Život na Zemlji uglavnom ovisi od svjetlosti i topline koja dolazi s naše zvijezde. Iako se u zadnjih nekoliko desetljeća stalno upozorava na negativan utjecaj sunčeve svjetlosti odnedavno su nam dostupni rezultati znanstvenih studija koje dokazuju kako su blagodati Sunčeve svjetlosti puno veće od bilo kakve opasnosti.

Naša povezanost sa Suncem i njegovim zračenjem je toliko duboka i esencijalna da se može vidjeti u različitim evolucijskim i biološkim mehanizmima i funkcijama. Razlike u ljudskim varijacijama su određene količinom pigmenta u koži – melanina, dok su ljudi s puno melanina i s tamnom kožom stvoreni za obitavanje u ekvatorijalnim i sub-ekvatorijalnim predjelima planete, oni postaju iznimno boležljivi ako žive u sub-polarnim ili polarnim regijama planete. Ljudi tamne kože ne mogu stvoriti dovoljno vitamina D ako obitavaju u predjelima u kojima je Sunčeva svjetlost slaba ili je ima premalo.

U nedavnom istraživanju koje je obavljeno u Skandinaviji i Kanadi otkriveno je kako ljudi s izrazitom tamnom kožom obolijevaju od različitih kancerogenih bolesti, leukemije, osteoporoze, imaju različite probleme s endokrinim sustavom i mišićima, a sve to jer njihova tijela nisu evolucijski predodređena za život na krajnjem sjeveru ili jugu planete. S druge strane poznato je kako bijelci i sve druge rase svijetle kože snažno reagiraju na sunčevu svjetlost u toplijim predjelima planete, jer njihova koža nema dovoljno melanina da bi se zaštitila.

U istraživanju koje je 2010., godine napravio Njemački tim, otkriveno je kako mitohondrijska DNK (genetski materijal prenesen po ženskoj liniji) otkriva način na koji su pradavni ljudi polako migrirali iz tropskih predjela k hladnijim predjelima planete. Iako znanstvenici smatraju kako je ta seoba počela prije 60 tisuća godina, otkriven je i dio gena koji pokazuje još starije migracije, no o njima se još trebaju napraviti istraživanja. U svakom slučaju ljudi su kretanjem prema hladnijim predjelima planete polako gubili zaštitu od Sunčeve svjetlosti – melanina, koji u mnogo čemu regulira proizvodnju vitamina D. Važno je napomenuti kako vitamin D kontrolira preko 2000 gena i stoga ga današnja znanost smatra više hormonom nego li vitaminom. Nedostatkom vitamina D se destabilizira ljudski genom i nastaju različite patogenetičke promjene i citokancerogene promjene što uvjetuje veliki niz fizičkih i psihičkih poremećaja i bolesti.

Matrix World je već pisao o tome koliko je sunčeva svjetlost važna u borbi protiv brojnih vrsta raka, o tome možete više saznati ovdje, no saznajmo još neke iznimno važne učinke sunčeve svjetlosti na ljude.

Sunce ima analgetska svojstva

U studiji koja je publicirana 2005., godine je u žurnalu Psychosomatic Medicine, znanstvenici su otkrili kako Sunčeva svjetlost snažno smanjuje bol u postoperativnoj rekuperaciji. Kada su se pacijenti sunčali 46% vremena više od prosjeka, uzimali su 22% manje analgetika po satu, te nisu patili od postoperativnog stresa. Svima je poznato kako sunčanje popravlja raspoloženje, no sunčanje također pomaže u bržem zacjeljivanju rana i nestanku ožiljaka. Zbog takozvanog efekta „photorepaira“ s kojim su se bavili različiti znanstvenici, naša koža najbolje zacjeljuje ako je u doticaju sa sunčevom svjetlošću. O tome smo više pisali ovdje.

