Designed by Freepik

Najveće se dostignuće biologije danas, mapa ljudskog genoma, tek počinje koristiti u svrhu medicinskog napretka. No, uskoro će vrlo vjerojatno puno više naslova biti o drugoj vrsti studija u genetici, koja već ima utjecaj na sve nas. Riječ je o drugačijem aspektu našeg genoma koji radikalno revidira model star desetljećima, iz vremena kada je prvotno otkriven DNK. U izvornom se modelu smatralo da je djelovanje naših gena fiksno i nepromjenjivo te da kontrolira sve aspekte našeg fizičkog izgleda, ponašanja i osjetljivosti na bolesti. Ne samo da su boja očiju, visina i druge fizičke osobine unaprijed određene naslijeđenim genima, već možda i sve vrste ponašanja, od kriminala do vjere u Boga.




Novi model, međutim, oslikava dinamičan i protočan genom koji reagira brzo, ako ne i odmah, na sve što iskusimo, među ostalim i kako razmišljamo, osjećamo, govorimo i djelujemo. Svaki dan donosi nove dokaze da veza um-tijelo seže sve do aktivnosti naših gena. Kako se ova aktivnost mijenja u odnosu na naša iskustva u životu, područje je tzv. „epigenetike“. Bez obzira na prirodu gena naslijeđenih od naših roditelja, dinamična promjena na ovoj razini omogućava nam gotovo neograničen utjecaj na našu sudbinu.

Teorije o evoluciji i genetici dugo su naučavale da je genetska mutacija u potpunosti slučajna. Međutim, genetika je postupno zakoračila u novu eru “samo-usmjerene biološke transformacije“ – zvuči složeno, ali s velikim značajem svake pojedine riječi:

  • Samo-usmjeren = dobrovoljna, vlastita aktivnost u vašim mislima, osjećajima, navikama i željama. To je područje osobnog izbora.
  • Biološki = učinci na svakoj razini um-tijelo sustava, uključujući i reakcije prema vašem genetskom materijalu.
  • Transformacija = značajne promjene u staničnoj aktivnosti koje vode do fizioloških promjena.

To znači da je kontrola vraćena pojedincu, koji više nije marioneta vlastitog DNK. Ljudski je genom postavljen da bude pozornica za buduću evoluciju koju ćemo sami usmjeravati, čineći tako naše izbore integralnim dijelom genetike. To je u oštroj suprotnosti sa stajalištem “biologije kao sudbine”, gdje geni nadjačavaju izbor. Ukoliko odluke, životni stil, okoliš i osobne preferencije nisu uključeni, potpuna slika misterija našeg DNK ne može se sagledati.

Brzina i opseg promjena na genetskoj razini iznenadili su znanstvenike već prije nekoliko godina. Joga i meditacija, na primjer, mogu izazvati gotovo neposredne odgovore u genetskoj aktivnosti. Vježbanje, uravnotežena prehrana, dobar san i niska razina stresa – poznato da poboljšavaju tjelesne funkcije – vrše blagotvoran učinak putem naših gena. Sljedeća granica koju treba pomaknuti jeste otkriti koliko su duboke i trajne takve promjene, koliku kontrolu imamo nad njima pojedinačno i kako se mogu prenijeti na buduće generacije kroz takozvano “meko naslijeđe “, u kojem doživljena iskustva i ponašanje roditelja tijekom života izravno utječu na genom njihovog potomstva (prenosi se putem epigenoma koji kontrolira kako se aktivnosti naših gena aktiviraju ili deaktiviraju).

Geni se jednostavno ne uključuju ili isključuju, već rade po kliznoj skali, više kao otpornik. Osim toga, geni komuniciraju protočno, tako da se staro gledište – prema kojem jedan gen određuje jednu karakteristiku, kao što je na primjer boja očiju – mora promijeniti. Postoje genetski određene karakteristike koje zahtijevaju samo jedan gen, ali su one relativno rijetke. Veliki broj genetskih utjecaja stvoren je iz simfonije gena stvarajući na taj način dinamičan početni impuls čitavom sustavu.

Između genoma dvije osobe postoji, u prosjeku, 3 milijuna razlika ili mutacija. Implikacije za medicinu su velike. Samo 5% ili manje mutacija povezanih s bolestima potpuno su prodiruće , tj. jamči se oboljenje naslijeđene bolesti. Za preostalih 95%, drugi geni, stil života i utjecaj okoliša također određuju rizik od bolesti. Um i emocije izravno utječu na aktivnost gena, a budući da je um izvor ponašanja i životnog stila osobe, on određuje njene ili njegove biološke promjene. Samosvijest drži ključ ovog procesa samo- transformacije. Svijest nevidljivo dopire u biokemiju svakog trenutka našeg života. U vašem tijelu, u svakoj stanici, upravljanje je holističko, samo-generirano, samo-organizirano i samo-usmjereno u dogovoru sa sviješću.

Darwin nije znao za epigenetiku i “meko naslijeđe “. Da jeste, možda bi napisao drugačiju studiju, u kojoj evolucija nije rezultat slučajnih mutacija gena. Samo-usmjerena evolucija paradigma je u nastajanju.

Kao što je istaknuto u našoj knjizi „Super Brain“, vjerujemo da postoji bolji pristup razumijevanju mozga. Vaše se neuronske mreže preoblikuju sa svakom misli, osjećajem, riječju i činom. Ovaj je proces blisko povezan s genetskom aktivnošću. Danas ćete, onako usput, izvršiti vrlo tajanstvene radnje: kao svjesno biće, vaše ćete želje prožeti namjerom (“Danas ću večerati salatu.”), obratit ćete pozornost na određene objekte i aspekte svijeta (“Pogledaj zalazak sunca!”), iskusit ćete promjenjiv krajolik svog unutarnjeg svijeta kako se krećete po njemu (“Ovaj je film dosadan.“).

Međutim, ni jedno istraživanje nije u mogućnosti definirati znanstvenu osnovu tih radnji. Nema objašnjenja načina na koji ispaljivanje potencijalnih akcija u trilijunima sinapsi, građenih od bilijardi živčanih stanica, zapravo stvara iskustvo. To je savršen primjer kako karta nije teritorij. Neuronsko se povezivanje vašeg mozga stalno mijenja, ovisno o vašim mislima, osjećajima, uvjerenjima i navikama. Mnogo se milijuna dolara troši na tzv. connectome – kompletiranje mape svih neuronskih veza ljudskog mozga. No, to neće objasniti kako geni i neuronski krugovi rade zajedno kako bi stvorili svijest. Mozak i mapa genoma moraju se uskladiti s puninom ljudskog iskustva, jer ono što mislite, kažete i napravite oblikuje vašu genetsku budućnost. Ništa manje značajno od “projektsvjesnija” (consciousomeproject) neće biti dovoljno da posluži ovim uzvišenim znanstvenim nastojanjima.




Autori:

Deepak Chopra, dr. med., osnivač Zaklade Chopra, suosnivač The Chopra Center for Wellbeing, autor knjige „What Are You Hungry For?“ i suautor knjige “Super Brain“.

Dr. Rudolph E. Tanzi ravnatelj je istraživačkog odjela za genetiku i starenje te potpredsjednik Odjela za neurologiju u Massachusetts General Hospital. Također je i the Joseph P. and Rose F. Kennedy profesor neurologije na Harvard Medical School. Suautor knjige „Super Brain“.

Izvori: linkedin.comadriankezele.com

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 11.10.2014.
Slijedeća objavaMoćan detoksikacijski napitak koji će razbuditi probavu i olakšati crijeva
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.