Konoplja, botanički – Kanabis, je zaista nevjerovatna biljka, čija iskoristivost nadmašuje sva očekivanja. Proizvodi načinjeni od konoplje su višestruko jeftiniji od onih kojima sada raspolažemo, a proizvodnja i korištenje konoplje ima višestruki pozitivan utjecaj na naš okoliš. Kada se danas spomene konoplja, većina ljudi će odmah pomisliti na marihuanu i korištenje iste u psihoaktivne svrhe. Međutim, konoplja je puno više od toga. Povijest nam govori da porijeklo vuče iz Azije, u Kini je korištena još prije 10.000 godina, gdje su sjemenke koristili kao hranu, a od vlakana se pravila odjeća. Najstariji poznati arheološki nalazi konoplje u Europi su stari 5.500 godina.

Autor: Irena Dujmušić
Matrix World

Biljka konoplja – Cannnabis sativa se može podijeliti u tri podvrste:

  1. Industrijska konoplja (Cannnabis sativa – sativa), vlaknasti tip, manje od 0.25 % THC-a
  2. Ruderalna konoplja (Cannabis sativa- sponatanea ili rudelaris) – divlja, samonikla konoplja, srednji tip, prevladava THC
  3. Indijska konoplja  (Cannabis sativa-indica), visok postotak THC,  od 2-6 %, malo CBD-a

Mnogi znastvenici su pristupili teoriji  o kalsifikaciji prema kemijskom sastavu, pa je stoga nastalo gornje razvrstavanje.

Kanabis je jedina biljka koja sadrži jedinstvenu klasu molekularnih spojeva pod nazivom kanabinoidi. Mnogi kanabinoidi su identificirani, ali dva prevladavaju:  THC, koji je psihoaktivan sastojak kanabisa, CBD  koji je antipsihoaktivni sastojak. Jedna vrsta kanabisa ima visok postotak  psihoaktivnih kanabinoida,  a mali postotak  antipsihotičnih kanabinoida. Ovaj tip je popularno poznat kao marihuana. Druga vrsta ima više CBD-a i malo THC-a. Varijante ovog tipa nazivaju se industrijska konoplja.  Supstanca THC je najjača na ženskim cvijetovima biljke indica. Konoplja raste prilično drugačije od marihuane. Štoviše, bere se u različito vrijeme od marihuane.

Medicinski preparati od Kanabisa iz nedavne prošlosti

Američki porezni zakon iz 1937.godine jasno definira pojam marihuna, te dozvoljava uzgajanje svih vrsta konoplje za industrijske svrhe, osim marihuane. Taj zakon je predložen od strane američkog ministarstva financija, u čijem je sastavu i odjel za narkotike. Nakon što je taj zakon usvojen tijekom drugog svjetskog rata, Amerika se objeručke bacila na proizvodnju konoplje, čak su poticali farmere na uzgoj, kako bi zadovoljili potrebe Američke vojske. 1961. godine Amerika postaje dio Jedinstvene Konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima. Ta Konvencija izričito priznaje razliku između marihuane i industrijske konoplje.

Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci (1990.god. dopuna UN Jedinstvene konvencije o opojnim drogama) nije se bavila takvim botaničkim aspektima biljke kao THC. Odredbe ovog ugovora se odnose na korištenje biljke ovisno o tipu. Kao takav, ovaj ugovor ne ograničava slobodu svojih potpisnika, kako bi se omogućio poljoprivredni uzgoj industrijske konoplje. Kanada, Australija, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, sve zemlje koje šire razvoj poljoprivrednih  površina zasijanih konopljom, su potpisnice ove Konvencije.

U Americi je zatim 1970.godine ukinut zakon iz 1937.godine i time učinio da sav uzgoj konoplje postane ilegalan.

Konoplja se zakonski uzgaja u 29 zemalja širom svijeta u ovom trenutku.  U 1996-toj godini proizvedeno je ukupno u svijetu oko 100.000 tona.

Pravna povijest je jasna. Savezna vlada je dugo prepoznavala razliku između konoplje i marihuane.  Danas, Američki ured za opojne droge agresivno pokušava uvjeriti Amerikance da su konoplja i marihuana iste biljke. Jasno da su se ovi počeci “rata protiv droga” dogodili zbog rasta pamučne i naftne industrije jer su oni imali financijske  koristi od zabrane konoplje.

