali li dijete Aspergera ili je samo malo čudno”, kaže McAbee.

To zapravo govori kako oboljeli od ovog poremećaja ne moraju nužno biti uvelike drugačiji od drugih, već su im zanimacije usmjerene samo na jednu ili najviše vole biti sami, sa svojim mislima i u svom svijetu. Čini se da dodir autizma često odgoji genijalca. S obzirom da je intelektualni razvoj prosječan ili čak iznadprosječan interes koji zaokuplja osobu mogao bi postati jednog dana njezina profesija.

10 najpoznatijih navodnih autista iz povijesti

U nastavku je deset slavnih osoba koje su po nekim stručnjacima koji su analizirali njihov život navodno imali neki oblik autizma.

10. Hans Christian Andersen (1805-1875)

Andersen je bio danski pisac poznat po pričama i bajkama za djecu kao što su „Ružno pače“ i „Mala sirena“ (koja je zapravo tragedija koja slama srce u usporedbi s Disneyevom verzijom).

Kao dijete bio je veoma mršav i ženskast i sklon čudnim ispadima gnjeva i plača. Njegovi dnevnici ukazuju na čudne obrasce kačenja za nedostižne muškarce i žene i samonametnuti celibat u svojim mladim danima.

Kada se dublje analiziraju, njegove priče ukazuju na duboki unutarnji nemir i često uključuju čudne ili neshvaćene likove koji nisu uvijek imali tu sreću da pronađu iskupljenje.

9. Lewis Carroll (1832-1898)

Rođen kao Charles Lutwidge Dodgson, Carroll je bio još jedan dječji pisac za kojeg se čini da je imao određene osobine autizma. Najpoznatiji po svojoj priči „Alisa u zemlji čudesa“, imao je govornu manu tj. mucanje koje je vjerojatno dodatno pogoršalo njegov nedostatak socijalnih vještina.

Kao mnogi ljudi koji imaju autizam, pokazivao je velike matematičke sposobnosti i bio izumitelj. Iako je imao ponešto odraslih prijatelja, Carrol je više uživao u društvu djece i to do razine da neki povjesničari sumnjaju da je bio pedofil, iako je moguće da mu je zbog svojih ograničenih komunikacijskih vještina bilo lakše ostvariti interakciju s djecom.

Radio je mnoge fotografije golih maloljetnih djevojaka, iako konotacije takvih aktivnosti nisu u to vrijeme bile strašne kao danas. Da misterij bude veći, mnogi od njegovih dnevnika su nestali nakon njegove smrt što je neke navelo da pomisle kako je u njima opisano neprirodno i moguće kriminalno ponašanje.

8. Mozart (1756-1791)

Vjerojatno najveći kompozitor kojeg je svijet ikad upoznao, Mozart je bio izvrstan glazbenik u dobi od pet godina, a do svojih teenagerskih godina je bio svjetski poznat genije koji je uvelike pokazivao uski fokus često prisutan kod autista.

Čudan, impulzivan čovjek niska rasta, volio je nepristojni adolescentski humor i čak pisao pjesme s vulgarnim tekstovima. Iako neki povjesničari smatraju da je možda bio autist, čini se da je Mozart bio društven i nije volio biti sam.

Ipak, postoje neki dokazi da je možda bio barem okrznut autističnim poremećajem – mnogi autisti, koji su često osjetljivi na zvukove, ekstremno reagiraju na Mozartovu muziku – toliko da se ona koristi u terapijama.

7. Ludwig Wittgenstein (1889-1951)

Slavni filozof, Wittgenstein potječe iz jedne od najbogatijih i najporemećenijih obitelji u Austriji. Njegov otac je bio vrlo neugodan čovjek i tri Ludwigova brata su počinila samoubojstvo.

Poput Lewis Carrolla mucao je i imao užasne socijalne vještine.

Njegovo najpoznatije djelo „Tractatus Logico-Philosopicus“ se često smatra kao klasičan primjer autističnog procesa misli. Bio je razdražljiv čovjek i tvrdio da nije uspijevao uvidjeti humanost u drugim ljudima.

Filozofska ostvarenja općenito privlače autistični intelekt – neki možda uključuju Bertrand Russell-a and Jean-Paul Sartre-a. Sartreov najpoznatiji citat „Pakao su drugi ljudi“ čini se da sumira stvarnost autizma u jednom potezu.

6. Michelangelo (1475-1564)

Jedan od najvećih izdanaka renesansnog pokreta, Michelangelo je najpoznatiji kao kipar i slikar, koji je izradio kip Davida i oslikao svod Sikstinske kapele.

