Terapijsko jahanje je uporaba konja i aktivnosti orijentiranih prema konjima u svrhu postizanja različitih terapijskih ciljeva: kognitivnih, fizičkih, emocionalnih, socijalnih, edukacijskih i bihevioralnih. Korist od terapijskog jahanja mogu imati osobe svih dobnih skupina, s različitim oblicima fizičkih, mentalnih i/ili emocionalnih oštećenja.

www.nada-vrbovec.hr




Povijest terapijskog jahanja

Nije točno poznato kad je terapijsko jahanje postalo posebna disciplina. Postoje povijesni zapisi o invalidima koji su jahali konje čak i u drevnoj Grčkoj. Čak i tada se davalo na znanje kako jahanje nije samo oblik transporta već sredstvo za poboljšanje zdravlja i kvalitete života osoba s hendikepom.

Prije stotinjak godina Engleska je prepoznala jahanje za onesposobljene kao koristan oblik terapije i ponudila terapijsko jahanje ranjenim vojnicima u Oxford bolnici tijekom prvog svjetskog rata. Do 1950. britanski fizioterapeuti su istraživali mogućnosti jahanja kao terapije za sve oblike invalidnosti. Britanska udruga terapijskog jahanja, The British Riding for the Disabled Association (RDA), osnovana je 1969. uz entuzijastičnu potporu kraljevske obitelji.




Fizikalni učinci

  • Razvoj ravnoteže i osjećaja za simetriju
  • Kako se konj kreće jahaču se konstantno remeti ravnoteža i zahtijeva trajno naizmjenično stezanje i opuštanje mišića. Ova vježba angažira i duboke mišića do kojih nije moguće doći uobičajenom fizikalnom terapijom.
  • Trodimenzionalni ritmični pokreti konja slični su pokretima hodanja i uče mišiće nogu i trupa ritmičnim pokretima. Postavljajući jahača u različite položaje na konju, mogu se vježbati različite grupe mišića. Zaustavljanje i ponovno kretanje konja te promjena brzine i smjera pridonose željenom učinku.
  • Jačanje mišića
  • Mišići se jačaju zbog povećane uporabe tijekom jahanja. Iako je jahanje vježba, doživljava se kao užitak te zbog toga jahač ima veću toleranciju i motivaciju za produženje vremena vježbanja.
  • Poboljšanje koordinacije, brži refleksi i bolje motoričko planiranje
  • Jahanje konja zahtijeva dobru koordinaciju kako bi se dobio željeni odgovor od konja. Kako konj daje povratne informacije na svaki jahačev pokret, lako je vidjeti kad se postupa ispravno. Ponavljanje određenog slijeda pokreta potrebnog za kontroliranje konja ubrzava reflekse i pomaže u motoričkom planiranju.
  • Provođenje terapijskog jahanja

Psihološki učinci

  • Općenito dobro osjećanje – Vježbanje na svježem zraku u prirodi, izvan bolnice, liječničke ordinacije, terapijskih prostorija i dvorana ili kuće pomaže ljudima da se osjećaju bolje.
  • Poboljšano samopouzdanje – Samopouzdanje se stječe usavršavanjem vještine koju obično izvode zdrave osobe. Sposobnost kontroliranja životinje koja je mnogo veća i jača djeluje vrlo povoljno na samopouzdanje. Sudjelovanje u događajima kao što su priredbe i izvedbe povećava osjećaj postignuća.
  • Povećano zanimanje za vanjski svijet – Osobama koje dopuštaju bolesti, poremećaju ili invalidnosti da ih ograniči, svijet se svakim danom sve više sužava. Jahanje povećava zanimanje za događaje oko jahača, jahač istražuje svijet s konjem. Čak i vježbanje postaje zanimljivije ako se radi na konju.
  • Povećano zanimanje za vlastiti život – Uzbuđenje jahanja, doživljaji i iskustva stimuliraju jahača, potiču ga na razgovor o tome i komunikaciju.
  • Poboljšane sposobnosti preuzimanja rizika -Jahanje je rizičan sport. Jahač treba naučiti kontrolirati strah kroz ostajanje na konju, kao i pri pokušajima učenja novih vještina i položaja na konju.
  • Razvoj strpljenja – Kako i konj ima mozak, jahač se uči strpljenju dok pokušava izvoditi vještine na konju ako konj ne surađuje. Ponavljanje temeljnih principa jahanja također pomaže razvoju strpljenja.
  • Emocionalna kontrola i samodisciplina – Jahač brzo nauči kako jahač bez kontrole znači konja bez kontrole. Vikanje, plakanje i emocionalni ispadi uznemiruju konja, što opet plaši jahača. Jahači uče kontrolirati svoje emocije i prikladno ih izraziti.
  • Osjećaj normalnosti – Tijekom usavršavanja vještine za koju se smatra kako je teška i posve zdravim osobama, jahač se osjeća normalnim.
  • Povećanje kontrole – Jahač počinje doživljavati kako ima sve veću kontrolu nad svojim životom i svijetom kako se povećava mogućnost kontroliranja konja.

