Konačni cilj je nikada ne dopustiti da nečije mišljenje postane vaša stvarnost. Cilj je nikada ne žrtvovati sebe, ono što ste vi ili što želite biti jer netko drugi ima problem s tim. Cilj je voljeti sebe iznutra i izvana dok se istovremeno trudite biti bolji. I cilj je spoznati jednom zauvijek kako nitko nema moć nad vašim osjećajima ukoliko im to ne dopustite.
„Mi bi brinuli puno manje o tome što drugi misle o nama, ako bismo shvatili koliko rijetko oni to i rade.“ – Ethel Barrett
Briga o tome što drugi ljudi misle o nama podrazumijeva određenu razinu otvorenosti i razumijevanja, no kada se uhvatimo u koštac s tuđim mišljenjima, to je više iz razloga što postajemo uplašeni ili zabrinuti da nećemo biti prihvaćeni, voljeni ili shvaćeni.
Ne možemo brinuti što drugi misle do te mjere da mijenjamo svoju istinu i svoje ponašanje na način koji nas odvlači od onoga što uistinu jesmo. Ali u isto vrijeme, također ne bismo trebali prestati brinuti do te mjere da naš ego preuzme kontrolu i da nam postanu bliska stajališta drugih.
Također, kada prestanemo brinuti o tome što ljudi misle, gubimo sposobnost povezivanja. Kada nas definira ono što ljudi misle, gubimo spremnost da budemo ranjivi. Ako odbacimo sve kritike, gubimo važne povratne informacije, ali ako se podvrgnemo mržnji, naš duh će biti slomljen.
Kako možemo naučiti balansirati ovu ideju otvorenosti za mišljenja drugih, a da im ne dopustimo da nas definiraju ili odvoje od našeg autentičnog ja?
Kako bi se prestali brinuti toliko o tome što drugi misle, vrijeme je za uvođenje svježe objektivnosti u život, te razviti sustav vrijednosti koji ne ovisi o drugima na svakom koraku u životu.
1. Otpustite strah
Sve vrste briga, uključujući i brigu da nas netko može odbaciti, se temelje na strahu. Drugim riječima, naše emocije nas uvjeravaju kako svi neželjeni rezultati donose propast. “Što ako im se ne sviđam? Što ako me odbace? Što ako se ne uklopim i ostanem sam sjediti usred večernje zabave?”, itd.
Ništa od toga neće donijeti smak svijeta, ali ako sebe uvjerimo kako hoće, bit ćemo u iracionalnom strahu od tih mogućnosti i strah će vladati nad nama. Istina je da većinu vremena izbjegavamo svjesno razmišljati o životu i nama samima, što samo hrani naše strahove.
Stoga se zapitajte, “Ako se i dogodi da me ljudi odbace ili ne prihvate, koje konstruktivne načine imam da nastavim sa svojim životom?”
Sjednite i ispričajte si priču kako ćete se osjećati, kako ćete si dopustiti biti uzrujan/a neko vrijeme, ali i kako ćete započeti s procesom rasta iz iskustva i nastaviti sa životom. Samo ako učinite ovu vježbu, vi ćete osjetiti manje straha u vezi takve situacije. I postepeno ćete spoznati kako to što drugi ljudi misle i nije toliko važno.
2. Prihvatite sebe
Ako ne prihvaćate sebe, bit će vam jako teško osjećati se prihvaćenim od strane drugih. Nedostatak samoprihvaćanja također znači da ćete vjerojatnije tražiti prihvaćanje kod drugih, što će vas dovesti do toga da previše brinete o tome što oni misle o vama.
Kada se borite da se pomirite s onim što jest, također postajete osjetljiviji na mišljenja drugih.
Voljeti i prihvaćati sebe ne čini vas imunim na štetna mišljenja drugih, ali vam pomaže da ostanete sigurni u to tko ste i za što se zalažete.