Koliko je konoplja korisna za okoliš i nas

Konoplja ima izuzetno dugačak i jak korijen, koji može prodrijeti i do 150 cm u dubinu, te se često sadila na tvrdim, nabijenim tlima kako bi ih rahlila i pripremila za druge usjeve. Također, često se sadila i na stepama kojima prijeti pretvaranje u pustinju, jer bi svojim gustim lišćem i visinom zasjenila tlo.

Konoplja je obnovljivi resurs koji se može proizvesti. Raste brzo, otporna je na biljne bolesti, zahtijeva malo zaljevanja, uspijeva u većini klima i obogaćuje tlo.

Kao hrana

Niti jedna druga biljka nema izvor  esencijalnih aminokiselina u tako lako probavljivom obliku, niti ima esencijalne masne kiseline u savršenom omjeru kako bi se zadovoljile ljudske prehrambene potrebe. Također je odličan izvor minerala, proteina i dijetalnih vlakana. Ono što je jedinstveno za proteine sjemena konoplje je da je 65% od toga globulin edistin, a to je najveći postotak u biljnom svijetu. Edistini su biljni globulini.

Tijelo treba neophodne vrsta aminokiselina u dovoljnim količinama kako bi stvorilo protein kao što je globulin. Većinu vremena odgovarajuća količina pravih vrsta možda neće biti dostupna tijelu. Pa čak i da tijelo ima dovoljno dostupnih esencijalnih aminokiselina kako bi spriječilo bolesti, možda neće imati dovoljno za izgradnju onih količina imunoglobulina potrebnih da bi imunološki sustav odbio infekcije.

Najbolji način da se tijelu osiguraju dovoljne količine  aminokiselina je da se jede hrana bogata globulin bjelančevinama. Budući da sjeme konoplje sadrži  65% globulin edistina, i također uključuje količine albumina, njegov protein je lako dostupan u obliku vrlo sličnom onom u krvnoj plazmi. Jedući konopljino sjeme tijelu dajemo sve esencijalne aminokiseline potrebne za održavanje zdravlja, i pružamo potrebne vrste i količine aminokiselina da bi stvarali albumin i ljuski serum globulin poput imunološkog unapređivača  gama globulina. Sjeme može pomoći, ako ne i izliječiti, osobe koje pate od bolesti imunodeficijencije. Osim sveg ovog, sjeme sadrži i gama linolensku kiselinu (GLA), vrlo rijetku i hranjivu tvar koji nalazimo u majčinom mlijeku.

Esencijalne masne kiseline su također neophodne, i mnogi ljudi njihov izvor nalaze u prehrani ribom, no zbog pretjeranog izlova, a pogotovo zbog raznih kemijskih onečišćenja voda i same ribe, trebalo bi i sjeme konoplje uzeti u prvi izbor.

Najuravnoteženiji izvori omega-3 i omega-6 bitnih masnih kiselina se nalaze upravo u sjemenu konoplje, kao i izvor polinezasićenih masnih kiselina ( tzv.„dobre“ masti).
Uz sve to sadrži i vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E.

Kao izvor njege

Zbog visokog sadržaja korisnih i prirodnih ulja koja imaju svojstva omekšavanja i ovlaživanja kože, konoplja postaje čest sastojak u kremama i mnogim drugim kozmetičkim proizvodima. To je dobra alternativa otrovnim kemikalijama na bazi nafte prisutnim u mnogim sredstvima za njegu tijela.

Tkanine i ostali materijali od vlakana

Konopljino vlakno spominje i Herodot, a stari Grci i Egipćani su se odjevali u odjeću izrađenu od konoplje. Stabljika konoplje se sastoji od dva dijela. Prvi dio je srž, drvenastog materijala. Drugi dio je vlakno, koje može biti prerađeno u bilo koju vrstu tkanine i koje je vrlo izdržljivo. Prve Levi’s hlače, napravljene su od konoplje, zbog njezine izdržljivosti, kao i prva Američka zastava. Upotreba konoplje za tkaninu vrlo je jednostavna: polje vrlo guste konoplje raste sve dok ne otpadnu listovi. Tada je na redu žetva, konoplja se posiječe i ostavi se da leži u polju neko vrijeme. Nakon što biva oprana kišom, preokrene se da bi se izložila oba dijela stabljike. Tijekom tog vremena omekša i mnogo minerala se vrati nazad u zemlju. Nakon toga, razdvajaju se dva dijela konoplje, vlaknasti koji se koristi za predenje i ostatak koji može koristiti kao humus.

