Godinama nas upozoravaju na zasićene masti životinjskog porijekla, no malo je vijesti o najgoroj vrsti masnoće koja povećava rizik od dijabetesa, srčanih bolesti, raka i moždanog udara. Riječ je o transmasnim kiselinama (nus produkt hidrogenizacije) koje prehrambeni proizvođači trpaju posvuda iz razloga što su jeftine. Pročitajte ovdje što su, gdje ih ima, što uzrokuju i kako ih zamijeniti.

Najmanji broj oboljelih od srčanih bolesti i raka utvrđen je na grčkim otocima, na kojima se vodi relativno miran život, popodne se prilegne, jede se puno povrća i maslinovog ulja. Transmasne kiseline tamo se uglavnom ne koriste.

Hidrogenizirana mast i trans-masne kiseline nisu jedan te isti pojam. Trans-masne kiseline su samo jedan od nus-produkata hidrogenizacije, o kojima se i inače nedovoljno zna. Trans-masne kiseline stvaraju se i tokom drugih procesa, poput prženja, mada ipak u nešto manjoj mjeri. To su masne molekule čija je struktura izmijenjena u oblik koji ima sličnosti s plastikom. One se niti u ljudskom tijelu ne otapaju i ne razgrađuju, te ih tijelo teško izlučuje.

Iako su biljnog porijekla, nisu prirodne. U procesu prerade dodaje im se vodik, zbog čega na sobnoj temperaturi postaju krute (što je naprimjer vidljivo kod margarina).

Hidrogenizacija je jedan od osnovnih procesa u proizvodnji margarina, ali i rafiniranih ulja. Radi se o upuhivanju vodika u ulje pri visokim temperaturama i prisustvu katalizatora. Ona te masti – u prvom redu margarin – održava stabilnima na sobnoj temperaturi i gotovo nepokvarljivima. Margarin se neće rastopiti, pokvariti, upljesniviti i neće ga napasti insekti niti ako ga čuvate godinama. Prehrambena industrija posebno cijeni hidrogenizirane masti zbog njihove niske cijene, trajnosti i stabilne strukture koju daju tijestu. Zato hidrogeniziranu ili djelomično hidrogeniziranu mast sadrže gotovo svi industrijski proizvodi kojima se na bilo koji način dodaje ulje ili margarin: u prvom redu keksi, peciva, lisnato tijesto, koji sadrže velike količine margarina, ali i većina drugih proizvoda kojima se neki oblik masti dodaje u procesu proizvodnje. Čak i većina proizvoda u industriji zdrave prehrane, posebno keksi, grickalice i kolači, koristi margarin i rafinirana ulja.

Zbog unosa transmasnih kiselina raste razina nezdravog LDL kolesterola, a smanjuje se razina dobrog HDL kolesterola. Jedna studija je pokazala da žene koje dnevno pojedu porciju pomfrita (sadrži oko 5 grama transmasnih kiselina) povećavaju rizik od srčanih bolesti za 25 posto. Konzumacija transmasnih kiselina povećava i rizik od raka debelog crijeva.

Zašto su na tržištu i zašto ih stavljaju u hranu?

Transmasne kiseline povećavaju profit i zato su popularne. Naime, glavni razlog zbog kojeg prehrambena industrija (čast izuzecima), mnogi slastičari i lanci brze prehrane neće odustati od transmasnih kiselina je činjenica da su jeftine, znatno produžuju rok trajanja (skladištenja) te daju primamljiv okus prženoj i pečenoj hrani.

Ove krute masnoće postaju tekuće kad se izlažu povišenoj temperaturi u procesu prženja, a nakon upotrebe se opet skrute. Mogu začepiti i cijevi ukoliko ih se izlije dok su u tekućem stanju. A što mislite da se događa s njima u vašem tijelu? One zaista potiču neprohodnost krvnih žila, zbog čega kisik i hranjive tvari dolaze teže do mozga i drugih vitalnih organa. To vodi do kroničnih bolesti koje nas ubijaju polako i bolno.

Iako je ova činjenica poznata desetljećima, malo se tko odlučio na izbacivanje transmasnih kiselina. New York i Danska su među rijetkima u svijetu. A baš je u tim sredinama naknadno došlo do manjeg broja srčanih i moždanih udara.

Kolačići, krekeri, krafne i pržena hrana pravi su primjeri jer se prže i peku na transmastima. No, i velik broj drugih proizvoda, poput gotovih pudinga, sadrži transmasne kiseline ili djelomično hidrogenizirane biljne masti (pogledajte deklaracije na proizvodima koje kupujete).

Iako pridonose ogromnom broju preranih smrti i kroničnim bolestima, tek 10 do 15 posto populacije u razvijenim zemljama zna nešto o transmasnim kiselinama. Njihovo navođenje na deklaracijama nije bilo obavezno do 2006. godine. Danas se navode, ali zbog neznanja ih potrošači i dalje masovno kupuju. Djelomično hidrogenizirane masti, koje sadrže transmasne kiseline, prisutne su u 40 posto gotovih i polugotovih proizvoda na policama supermarketa, pokazuje izvještaj U.S. Agriculture Department.