Sunčeva svjetlost smanjuje naslage vezivnog tkiva (sala)

U znanstvenoj studiji iz 2011., godine objavljene u The Journal of Investigative Dermatology, otkrivena je nevjerojatna činjenica o našem metabolizmu: kada ljudska koža dođe u doticaj s UV svjetlošću tada se ubrza metabolizam u potkožnom vezivnom tkivu, drugim riječima naše salo se topi. Otapanjem potkožnog sala se stvara vitamin D, a nedostatak vitamina D uvjetuje stvaranje abdominalnog sala ili takozvanog „pivskog trbuha“ te brojne hormonalne probleme. Ovim problemom su se pozabavile brojna znanstvena istraživanja. U studiji objavljenoj 2005., godine u žurnalu Anticancer Research je otkriveno da je prekomjerna težina u Hispano-američkoj i Afro-američkoj populaciji u SAD-u povezana s premalom količinom sunčeve svjetlosti, te da je naročito povezana sa skupljanjem sala u abdominalnom predjelu. Ljudskom tijelu je u prosjeku potrebno dva sata UVB zračenja kako bi pravilno proizvodilo vitamin D, sve manje od toga stvara prekomjernu težinu.

Sunčeva svjetlost i solarni ciklusi direktno utječu na duljinu ljudskog života

U istraživanju koje je objavljeno 2010., godine u žurnalu Medical Hypotheses, otkriveno je kako solarni ciklusi utječu na duljinu ljudskog života kroz utjecaj svijetlosti na naš genom. U studiji je rečeno slijedeće:

„Pokazalo se kako osobe začete i rođene na trogodišnjem vrhuncu jedanaestogodišnjeg solarnog ciklusa, žive u prosjeku 1,7 godina manje od onih koji su začeti i rođeni u mirnijim fazama solarnog ciklusa. Povećana energija za vrijeme vrhunca solarnog ciklusa modificira 0,1% ljudskog genoma i epigenoma te omogućava promjene koje stvaraju različite poremećaje i bolesti koje uzrokuju smanjenje životnog vijeka. Vrlo je moguće da ista energija ima i pozitivnog efekta na varijacije u našem genomu naročito u dijelu koji je odgovoran za adaptaciju unutar stalno promjenjivog okoliša, no za pozitivne promjene moramo provoditi dovoljno vremena u aktivnom sunčanju.“

Anomalije u solarnim ciklusima i različite vrste solarnih oluja mijenjaju EM polje Zemlje, te također utječu na našu psihu, o tome smo pisali ovdje. No do sada nije bilo poznato kako Sunce utječe na genetičke promjene, a naročito koliko uvjetuje pozitivne epigenetičke promjene.

Sunčeva svjetlost se može konvertirati u metabolitičku energiju

U znanstvenoj studiji objavljenoj 2008., godine u Journal of Alternative and Complementary Medicine, potvrdilo se antičko vjerovanje kako su ljudi sposobni stvarati dio metabolitičke energije uz pomoć solarne energije i sunčanja (Surya joga, solarna joga). Dugi niz godina znanstvenici su tvrdili kako jedino biljke i neke bakterije mogu fotosintezom stvarati šećere i energiju iz sunčeve svjetlosti, no istraživanje iz 2008., pokazuje kako melanin ima ulogu solarnih panela te da može konvertirati energiju iz sunca kroz kožu i očne irise (u kojima također ima melanina). Melanin pretvara gama i UV zračenje i metabolički sustav no ta sposobnost se s „vježbanjem“ povećava.

Najviše čuđenja je ostvarilo otkriće u kojemu ljudi i životinje imaju sposobnost pretvaranja gama zračenja u energiju, do prije par godina je jedino bilo poznato kako određene gljivice mogu pretvarati gama zračenje u metabolitičku energiju zahvaljujući melaninu, ovaj fenomen je otkriven u radioaktivnom okolišu Černobila u Ukrajini. Za sada je potpuna nepoznanica kako se gama zračenje pretvara u metabolitičku energiju.

sun

Zahvaljujući cijelom nizu ispitivanja otkriveno je kako sisavci pretvaraju solarnu energiju u metabolitičku energiju uz posredovanje melanina, no interesantno je kako albino biljke i životinje nemaju tu mogućnost. Geoffrey Goodman i Dani Bercovich koji su se najviše bavili ovim interesantnim saznanjem su u zaključku studije izjavili slijedeće:

„Pigment ima brojna svojstva, od utjecaja na kosu, kožu, oči, perje i krljušti do različitih hormonalnih funkcija. Najpoznatiji pigment je melanin koji ima nevjerojatnu sposobnost apsorbiranja UV svjetlosti. Bilo koji polimer ili makro struktura melaninskih monomera se naziva melanin. Njegova uloga proizlazi iz kompleksne strukture i kemijskih svojstava, na primjer; ima poluvodička obilježja, stabilan je radikal, ubija slobodne radikale i uzrokuje transere.

