Vede objašnjavaju da sva ljudska nastojanja, materijalna ili duhovna, spadaju u četiri kategorije – rad za osobnu dobit u ovom ili drugom životu (karma), stjecanje znanja o konačnoj stvarnosti – osobito sa željom gubljenja identiteta stapanjem sa zamišljenim duhovnim jedinstvom (gjana), pokušaj duhovnog buđenja kroz fizičke vježbe joge i meditaciju (joga), predanost Bogu (bhakti).

Područje karme

Karma se odnosi na djelatnost izvedenu radi zadovoljavanja tijela i njegovih osjetila. Posao koji radimo kako bismo zaradili za život jest karma. Napor koji uložimo da bismo se dobro proveli također je karma. Kad jedemo, to je karma. Kad spavamo, to je karma. Kad gledamo TV, slušamo Beethovena, Ravija Shankara ili Madonnu, kad imamo djecu ili vozimo automobil – karma je gotovo sve što radimo.

Karma može biti i „proširena“. Ona nije samo ono što radimo za sebe, već i ono što radimo za druge, a ima veze s tijelom i osjetilima. Kad pomognemo prijatelju, nahranimo siromaha, služimo vojni rok ili pokažemo stricu kako da vara pri povratu poreza – to je opet sve karma.

Karma može biti „dobra“ ili „loša“ (ili pomiješana). Stoga može donijeti dobre ili loše rezultate (ili pomiješane). Ti se rezultati ponekad također nazivaju karmom. (Preciznije, oni su karmičke reakcije.)

Nekad su rezultati karme brzi i očiti: naporno radite i dobijete dobru ocjenu, prejedete se i pokvari vam se probava. No ponekad su potrebne godine da bi se vidjeli rezultati – ili, prema vedskoj književnosti, životi. Mogu učiniti nešto u ovom životu i dobiti posljedice svojeg djelovanja u sljedećem – ili nakon deset života, ili tisuću. Stoga karma i njezini rezultati stvaraju vrlo zamršenu mrežu.

Ako se netko rodi ružan, siromašan ili bolestan, to je opet znak loše karme. Ili ako netko upadne u probleme s policijom, ili probleme sa zakonom – opet je loša karma u pitanju. A dobar izgled, puno novca, dobro zdravlje – dobra karma.

Sada žanjemo plodove onoga što smo počinili u prošlosti, a svojim sadašnjim djelovanjem stvaramo buduće reakcije. Komplicira se, zar ne?

Svjetski sveti spisi, uključujući Vede, pokušavaju nas odvratiti od loše karme i usmjeriti nas prema dobroj.

karma

No ne slijedimo uvijek put koji nam oni pokazuju. Čak i kad to činimo, najbolje što možemo dobiti jesu dobri karmički rezultati. Bili oni dobri ili loši, još uvijek smo uhvaćeni u mrežu, još uvijek zapleteni. Bila nam karma dobra ili loša, još uvijek smo vezani za kotač ponovnog rađanja i umiranja.

Područje gjane

Gjana je potraga za znanjem. Naravno, možemo biti u potrazi za različitim vrstama znanja – kako zakucati čavao, svirati glasovir ili podesiti računalo. Znanje o povijesti, poslovanju ili medicini. No to je jedva iznad karme, i zapravo nije ono na što se mislilo. Preciznije rečeno, gjana se odnosi na glavna životna pitanja: Tko sam ja? Zašto sam došao ovdje? Zašto patim? Odakle sve dolazi? Koja je svrha života? O čemu se zapravo u svemu tome radi?

Područje gjane područje je filozofa, inetelektualca, mislilaca. Razmišljanjem, spekulacijom, logičkim zaključivanjem, intuicijom, razgovorom, istraživanjem i vrednovanjem ideja pokušavamo razlučiti što je na kraju što. Možemo pristupiti tim glavnim pitanjima sa stajališta biologije ili psihologije – ili, idemo li dovoljno duboko, razmišljajući o gotovo bilo čemu. Kad se u nama nekako pojave ta pitanja, ulazimo u područje gjane.

No, i to je svijet u kojem možemo zaglaviti. Možemo protratiti živote spekulirajući, pitajući se i pitajući, a da sve to zapravo nije ništa drugo do igranje igrica u našim umovima.

Stoga vedska književnost nudi vodstvo na stazi znanja. Daje nam pristup razmišljanjima i spoznajama mudraca koji su već prije istražili ovo područje. Na koncu nam pomaže da od spekulacije dođemo do znanja, od razmišljanja do uviđanja, od traženja do pronalaženja.

dasavatara

Područje joge

Već na početku staze vedskoga znanja, osoba shvaća da je iskra čiste svjesnosti, da je iznad tijela, čak i iznad uma. Uviđa da koristi tijelo i um – kad kaže prstu da počeška glavu, on to učini; kad usmjeri svoje misli, one idu od jednog predmeta do drugog – pa ipak su tijelo i um različiti od njezina unutarnjeg identiteta, njezina unutarnjeg bića. Takvo se razumijevanje naziva samospoznajom. Razni procesi joge mogu dovesti do samospoznaje. Tehnikama položaja tijela u kombinaciji s disanjem, regulirani život, ovladavanje umom itd,  osobu može dovesti do realizacije razlike između tijela, uma i duše.

Područje bhakti

meditation1No, samospoznaja nije kraj. Daljnjom introspekcijom – osim ako ne zaglavi – shvaća da njezina vlastita svjesnost, njezino vlastito duhovno postojanje, nije konačno. U suštini svoje osobnosti ona nije sve u svemu, niti je kraj svega. Postoje i druga živa bića, i ona nisu samo njezine projekcije. A tamo negdje postoji i materijalni svemir, čvrst i opipljiv i teško da ga je samo umislila. Pa čak i ako misli da u stvarnosti takve razlike na koncu ne postoje, da zapravo postoji samo jedno apsolutno jedinstvo i da je sve ostalo samo iluzija, san, još uvijek se mora zapitati: „Odakle ova iluzija dolazi?“

Na ovaj je način misli dovode do toga da shvati da postoji Apsolutna Istina, izvor svih energija, i da vidi sebe kao dio Vrhovnog Apsoluta. Prepoznaje vječne odnose između sebe i Apsoluta. U bhakti, osoba se radosno posvećuje služenju Svevišnje Božanske Osobe koja radosno i beskrajno uzvraća. To je postdiplomski stupanj samospoznaje.

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 18.04.2013.
Slijedeća objavaTop namirnice koje sprječavaju prerano starenje!
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.