Ova biljka ima najduža i najjača vlakna. Izuzetno je otporna na habanje i trulenje te je kao takva bila primarni izvor za; platna, jedara, užadi, konaca i remenja stotinama godina prije nego li je najlon  patentiran 1937. godine.  Konoplja je korištena za odjeću, vojne uniforme i brodsku opremu, cipele, remenje za padobrane, prtljagu i još mnogo toga. Kolumbovi brodovi u potpunosti su bili opremljeni konopljom. Američki povijesni brod „Old Ironsides”, bio je opremljen s više od 40 tona konoplje.

Pogodnija je za uzgoj od pamuka, pogotovo ako uzmemo u obzir da se danas pamuk uzgaja uz pomoć pesticida i umjetnog gnojiva.

Kao papir

Svijet je izgubio gotovo pola svojeg šumskog područja u posljednjih 8.000 godina, a većina tog gubitka dogodila se u 20. Stoljeću. To se događa zbog upotrebe drveća za drvnu građu, ali i za papir. No, davno prije za izradu papira se koristila konoplja. Do 13-tog stoljeća nije bilo ovladano tehnologijom izrade papira od drveta, već se koristila konoplja, kao i stare krpe ( većinom od konoplje).

Najstariji tiskani papir od konoplje koji postoji je kineski tekst iz 770. godine. Također je i tiskana poznata Gutenbergova Biblija na papiru od konoplje, 1455. godine, a Američka deklaracija o nezavisnosti iz 1776.godine je očuvana do danas, naravno, jer je tiskana na neuništivom papiru od konoplje. Konopljin papir ne žuti i ne sadrži u sebi nikakve kiseline. Konoplja se sastoji od  77% celuloze i za razliku od drveta,  ne zahtijeva otrovne kemikalije poput dioksina i kloroforma da bi se napravio papir.

Konoplja je održiva, godišnja kultura koja je spremna za berbu nakon samo 120 dana za razliku od drveća kojem treba  na desetke ili stotine godina da dostigne zrelost za sječu. Nadalje, berba konoplje ne uništava prirodna staništa tisuća životinjskih i biljnih vrsta.

Gutenbergova Biblija tiskana na papiru od konoplje
Gutenbergova Biblija tiskana na papiru od konoplje

Kao gorivo

Kroz stoljeća, ulje konoplje je korišteno kao gorivo za uljane lampe. To je potisnuto kada je 1870. godine proizveden petrolej. Također, tu se i uplela nafta i naftaški lobiji kojima je jedini interes profit, a ne dobrobit ljudi i svijeta u kojem živimo. Danas bi mogli od tog ulja raditi pogonsko gorivo za dizelske motore. Za razliku od fosilnih goriva, konopljino ulje je obnovljivo i proizvodi manje otroovnih plinova koji zagađuju planetu (80% manje emisija ugljičnog dioksida, a gotovo 100% manje sumporovog dioksida).

Kao alternativa plastičnim materijalima

Današnja plastika se radi od fosilnih goriva i toksičnih dodataka. Danas je sve prepuno plastike, celofana i najlona, a osim što su štetni za naš organizam, osiromašuju našu planetu i bio su nerazgradljivi. Henry Ford je 1941. godine, održao medijski događaj gdje je zamahnuo sjekirom po prototipu automobila izrađenom od konoplje i drugih biljnih materijala da dokaže snagu tog vozila. Tehnologija naravno nije nikada stavljena u masovnu proizvodnju.

Plastika izrađena od konoplje je dva i po puta tvrđa i jača od plastike izrađene od polipropilena, te se neće trošiti tamo gdje je učvrščena vijcima i neće se pojavljivati plijesan kao kod staklenih vlakana, te ne predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje. Njene komponente se mogu prerađivati, a od jedne biljke se može iskoristiti preko 80% njene težine. Sve ove značajke čine je pogodnom za proizvodnju trajnih proizvoda.

Henry Ford i njegov neuništivi auto od konoplje
Henry Ford i njegov neuništivi auto od konoplje

Kao građevni materijal

Materijali na bazi konoplje mogu zamijeniti drvo i druge materijale koji se koriste za izgradnju kuća i drugih građevina, uključujući temelje, zidove, krovove, oplate, cijevi i boje. Most ojačan konopljom iz  šestog stoljeća u Francuskoj je svjedočanstvo o  čvrstoći i izdržljivosti ovog materijala, koji se naziva „hempcrete”.