2. Vježbajte nevezanost
“Brini o tome što drugi misle i uvijek ćeš biti njihov zatvorenik.” – Lao Tzu
Što više tražimo odobravanje i divljenje od drugih ili se previše uzbuđujemo kada nas netko hvali, veća je vjerojatnost da ćemo se slomiti kada dođe negativno mišljenje. Da biste pronašli ravnotežu s tim, prakticiranje nevezanosti može pomoći.
Nevezanost zapravo znači da preuzimamo odgovornost za vlastitu dobrobit, a ne da budemo upleteni u kaotične riječi ili postupke drugih. Da biste to naučili, potrebno je puno vježbe! Ali stvari poput meditacije i prakse ljubavi prema sebi mogu pomoći.
Sve je prolazno – čak i mišljenja ljudi!
3. Konstruktivno se nosite s kritikom
“Brini se više za svoju savjest, nego za svoj ugled. Jer savjest je ono što ti zaista jesi, a ugled je ono što drugi misle o tebi. Ono što drugi misle o tebi, to je njihov problem.” – Meša Selimović
Ako dišete velike su šanse da ćete na kraju naići na kritiku od nekoga. Kada naiđemo na neko kritičko mišljenje ili primjedbu, bez obzira na to poznajemo li ga ili ne, evo nekoliko koraka koje možete slijediti…
Provjerite sa sobom: ima li istine u izrečenom? Pogledajte ima li nešto konstruktivno u tome što je izrečeno. Ako je potrebno, preuzmite odgovornost i priznajte gdje ste mogli bolje djelovati. Ostalo otpustite.
Ovo je definitivno lakše reći nego učiniti, ali ovo je dobar plan za otkrivanje kako se nositi s kritikama i negativnim povratnim informacijama od drugih.
Zapamtite, mi nemamo kontrolu nad onim što nam ljudi govore, ali imamo kontrolu nad time kako ćemo to riješiti.
Provedite neko vrijeme jasno i svjesno govoreći sebi kako vaša razmišljanja o tuđim mišljenjima utječu na vaš život. Razmislite o situacijama kada su vam zasmetala i pronađite što vas je na to potaklo i kako ste reagirali. Zatim osvijestite novo ponašanje koje će stvoriti bolji rezultat.
Kažite sami sebi, “Umjesto uvijek istog reagiranja koje se temelji na tuđim razmišljanjima, reagirat ću na novi način koji se temelji na mom novom razmišljanju.”
Svaki put kada prekinete automatsko razmišljanje i reagirate drugačije, širite mogućnosti na koje će vaš um djelovati pozitivnije.
Konačni cilj je nikada ne dopustiti da nečije mišljenje postane vaša stvarnost. Cilj je nikada ne žrtvovati sebe, ono što ste vi ili što želite biti jer netko drugi ima problem s tim. Cilj je voljeti sebe iznutra i izvana dok se istovremeno trudite biti bolji. I cilj je spoznati jednom zauvijek kako nitko nema moć nad vašim osjećajima ukoliko im to ne dopustite.
4. U redu je priznati da vam je stalo
Bez obzira na to koliko smo čvrsti, mišljenja drugih nas mogu ne samo povrijediti već nas mogu dovesti u tjeskobu, ljutnju pa čak i u ulogu žrtve. Kada se to dogodi, možemo se osjećati se krivim što nam je toliko stalo ili ćemo se pretvarati se kao da nas uopće nije briga.
Ništa od toga nam neće pomoći. Umjesto toga, samo ćemo izgraditi zidove oko naših srca ili ćemo osjećati tjeskobu i frustraciju. Kada se to dogodi, moramo osvijestiti kako se osjećamo i činjenicu da nam je stalo, čak i ako se zbog toga osjećamo krivima, osramoćenima ili glupima.
Nakon što vam je jasno kako se osjećate, dopustite sebi da proživite svaku emociju jednu po jednu. Osjetite bijes, osjetite povrijeđenost, osjetite nepodnošljivost, dopustite da teče kroz vaše tijelo, dopustite sebi da te emocije u potpunosti prigrlite; dišite kroz njih dok više ne budete osjećali tu emociju.