Bio je poznat po svojim grubim, otvorenim i oštrim manirima te lošom osobnom higijenom, preferirajući u potpunosti posvetiti se svom poslu radije nego se upuštati u bilo kakav oblik društvenog života. Iako je bio relativno imućan, bio je slabo zainteresiran za materijalne stvari.

Njegovi suvremenici su ga opisivali kao istovremeno bizarnim i groznim, dakle sa svim onim ekscentričnostima koje se možda mogu objasniti dijagnozom autizma.

5. Stanley Kubrick (1928-1999)

Američki filmski režiser koji je režirao važne filmove kao što su „Paklena naranča,” “Dr. Strangelove” i “2001: Odiseja u svemiru”, Kubrick je bio poznat kao hladnokrvni perfekcionist koji je često tražio na desetke snimaka iste scene kako bio dobio ono što želi.

Tijekom snimanja „Isijavanje“ njegovi zahtjevi su toliko izmučili zvijezde Jack Nicholsona i Shelly Duvall do točke da je Duvall počela otpadati kosa. Ponešto izoliran, bio je poznat po uzgoju životinja i kao izvrstan šahist. Njegovi najbliži kažu da je bio škrt, nepristojan i da je pokazivao manjak empatije prema svojim suradnicima.

Iako postoje dokazi protivni tim optužbama o mizantropiji, čini se da je za dio Kubrickova bezobzirnog genija zaslužna određena autistična crta.

4. James Joyce (1882-1941)

Irski novelist Joyce je zapamćen prvenstveno po svojoj knjizi „Ulysses“, enigmatskom prepričavanju Odiseje koja je izazvala pravu pošast među studentima književnosti cijelog svijeta. U mladosti je pokazivao ekstremnu inteligenciju i čudne fobije. Joyceova ekscentričnost i egocentričnost je vidljiva u seciranju njegovih djela.

Iako je bio briljantan bez pogovora, djela kao što su „Ulysses“ i  „Finneganovo bdijenje“ (Finnegan’s wake) su namjerno stilski komponirane tako da ih je teško shvatiti. Neki učenjaci tvrde da ih je napisao uglavnom da zbune čitatelje, izražavajući možda autističnu distancu između sebe i društva.

U intervjuu za Harper’s Magazine rekao je: „Ono što zahtijevam od svojih čitatelja je da posvete cijeli svoj život čitanju mojih knjiga“.

3. Nikola Tesla (1856-1943)

Tesla je bio najistaknutiji izumitelj i inženjer, nadaleko genijalniji od njegovog suvremenika Edisona, koji ga je iskoristio i ukrao mnoge njegove ideje.

Mnogo ekscentričniji od bilo koje osobe na ovom popisu, Tesla je gajio niz fobija, održavao svoj celibat, bio osjetljiv na svjetlo i zvuk te bio jako fokusiran na brojeve (naročito na broj tri – ne bi odsjedao u sobi čiji broj nije djeljiv sa tri).

Bio je blagog glasa i odmjeren, ali je znao biti grub u obrani svojih neobičnih vjerovanja. Generalno povučen i fanatično opsjednut svojim radom, dijelio je stavove i bio dobar prijatelj s Mark Twainom u svojim srednjim godinama.

Najvjerojatnije je bio opsesivno kompulzivan, mnoga njegova ponašanja mogu se gledati u svjetlu autizma. Kako je stario postajao je još bizarniji, u konačnici ismijavan od znanstvene zajednice, umro je sam u hotelskoj sobi, gotovo bez novčića.

2. Albert Einstein (1879-1955)

Einsteinov doprinos fizici i općenito čovječanstvu, kao jednog od najgenijalnijih ljudi ove ili bilo koje ere, ne može biti zanemaren.

Postoji mnogo priča vezano za njegovu mladost, imao problem s govorom, propričao je jako kasno (3-4 godine) i dokazano je da je bio vrlo tehničkog uma i pomalo odsutno, distancirano dijete.

Njegova istraživanja, naravno, bila su od najdublje i najmaštovitije vrste, teška za razumjeti, koja su ovisila o detaljima na koje bi se netko s Aspergerom našao rezona fokusirati. Nakon smrti svoje žene potpuno je zanemario svoj fizički izgled, naročito svoju divlju kosu.

Ipak, Einstein nije imao problema s društvenošću kad je odrastao – iako nije otvoreno uživao u zamkama svoje slave, poznato je da je imao različite romantične susrete čak i kasnije u životu.

1.Thomas Jefferson (1743-1826)

Treći predsjednik SAD-a i vodeći, dominantni politički znanstvenik između Četiri oca (predsjednika). Unatoč tome što je sastavio Deklaraciju nezavisnosti, Jeffersonova elokvencija nije se protezala i na govorničke vještine.