Rastezanje ukočenih mišića

  • Jahanje konja zahtijeva rastezanje mišića aduktora (primicača) bedra. Ovo se postiže istezanjem prije jahanja te početkom jahanja na uskom konju i postepenom prijelazu na šire konje. Gravitacija pomaže rastezanju prednjih nožnih mišića kad jahač sjedi na konju bez stremena. Jahanje sa stremenom u razini peta ili ispod pomaže istezanju Ahilove tetive i mišića lista. Mišići stomaka i leđa se istežu ako se jahača ohrabri na održavanje uspravnog položaja pri jahanju usprkos pokretima konja. Mišići ruke i šake se rastežu tijekom rutinskog vježbanja na konju te tijekom držanja i korištenja uzda.
  • Popuštanje grčeva (spazama) Spastičnost se smanjuje ritmičnim pokretima konja. Toplina konja potiče opuštanje tijela, osobito nogu. Uzjahivanje pomaže popuštanju grčeva mišića ekstenzora (ispružača) nogu. Držanje uzdi pomaže popuštanju grčeva fleksora (savijača) ruku. Mnogi od razvojnih položaja su razvijeni kako bi se otklonili ili smanjili grčevi. Umor također smanjuje grčeve jer dovodi do relaksacije.
  • Povećana pokretljivost zglobova Smanjenjem grčeva povećava se obim pokreta u zglobovima. Obim pokreta se također povećava i poboljšava ponavljanjem penjanja i silaska s konja, postavljanja sedla, timarenjem konja i vježbanjem tijekom lekcija.
  • Smanjenje abnormalnih pokreta Popuštanjem spazma i povećavanjem obujma pokreta, sprječava se pojava abnormalnih pokreta. Tehnike opuštanja tijekom jahanja također pomažu njihovu sprječavanju.
  • Poboljšana respiracija i cirkulacija Iako se jahanje ne smatra kardiovaskularnim (srčano-žilnim) treningom, kas i galop poboljšavaju i disanje i cirkulaciju.
  • Poboljšan apetit i probava Kao i svi oblici vježbanja, jahanje potiče apetit. Probavni sustav je također stimuliran i povećava se učinkovitost probave.
  • Osjetna integracija Jahanje stimulira taktilne osjećaje kroz osjet dodira i okolišnih podražaja. Sustav ravnoteže se stimulira pokretima konja, promjenama smjera i brzine. Njušni sustav odgovara na brojne mirise u štali i na ranču. Vidni sustav se koristi za kontroliranje konja. Brojni zvukovi potiču uporabu slušnog sustava. Svi ovi osjeti rade zajedno i integrirani su u činu jahanja. Aktivirani su proprioceptori (receptori, prijamnici, koji donose informacije iz mišića, tetiva, ligamenata i zglobova) i poboljšavaju propriocepciju, doživljaj tijela u prostoru.

Socijalni učinci

  • Prijateljstvo – Iako jahanje može biti samostalna aktivnost, obično se provodi u grupama. Jahači dijele zajedničku ljubav prema konjima i zajedničko iskustvo jahanja, što je dobar temelj za gradnju prijateljstva.
  • Razvoj poštovanja i ljubavi prema životinjama – Konji zahtijevaju mnogo njege i pozornosti. Jahači se vežu za ove životinje. Razvijaju zanimanje za njih i uče kako se o njima brinuti. Nauče kako na prvo mjesto staviti potrebe konja.
  • Povećanje iskustva – Raznim iskustvima povezanim s jahanjem nema kraja. Od samog jahanja pa brige za konja, odlazaka na izložbe i izvedbe, učenja građe konja, jahač neprestano doživljava nova iskustva i raste. Konj također omogućuje jahaču odlazak na mjesta koja su inače nedostupna zbog moguće invalidnosti ili bolesti.
  • Užitak – Jahanje je nedvojbeno zabavno. Jahač doživljava uzbuđenje i užitak svaki put kad dođe na lekciju.