Zakiseljavaju organizam

Transmasne kiseline, smatraju mnogi stručnjaci, pomažu u razvoju stanica raka. Naime, one zakiseljuju krv, što smanjuje količinu kisika, potiče mutaciju i nekontrolirano umnožavanje mutiranih stanica. Naše tijelo treba i hranu koja stvara kiselo i lužnato okruženje, no idealna prehrana zahtjeva oko 75 posto lužnate i 25 posto kisele hrane.

U SAD-u i drugim razvijenim zemljama omjer je obrnut jer kisela hrana, poput mesa, jaja, mliječnih proizvoda, šećera, umjetnih zaslađivača, bijelog brašna i gaziranih napitaka, čini glavninu prehrane. Organizam stoga ima niski pH, malu rezervu elektrolita i malo hranjivih tvari na raspolaganju, te se nije u stanju uspješno boriti protiv infekcija.

Dok tijelo radi ‘prekovremeno’ kako bi neutraliziralo i sve te transmasne kiseline, ono slabi, a organi crpe minerale poput kalcija, kalija i magnezija. Rezultat je poguban.

Razlozi zbog kojih ih ipak kupujemo

  1. Neinformiranost – nismo ni čuli za njih.
  2. Lijenost – teško nam je kuhati i čitati deklaracije.
  3. Žurba i nedostatak vremena – smatramo da nemamo vremena za educiranje i zdraviji stil života koji uključuje redovito kuhanje.
  4. Nedostatak novca – margarin, keksi i drugi proizvodi koji ih sadrže mogu biti jeftiniji.

Kako ih izbaciti iz prehrane?

  1. Ako na deklaraciji piše transmasne kiseline ili djelomično hidrogenizirana biljna mast (ponekad su deklaracije nepotpune, pa je napisano samo biljna mast), ne kupujte proizvod.
  2. Ne kupujte margarin ni kolače od margarina.
  3. Pudinge, sladoled i kreme radite sami kod kuće koristeći svježe proizvode.
  4. Ne jedite hranu prženu u restoranu (najvjerojatnije koriste transmasti za prženje).
  5. Ne kupujte kekse i druge grickalice – većina sadrži transmasti. Radije grickajte nepržene orašaste plodove, koštice i suho voće.

Što jesti?

  1. Što više svježe hrane – povrća i voća.
  2. Umjesto margarina koristite kokosov maslac tj ulje ili obični maslac (ali ni s njim ne pretjerujte).
  3. Koristite maslinovo ulje.
  4. Unos masti ne smije prelaziti 25% dnevnog unosa hrane.
  5. Svakodnevno kuhajte kod kuće koristeći svježe proizvode. Tako ćete znati što jedete.
  6. Kolače i druge slastice pripremite sami i baš nikad ne koristite margarin.

Amerika bi mogla zabraniti transmasti u hrani

Američka Agencija za hranu i lijekova (FDA) otvorila je 60-dnevnu raspravu kako bi skupili dodatne informacije o štetnosti transmasti, razlozima zašto nisu sigurne za ljudsku prehranu te kako bi stvorili upute koje će biti potrebne za proizvođače hrane, ukoliko potvrde svoju odluku o zabrani transmasti u prehranbenim namirnicama.

„Iako je potrošnja potencijalno opasnih umjetnih transmasti u opadanju u posljednjih dva desetljeća u SAD-u, trenutni unos isti i dalje je značajan zdravstveni problem.“ – izjavila je za FDA Margaret A. Hamburg. „Današnji potezi FDA-a predstavljaju značajan korak unaprijed kako bi se zaštitilo Amerikance od opasnosti koju sa sobom donose trans-masne kiseline. Daljnje smanjenje u količini trans asti u prehrani Amerikanaca moglo bi spriječiti godišnje dodatnih 20,000 srčanih udara i 7,000 smrti od posljedica srčanih bolesti.

Nakon što se prikupe dodatna istraživanja i ako FDA potvrdi svoj početni stav, transmasti će postati aditivi i kao takvi se neće moći koristiti u hrani osim, ako za to neće dobiti posebna dopuštenja. Treba naglasiti da se zabrana transmasti ne bi odnosila na one transmasti koje se u manjim količinama prirodno nalaze u određenim namirnicama kao što je meso ili mliječni proizvodi.

Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop za 20.11.2013.
Slijedeća objavaDnevni Jyotish Horoskop za 21.11.2013.
Atma
Učinite od svog života ono najbolje što on može biti - nevjerojatno iskustvo, ispunjenje i putovanje. Stvorite ravnotežu tijela, uma i duše - budite svoji, živite slobodno, njegujte znanje, cijenite iskustvo, volite i budite sretni...

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.