Ponekad je opisivan kao bolno sramežljiv i nesklon uspostavljanju kontakta očima – prijatelj državnik Alexander Hamilton ga je jednom nazvao škiljavog pogleda – Jefferson je pokazivao mnogo osobina karakterističnih za Aspergerov sindrom.

Poput mnogih drugih bio je izumitelj i kompulzivan matematičar i opsjednut stalnim dograđivanjima i izmjenama na svom imanju Monticello. Imao je čudan govor tijela, iziskivao posvećenost detaljima, čudnim nagonima i često bio raščupan.

Njegova veza sa Sally Hemings se također može objasniti Aspergerovim sindromom; vjerojatno bi mu bilo lakše biti intiman sa ženom s kojom nije morao sudjelovati u pretjeranim društvenim konvencijama tog vremena.

Nova generacija poduzetnika autista?

Bill Gates

Gates je suosnivač Microsofta i često je na vrhu popisa najbogatijih ljudi na svijetu. Gates je pokazivao zapaženu tehničku oštroumnost u mladosti – njegove vještine kompjuterskog programiranja i posvećenost detaljima su bile izvanredne i ostvarivao je skoro perfektne rezultate na testovima.

Unatoč poslovnoj umješnosti, pokazuje mnoštvo osobina koje se mogu protumačiti kao Aspergerov sindrom. Upečatljivo se ljulja kada se koncentrira, ima isprekidan monoton govor i razvio je reputaciju da je udaljen, izbjegava kontakt očima i kritizira svoje podređene kada je nezadovoljan.

Mark Zuckerberg

Zuckerberg pokazuje znakove Aspergera – ustvrdio je Yishan Wong, bivši kolega i prijatelj utemeljitelja Facebooka. O asocijalnosti Marka Zuckerberga, koji je toliko opsesivno radio na stvaranju Facebooka da mu je dugogodišnja djevojka, a sada supruga Priscilla Chan postavila ultimatum o 100 minuta na tjedan koje će provoditi samo s njom, napisano je mnoštvo članaka. No, u posljednje vrijeme sve se češća priča da taj genijalni čudak ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističkog spektra.

Aspergerov sindrom karakteriziran je teškoćama u društvenoj komunikaciji i ograničenim interesima, primjerice za brojeve i strojeve te opsesivnom sklonošću ponavljanja radnji. Zuckerberg nije jedini uspješni mladi poduzetnik koji pokazuje takve simptome: znanstvenici tvrde da se u posljednjih 20 godina u Silicijskoj dolini dogodila prava eksplozija slučajeva Aspergerova sindroma i autizma.

“Sheldoni” vladaju

– Ljudi koji su pokrenuli internetske tvrtke u posljednjih desetak godina pokazuju neki oblik autizama. Blagi slučajevi Aspergera među njima su vrlo rašireni, a te kompanije su po svojoj prirodi ekscentrično nesocijalne – izjavio je za New Yorker Peter Thiel, jedan od prvih investitora u Facebook. Asperger, među ostalim, pripisuju Craigu Newmarku, utemeljitelju internet oglasnika Craigslist, Bramu Cohenu, tvorcu protokola BitTorrent, ali i osnivaču Microsofta Billu Gatesu, koji je prije nekoliko desetljeća nagovijestio novi trend poduzetnika drukčijih mentalnih kvaliteta nego u prošlosti. U bestseleru “The Organization Man” iz 1956. godine, jednoj od najutjecajnijih knjiga o menadžmentu svih vremena, William Whyte definirao je prirodu korporacijskog života za generacije Amerikanaca.

Prema Whyteu, u korporacijama glavnu ulogu igraju dobro organizirani menadžeri razvijenih socijalnih vještina koji se “bore protiv genijalnih individualaca”. Pola stoljeća kasnije, zahtjevi su posve suprotni: policy makeri tragaju za autističnim geekovima kako bi pokretali tvrtke i kreirali nova radna mjesta.

Još neke poznate osobe (živuće i iz povijesti) koje ili imaju dijagnoze autizma/aspergera ili se smatra da imaju neke autistične osobine: Vladimir Putin, Susan Boyle, Isaac Asimov, Daryl Hannah, Abraham Lincoln, Robin Williams, Al Gore, Tim Burton, Michael Jackson, Alfred Hitchcock, Woody Allen, Andy Kaufman, Bob Dylan, Andy Warhol, Dan Aykroyd, Mark Twain, Michael Palin, Howard Hughes, Bobby Fischer, Charlie Chaplin.

Izvori: listversehttp  jutarnji.hr ranker.com

Prethodna objavaNikada neće doći savršeno vrijeme da biste slijedili svoje snove i ciljeve
Slijedeća objavaŠto to vreba iz podruma vaše podsvijesti?
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.