Edukacijski učinci

  • Učenje čitanja – Prije nego nauči čitati osoba treba prepoznavati različite oblike, veličine pa čak i boje. Ovo se lakše može naučiti na konju, kroz igru i aktivnosti. Kad je učenje dio jahanja, manji je otpor prema tome. Uporabom znakova postavljenih oko arene mogu se učiti slova te čitanje riječi. Igre koje uključuju riječi i znakove za “izlaz”, “opasnost”, “stop” itd. pomažu učenju važnih vještina uključujući čitanje.
  • Učenje matematike – Brojanje se može naučiti brojanjem konjevih koraka, predmeta u areni ili čak konjevih nogu i ušiju. Koncept brojeva se uči uspoređivanjem broja nogu konja i jahača. Zbrajanje i oduzimanje se uče kroz igre bacanja brojem označenih predmeta te dodavanja i oduzimanja brojeva. Učenjem matematičkih koncepta kroz igru smanjuje se otpor prema učenju.
  • Motoričko planiranje – Čak i jednostavni zadaci kao držanje i korištenje olovke zahtijeva opsežno motoričko planiranje. Znati što dolazi prvo u rasporedu događanja važan je dio provođenja svih aktivnosti. Te i druge vještine uče se tijekom jahanja kroz uporabu prepreka i mnogih drugih igara i aktivnosti.
  • Poboljšana oko-šaka koordinacija – Koordinacija između oka i šake je važna za vještine kao što je pisanje. Ove se vještine mogu naučiti u aktivnostima i igrama terapijskog jahanja.
  • Vidna/prostorna percepcija – Vidna i prostorna percepcija jest naša svijest o obliku i prostoru i naše razumijevanje povezanosti među oblicima u okolišu. Ovdje je uključena usmjerenost (razlikovanje lijevog od desnog); prostorna percepcija (razlikovanje objekata koji su po obliku slični, ali prostorno različiti, npr. “h” i “b”; percepcija oblika (npr. razlikovanje “h” i “m”), prepoznavanje likova (razlučivanje lika od pozadine) i vidna sekvencijalna memorija (kao pamćenje simbola u posebnom slijedu ili uzorku). Postavke čitanja i matematike uključuju vidno-prostornu percepciju. Vidno-prostorna percepcija se poboljšava kao prirodan rezultat kontroliranja konja. Za poboljšanje ovog područja mogu se raditi dodatne vježbe.
  • Diferencijacija – Jahač uči diferencirati (razlikovati) značajne od beznačajnih podražaja iz okoliša. Poboljšanje ovog područja nastupa kad jahač nauči obratiti pozornost na konja i stvari koje mogu utjecati na konja.

Gdje se možete baviti terapijskim jahanjem?

Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje “Nada – Vrbovec” je humanitarna neprofitna organizacija čiji se rad financira donacijama organa državne i lokalne uprave, tvrtki i pojedinaca. Svrha udruge je unapređenje zdravlja i kvalitete življenja osoba s posebnim potrebama, ali i zdravih osoba kojima sudjelovanje u radu udruge pruža zadovoljstvo.

Udruga djeluje na imanju gospođe Nade Zorko,u mjestu Konak kraj grada Vrbovca. Tradicionalno seosko gospodarstvo pretvoreno je u privlačan ambijent u kojem su osim konja smješteni i brojni drugi ljubimci – od pasa i mačaka do magarca i ovaca. Djeca s posebnim potrebama dolaze na terapijsko jahanje na imanje gospođe Zorko već od 2002. godine, a udruga je formalno ustrojena i registrirana 2006. godine.

Udrugu u operativnom smislu vode gospođa Zorko (predsjednica) i gospodin Mladen Dakić (tajnik), a pojedine poslove u organizaciji i realizaciji rada Udruge volonterski obavljaju njeni članovi ovisno o prirodi posla i osobnom afinitetu. Članstvo u Udruzi je neformalno, tj. članovima se smatraju osobe koje u okviru svojih želja i mogućnosti sudjeluju u njenim aktivnostima.

Opstojanje i djelatnost Udruge uvjetovani su pravovremenim podmirenjem troškova. Redoviti trošak držanja jednog konja (hrana, stelja, njega kopita i redovita veterinarska njega), godišnje premašuje iznos od 10.000 kuna, a uz redovite troškove nastaju i nepredvidivi – za popravke na objektima, za liječenje konja u slučaju bolesti ili povrede, kao i za zamjenu dotrajale opreme.

Participacija polaznika terapijskog jahanja u troškovima djelatnosti Udruge simbolična je u odnosu na stvarne troškove, pa djelatnost Udruge ne može opstati bez oslonca na donacije.

www.nada-vrbovec.hr

Ilustracija: Ivana Ožetski
Ilustracija: Ivana Ožetski
Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 16.12.2014.
Slijedeća objavaLjudski oblik života dobiva se nakon mnogo milijuna godina evolucije
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.