Švedska nastavlja biti voditelj u razvoju i implementaciji pozitivnih praksi. Na primjer, švedski pristup otpadu i reciklaži je toliko efektivan da samo 1% otpada završi u okolišu!

Također, Švedska je na granici da postane prva svjetska nacija koja ne koristi fosilna goriva.

Sada Švedska uspješno redefinira 40 satni radni tjedan putem širokog uvođenja 6 satnog radnog dana (naravno, za istu plaću :-))

Ta je promjena već primjenjena na brojna radna mjesta širom zemlje, u sklopu eksperimenta čiji je cilj usporediti troškove i koristi kraćeg radnog dana.

Tradicionalni 40 satni radni tjedan

40 satni radni tjedan je ne samo nešto na što je većina svijeta navikla, već i prihvatila. Unatoč tom prihvaćanju, mnogi od nas se često osjećamo iscrpljenima tjedan kroz tjedan, redovito gubeći koncentraciju na poslu i željno iščekujući vikend (barem oni sretnici koji ne rade i vikendom).

Međutim, što bi bilo kada posao ne bi bio toliko iscrpljujuć? Bismo li i tada toliko očajnički iščekivali taj moment da kažemo „Hvala Bogu, vikend -gotovo je!“? Bi li naša produktivnost nadmašila ono što proizvodimo u okviru onoga što smo prihvatili kao normalno?

Prošlog mjeseca objavljeni su rezultati istraživanja koje je analiziralo podatke 25 znanstvenih radova koji su promatrali zdravlje preko 600.000 ljudi iz SAD-a, Europe i Australije i do 8 i pol godina. Otkriveno je da su ljudi koji su radili 55 sati tjedno imali 33% veći rizik od moždanog udara od ljudi koji su radili 35 do 40 sati, kao i 13% veći rizik za razvoj koronarnih srčanih bolesti. Odvojeno je istraživanje otkrilo da rad od 49 sati tjedno rezultira smanjenim mentalnim sposobnostima, posebno među ženama.

Da ni ne spominjemo kako se ne bi trebali početi raditi prije 9. Stručnjak Paul Kelley sa Instituta za spavanje i cirkadijansku neuroznanost na Oksfordskom sveučilištu kaže da se društvo nalazi usred krize neispavanosti, jer sadašnji radni dan ne odgovara našem unutarnjem tjelesnom satu.

“Ljudi ne bi trebali počinjati raditi prije 10 sati. Zaposlenici obično pate od nedostatka sna”, rekao je Kelley. “Svi pate a ne moraju. Ne možemo promjeniti naš 24-satni ritam.”

Švedski pristup

Nekoliko švedskih organizacija su rado istražile ovu mogućnost i doživjele isključivo pozitivne rezultate otkada su uvele promjenu. Filimundus, razvojna tvrtka iz Stockholma napravila je ovakav prijelaz prošle godine u okviru teorije da će kraći radni dan više motivirati zaposlenike da odrade više u kraće vremena.

Izvršni direktor tvrtke Linus Feldt je rekao sljedeće: “Smatram da 8-satni radni dan nije toliko efikasan kao što bi neki pomislili. Ostati fokusiran na određeni radni zadatak 8 sati je veliki izazov… Želimo provoditi više vremena sa svojom obitelji, želimo učiti nove stvari ili se više rekreirati. Želio sam vidjeti postoji li način za iskombinirati te stvari… Moj dojam je da se lakše intenzivno koncentrirati na posao koji se mora obaviti i da imate izdržljivosti za obaviti ga, a još uvijek imate energije kada napustite ured. Kako bi što lakše zadržali učinkovitost unatoč značajnom kresanju radnih sati, od zaposlenika tražimo da se klone društvenih mreža i drugih distrakcija, a i sastanci su svedeni na minimum. Nešto u što sam siguran jest da je to nešto što velikom broju nas trenutno odvraća pažnju u značajnom dijelu 8 satnog radnog vremena.”