Ova praksa može biti vrlo terapeutska. U većini slučajeva, kada dopustite emociju umjesto da je blokirate, ona traje nekoliko sekundi, a zatim se zauvijek rasprši. Možda ćete ovu vježbu morati ponoviti nekoliko puta i koristiti je u kombinaciji s drugim praksama samopomoći, ali nevjerojatno je koliko se snage oduzima tim emocijama kada si samo dopustite da ih osjetite.
5. Mislite o onome što je važno
Ljudi će misliti ono što žele misliti. Ne možete to kontrolirati. Koliko god pažljivo birali riječi i ponašanje, uvijek će biti netko tko će to krivo razumjeti i izokrenuti. Je li to uistinu važno? Ne, nije. Ono što jest važno je kako vi vidite sami sebe. I kada donosite veliku odluku, razvijte naviku da ste 100% u njoj s vašim vrijednostima i uvjerenjima.
Nikada nemojte biti posramljeni s onim što osjećate. Prirodno je i normalno da vas dirne ono što drugi ljudi govore i misle o nama, ali na kraju dana, to nije naša prtljaga koju nosimo.
Kada vas netko pretjerano osuđuje ili kaže nešto što vas povrjeđuje, to je obično zato što je ljut na sebe ili osuđuje sebe. Vrlo često se ti ljudi bore s vlastitim problemima i kao mehanizam za suočavanje koriste napadanje ili ponižavanje drugih ljudi.
Ljudi s razumnom razinom svijesti vjerojatnije će se suočiti sa situacijama na zreo način s razumijevanjem, jer im je cilj razriješiti situaciju, a ne prosuđivati ili kritizirati.
Ako se toga prisjetimo, to nam omogućuje da prepoznamo i uvidimo da kada netko napadne, oštro kritizira ili previše osuđuje, više se radi o njihovim vlastitim borbama.
6. Povratne informacije
Znate kako se osjećate kada netko s vama podijeli mišljenje koje niste tražili ili vam se čini netočno, stoga pokušajte ne činiti isto nekom drugom.
Ne osuđivati druge ili ne osjećati potrebu da etiketirate njih ili njihove postupke jedan je od najboljih načina da unesete više samoprihvaćanja u svoj život. Također može pomoći u poboljšanju vaših odnosa i načina na koji komunicirate s drugima.
I, ako se nađete u poziciji u kojoj trebate ponuditi povratnu informaciju ili mišljenje, stavite se na mjesto druge osobe – da ste to bili vi, što biste željeli čuti?
Također možete prakticirati vrlo korisno pravilo – ne dajte savjete ili svoje mišljenje osim ako se to ne traži!
7. Usredotočenost na vlastito putovanje
Normalno je da nam je stalo do toga što ljudi misle o nama, ali učenje da ne budemo toliko fiksirani na mišljenja drugih može biti vrlo oslobađajuće.
Nismo ovdje da bismo se natjecali ili uspoređivali s drugima, mi smo ovdje radi vlastitog putovanja i svatko od nas ima individualnu iskru koju treba istražiti.
Vrlo je teško ne mariti za neke stvari, ali kada si damo dopuštenje za to, to može biti oslobađajuće i život može biti ugodniji.
Pristupite životu kao valu koji vas preplavljuje. Umjesto da ga upijate ili se utapate u njemu, vi plovite s njim. Dopuštajte mu da teče kamo treba, dopuštajte mu da vas odvede kamo treba. Kada zauzmete ovakav pristup životu, pretjerana briga o pogrešnim stvarima prirodno prestaje.
I, na kraju dana, jedino mišljenje o sebi koje je važno je vaše vlastito.
Nemate kome što dokazivati. Dovoljno je to što imate sada. Manje brinite kome ste vi što, a više brinite tko ste samom sebi.
ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić
