Foto: maxresdefault

Osim što je bio jedan od najvećih režisera svih vremena i um iza najvećeg filma koji nikada nije snimljen (Napoleon), Stanley Kubrick (1928.–1999.) je također oštro opažao kulturu s neprekidnom znatiželjom o stanju čovječanstva, plešući između beznađa i ohrabrenosti, piše Brain pickings.

OGLAS 78 300×600 centriran




Ovo su isječci iz „Stanley Kubrick: Intervjui“ od kojih potječu ove složene meditacije o svrsi, smrtnosti i – kao što je Carl Jung jednom rekao, umjetnost „potpaljivanja svjetla u tami samog postojanja“, iz intervjua kojeg je vodio Eric Norden 1968.:

Novinar: Hvala Vam za sve te specijalne efekte, 2001 (Odiseja u svemiru) je bez sumnje najslikovitiji prikaz leta kroz svemir u povijesti filmova – a usprkos  tome Vi priznajete da odbijate letjeti, čak i u komercijalnom avionu. Zbog čega?

Kubrick: Pretpostavljam da se to svodi na prilično zastrašujuću svijest o smrtnosti. Naša mogućnost da konceptualno shvatimo naš vlastiti kraj stvara ogroman psihički pritisak u nama; priznali mi to ili ne, u grudima svakog čovjeka mala lasica straha u cijelom tom ukupnom znanju gricka njegov ego i njegovo shvaćanje svrhe.

Sretni smo, na neki način, da naše tijelo i ispunjenje njegovih potreba i funkcija, igra toliko značajnu i imperativnu ulogu u našim životima; ova fizička ljuska stvara zaštitu između nas i uma – paralizira shvaćanje da samo nekoliko godina egzistencije odvaja rođenje i smrt.

39

Kada bi ljudi zaista zastali i razmislili o svom neizbježnom svršetku i svojoj zastrašujućoj fizičkoj nebitnosti u svemiru, zasigurno bi poludjeli ili bi podlegli otupljujućem osjećaju uzaludnosti. Mogao bi se zapitati zašto će se zamarati s pisanjem predivne simfonije, ili se boriti da si osigura što mu treba za život, ili čak zbog čega bi čak voljeli jedni druge kada je to samo trenutni mikrob na zrncu prašine koji se vrtloži u nezamislivoj bezgraničnosti svemira?

Oni od nas koji su zbog svoje senzibilnosti prisiljeni gledati na život iz ove perspektive – oni koji prepoznaju da nema svrhe koju mogu shvatiti i da među nebrojenim mnoštvom zvijezda njihova egzistencija prolazi nepoznata i nezabilježena – mogu lako postati plijenom opće destabilizacije.

Ali čak i za one koji nemaju tu senzibilnost da na malo višoj razini od nejasne shvate svoju prolaznost i trivijalnost, ova početna svijest otima životu značenje i svrhu; zbog toga „masa ljudi vodi živote u tihoj depresiji“, zbog toga toliko nas smatra da su nam životi lišeni smisla jednako kako i smrt.

77





Ovo potresno prepoznavanje naše smrtnosti je u korijenu više mentalnih bolesti nego što su psihijatri svjesni.

Novinar: Je li život toliko bez svrhe, osjećate li da je vrijedan življenja?

Kubrick: Besmisao materijalnog života tjera čovjeka da stvori svoj vlastiti smisao. Djeca, naravno, započinju život s čistim vjerovanjem u čuda, mogućnošću da iskuse potpunu radost u nečemu toliko jednostavnom kao što je zelenilo lista; ali kako odrastaju, svijest o smrti i propadanju pogađa njihovu svijest i suptilno erodira njihovu radost življenja, njihov idealizam i njihovu pretpostavku besmrtnosti.

Kako dijete odrasta vidi smrt i patnju svugdje oko sebe, počinje gubiti vjeru u ultimativnu dobrotu čovjeka. Međutim, ako je razumno jak – i sretan – može se izdignuti od ovog sumraka u ponovno rođenje životnog elana i to zbog, ali i usprkos njegovoj svijesti o materijalnom besmislu života, može stvoriti svježi smisao za svrhu i afirmaciju.

OGLAS 78 300×600 centriran




Možda ne može ponovno uhvatiti isti smisao za vjeru u čuda s kojim je rođen, ali može oblikovati nešto  što je puno trajnije. Najzastrašujuća činjenica o svemiru za mene nije ta da je on neprijateljski, već ta što je nepristrasan, mogli bi reći ravnodušan.

Ali kad svi uspijemo prihvatiti tu činjenicu i prihvatiti izazove života koji je ograničen smrću – kolikogod nepostojan čovjek bio u tim prihvaćanjima – naša egzistencija kao vrste može imati izvornu svrhu i ispunjenje.

Koliko god velika bila tama, moramo stvoriti naše vlastito svjetlo.”

ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić

25 BHAGAVAD GITA

BHAGAVAD-GITA

Dragulj svjetske književnosti - mudrost bez granica

Istina koju objavljuje je univerzalna i vječna, te je kroz tisućljeća nadahnjivala velike mislioce, teologe i filozofe istoka i zapada; Sokrata, Goethea, Schopenhauera, Einsteina, Junga i mnoge druge.
G.W.F. Hegel: “Bhagavad-gita je sposobna dati nam pravo shvaćanje univerzalnosti i uzvišenost religije.”
Albert Einstein: “Dok čitam Bhagavad-gitu, jedino pitanje koje mi se nameće jest kako je Bog stvorio svemir. Sve ostalo, suvišno je.”

926 stranica, tvrdi uvez, 16 slika u boji

Cijena: 150 kn - Kupi ovdje

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.