Klinički istraživači su upoznati s melaninskim poremećajima unutar dermatološke i okularne patologije, a sada se konačno počinju shvaćati slični interni tjelesni procesi koji imaju veze s patologijom nastalom svjetlosnom radijacijom (endokrinologija, utjecaj na mozak, ušna kohlea itd.). Do sada se nije znalo da je uzročnik za takve slučajeve nedostatak pozitivnog neuromelanin, i stvaranje negativnog neuromelanina koji stvara Parkinsonovu bolest, neočekivane akcije melanocita u kohlei i stvaranje gluhoće. Nedostatak melanina stvara promjene na DNK, koji pak stvara melnome u melanotičkim stanicama, naročito ako je njihov stanični metabolizam drastično pao, to jest ako je broj mitohondrija pao za 83%, dok je respiracija pala za 30%.

Unutar očiju životinja i ljudi se nalazi nepoznati okularni organ koji za sada ima nepoznatu finkciju kod ljudi no kod životinja koje migriraju snažno utječe na tjelesno zdravlje i izdržljivost tijekom migracija, a još snažnije djeluje na opstanak i održanje vrste. Iako marginalan, utjecaj melanina u ovom organu je snažan jer inicira konverziju svjetla u metabolitičku energiju u regulira lokane metabolite koji pak upravljaju metabolitima iz cijelog tijela. Ptice zahvaljujući ovom očnom organu mogu preletjeti velike distance i to često na temperaturama ispod nule. Slična stvar se mogla primijetiti u evolucijskom razvoju čovjeka u središnjoj Africi, kada je zahvaljujući melatoninu nestala dlakavost, a čak i najmanja pretvorba solarne energije uz pomoć melanina je stvorila metabolitički skok koji je omogućio stvaranje novih i naprednih dijelova mozga koji su uvijek gladni energije. Melanin je ubrzao razvoj čovjeka i omogućio njegov opstanak. Da bi shvatili koliko melanin utječe na ljudsku psihu i zdravlje potrebno je napraviti nova detaljna istraživanja.“




Svakodnevno sunčanje povećava aktivnost

znanstvenoj studiji koja je objavljena u žurnalu Behavioral Neuroscinece 2012., godine je otkriveno kako izlaganje sunčevoj svjetlosti omogućava veću aktivnost za vrijeme sumraka i večeri dok u isto vrijeme stvara ljude uspavanima nakon što određeno vrijeme provedu osvijetljeni umjetnim izvorima svjetlosti iz kućne rasvjete ili ekrana televizora i kompjutora. Sve osobe koje se dovoljno sunčaju duboko i zdravo spavaju, i njihov endokrini sustav radi pravilno. Cirkadisjki ciklus se najbolje regulira sunčanjem, a lučenje melatonina hormona koji derivira iz melanina, utječe na dekalcifikaciju žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i pravilan rad istih, i omogućava dubok i neometan san, a s time i borbu protiv stresa i depresija.

Još uvijek nisu poznate sve poveznice između melatonina i melanina, poznato je da se ljudi osjećaju opuštenije i zadovoljnije ako se redovito sunčaju, u sve užurbanijem i stresnijem svijetu iznimno je važan svaki prirodni faktor koji će nam pomoći u održavanju zdravlja uma i tijela, očigledno je da Sunce puno više pomaže nego li odmaže. Možda moderna farmacija niti ne želi zdrave i sretne ljude jer na takav način gubi jako puno novca. U tome je najvjerojatniji uzrok fame protiv Sunca i sunčanja kojoj smo svjedoci zadnjih 30 godina.

Autor: Ljubica Šaran
Matrix World