Madame France Perrier gradi oko 300 kuća godišnje od konoplje u Francuskoj. Godinama je istraživala načine kako okameniti biljnu materiju. Tijekom istraživanja je pronašla dokaze u starim egipatskim arheološkim nalazištima o betonu na bazi konoplje. Kad je otkrila sastojke mješavine, ona ju je još unaprijedila. Tako je pomiješala unutarnje vlakno s vapnencom i vodom, što uzrokuje da konoplja otvrdne u tvar jaču od cementa, a sa samo šestinom težine. Taj materijal, isochanvre,  je fleksibilniji od betona, dajući mu veliku prednost u odnosu na konvencionalne građevinske materijale, posebno u područjima širom svijeta koji su sklonija potresima.

Moderni građevinski materijal od konoplje je lagan, vodootporan, otporan na vatru i štetočine i samo-izolacijski.




Kao lijek

Kanabis se pojavljuje u gotovo svakoj poznatijoj knjizi medicine koju su napisali drevni znanstvenici i mudraci. Ubraja se među vrhunske lijekove, pod nazivom ‘panaceas’, što znači ‘lijek za sve’. Za lječenje se koristi uglavnom indijska konoplja, mada se ne može potcijeniti i blagotvorna svojstva industrijske konoplje. U Nizozemskoj je napravljen svojevrstan kompromis oko uživanja marihuane, te pritom nije zabilježeno povećanje narkomanije, već upravo suprotno.

Popis bolesti protiv kojih Kanabis uspješno djeluje: multipla skleroza, liječenje raka, AIDS-a, glaukom, depresija, epilepsija, migrena, glavobolja, astma, svrbež, skleroderma, jaka bol, distonija, nesanica, a također i kao dezificijens i oblozi za tretiranje rana kod herpesa, protiv mučnine i povraćanja. Zatim kod  ADHD poremećaja, ovisnosti, Alzheimerove bolesti, bipolarnog poremećaja, opekotina, cistične fibroze, kronične opstruktivne plućne bolesti, dijabetesa,  ekcema, fibromijalgije, upalne bolesti crijeva, Parkinsonove bolesti.

U brojnim kineskim medicinskim knjigama sjeme Kanabisa se koristi za slijedeća stanja: u svezi s porodom, to jest, da ga ubrza ako postoje komplikacije ili ako porod kasni, za oporavak nakon poroda, kod nedostatka krvi i pratećih  febrilnih stanja, da razriješi zadržanu placentu kod majki koje su tek počele dojiti kao i za povećanje protoka mlijeka. Zatim pomaže uništiti i rastjerati parazite,  kod arteroskelorze, kod menstrualnih nepravilnosti,  kao diuretik, za smanjivanje tlaka, te liječi dizenteriju i zatvor.

Postoji više od 60 kemikalija u kanabisu koji mogu imati medicinske koristi. To je relativno lako izvući kroz hranu ili piće, ili u nekom od losiona, ili koristeći maslac, ulje i alkohol.

U Hrvatskoj nije bila dozvoljena sadnja konoplje, u stvari jedina sorta konoplje  dopuštena za sadnju u Hrvatskoj bila je  ‘flajšman’, ali je ona je odavno izumrla. Sve potrebne sirovine za one koji se bave proizvodnjom predmeta ili lijekovitih preparata od konoplje se uvoze u našu zemlju.

Novim izmjenama zakona dopušten je uzgoj više vrsta konoplje nego do sada, no i on je vrlo nedorečen, te se za uzgoj konoplje mora tražiti dozvola ministarstva poljoprivrede.

Od konoplje se može proizvesti oko 25 tisuća različitih proizvoda, pa je razumno za očekivati da će se ponovno prepoznati korist ove biljke koja je stvorena kao prirodni dar čovječanstvu.

Reference:

The many uses of Hemp

The history and benefits of hemp

Hemp and Marijuana: Myths and Realities

Hemp seed: The most Nutritionally complete food source in the world

Nutty hemp a hot food trend

Biofuels Facts

Hemp plastic

13 How can Hemp be used as a medicine

Hemp medicine