Feldt je izjavio da ne samo da je produktivnost ostala ista, već je i manje sukoba među osobljem jer su ljudi sretniji i odmorniji.

Filimundus je jedna od mnogih Švedskih tvrtki koja je napravila ovaj pomak.

Bez sumnje Filimundus je prostudirao Toyotine uslužne centre u Gothenburgu, koji su prešli na 6-satni radni dan još prije 13 godina i imaju zadovoljnije osoblje, manje napuštanja posla, te lakše pridobijaju nove zaposlenike. “Imaju kraća putovanja do posla, strojevi se učinkovitije koriste i niži su troškovi kapitala – svi su zadovoljni”, izjavio je upravni direktor Martin Banck, dodajući da je dobitak porastao 25%.

Što se potencijalno može dobiti?

Ovdje su neke od beneficija za koje smatramo da se mogu ostvariti uvođenjem ove promjene, koje su sve naravno ovisne o tome koliko dobro je promjena implementirana i kakva je radna etika svakog zaposlenika:

• Radna snaga koja je više fokusirana: Znajući da će još uvijek imati značajan dio dana za sebe nakon posla, zaposlenici bi trebali biti skloniji tome da budu produktivni tijekom radnog vremena

• Izbjegavanje prometa: Ukoliko se mjere pravilno implementiraju, zaposlenici bi potencijalno mogli izbjeći barem jednu, ako ne i obje gužve u prometu što im ostavlja više slobodnog vremena i popravlja njihov moral.

• Poboljšani društveni život: S više vremena izvan posla dnevno, pojedinci će imati više vremena za posvetiti se sebi i drugima izvan radnog mjesta, što će, nadajmo se, popraviti njihove veze.

• Zdravija radna snaga: Višak slobodnog vremena bi lako mogao povećati važne zdravstvene i psiho-duhovne faktore kao što je san, prehrana, tjelovježba, bogatiji odnosi, osobni razvoj i duhovni rast.




“Za Hrvatsku je to više zona znanstvene fantastike!”

Nije problem u radniku, problem je u lošem sustavu

“Smanjiti radno vrijeme nije neizvedivo za razvijene zemlje za čijim proizvodima postoji potražnja, to bi im moglo smanjiti ionako nisku zaposlenost i pojačati potrošnju” kaže prof. dr. Ljubo Jurčić. Za Hrvatsku je to više zona znanstvene fantastike. Hrvatska ima problem što imamo neiskorištene kapacitete, proizvodnja se ne isplati, a kad bi ljudi i imali viška slobodnog vremena, nemaju kuna za potrošnju.

Hrvatski radnici, koje se zna nazivati lijenima, nesposobnima i neobrazovanima, rade u domovini za plaću od 3000 do 4000 kuna, a kad odu u Ameriku, Njemačku i Australiju, s istim sposobnostima i obrazovanjem, nađu posao za četiri do 10 puta veću plaću, za dvije do tri tisuće eura, piše Slobodna Dalmacija.

Prema podacima Eurostata u 2013. godini, u Njemačkoj se prosječno radi 35,3 sata, a u Nizozemskoj 30 sati. Grci imaju najdulji radni tjedan od čak 42,1 sat, Hrvati 39,3 radna sata.

Bob Black “Ukidanje rada“: “Nitko nikada ne bi trebao “raditi”. “Rad” je izvor gotovo sve bijede u svijetu. Gotovo svako zlo koje vam je poznato dolazi od “rada” ili iz života u svijetu osmišljenom za “rad”. Kako bi zaustaviti patnje, moramo prestati “raditi”. To ne znači da moramo prestati raditi stvari. To znači stvoriti novi način preživljavanja, temeljen na igri, drugim riječima na zaigranoj druželjubivosti i kreativnosti.”

Izvor:

fastcoexist, sciencealert

collective-evolution

Prethodna objavaVideo koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim!
Slijedeća objavaMladi par se prije vjenčanja postario da bi vidjeli kako će izgledati s 90 godina
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.