Voljeti autodestruktivnu osobu je oblik polaganog gušenja iz kojeg se vrlo teško izvlačimo. To znači stalno se pitati zašto ljubav nije dovoljna da dovede do promjene. Veza s osobom koja ne voli sebe, ne traži pomoć i ne mijenja se, poput čamca je koji tone pod teretom frustracije i osjećaja odbačenosti. Važno je razumjeti ovu situaciju i ispravno se nositi s njom.
Autodestruktivno ponašanje u vezi često dovodi do spirale patnje. Stalna potreba da spašavate, pomažete i mijenjate osobu koju volite može biti frustrirajuća. Još je deprimirajuće primijetiti da takvo ponašanje ne nestaje i da se čak pojačava.
Važno je razumjeti da takve stvarnosti pokreću impulsi koje je gotovo nemoguće kontrolirati. Obrasci mišljenja i kognitivna iskrivljenja također pokreću pogođene ljude koji su vođeni svojim razmišljanjem o katastrofi. Samopouzdanje pada, a to je često nešto više od psihičke traume.
Ovisnost, samoozljeđivanje, manjak samopouzdanja, sklonost izolaciji, ljubomora i stalna opsjednutost da sve pođe po zlu… Samouništenje se manifestira na mnogo načina, a rezultat je uvijek isti: nesreća i patnja okoline.
Voljeti autodestruktivnu osobu je oblik polaganog gušenja iz kojeg se vrlo teško izvlačimo. Važno je razumjeti ovu situaciju i ispravno se nositi s njom.
Kako se manifestira autodestrukcija?
Autodestruktivni ljudi imaju jednu zajedničku stvar: mrze sami sebe. A kad netko mrzi sam sebe, on pretpostavlja da ne zaslužuje pomoć.
Autodestruktivno ponašanje ogleda se u postupcima i odlukama koje su u suprotnosti s nečijim interesima te fizičkim i psihičkim blagostanjem. Istraživačka studija Harvard Medical School, kao i drugi radovi, ukazuju da podrijetlo ovakvog ponašanja često leži u mogućim traumama iz djetinjstva.
Čimbenici kao što su zlostavljanje ili gubitak roditelja mogu stajati iza ove stvarnosti. Međutim, ne mogu se isključiti ni biološki i kontekstualni čimbenici.
Ono što uvijek vidimo u tim slučajevima je nemogućnost da živimo stabilan život i uživamo u ugodnim iskustvima. Pogođeni često ne mogu osvijestiti ljubav bližnjih.
Ovo su neki primjeri ponašanja i reakcija koje vidimo kod ovih ljudi:
- Nedostatak povjerenja u druge
- Sklonost negativnosti
- Osjećaj beskorisnosti i uvjerenje da sve uvijek propadne
- Nesposobnost suočavanja s problemima, bez obzira koliko mali bili
- Nisko samopouzdanje
- Stalni problemi u međuljudskim odnosima, sklonost svađama, bez kratkoročne ili dugoročne obveze
- Problemi s prehrambenim ponašanjem ili sklonost samoozljeđivanju
- Suicidalne misli
- Izolacija
- Odbijanje bilo kakve pomoći
- Emocionalna ucjena i žrtva.
Autodestruktivno ponašanje u vezi: Kako mogu pomoći svom partneru?
Voljeti osobu sa autodestruktivnim ponašanjem znači stalno se pitati zašto ljubav nije dovoljna da dovede do promjene. “Zašto ona/on ne prestane piti zbog mene?”, “Ako me ona/on voli i zna da sam uz njenu/njegovu stranu, zašto razmišlja o samoubojstvu?”, “Zašto sva ljubav koju dajem nije dovoljna da bi moj partner bio sretan?”…
Veza s osobom koja ne voli sebe, ne traži pomoć i ne mijenja se poput čamca je koji tone pod teretom frustracije i osjećaja odbačenosti. Tu je i osjećaj napuštenosti, jer ako ne poštuješ sebe, ne možeš voljeti druge onako kako zaslužuju. Što možete učiniti u ovoj situaciji?
1. Shvatite psihopatološku stvarnost svog partnera
Autodestruktivna osoba nije svjesna utjecaja svojih postupaka na sebe ili druge ili ih podcjenjuje. Ona poriče svoje stanje i nalazi se u spirali srama. Nije lako osvijestiti vlastite porive i ponašanja.
Trebate imati na umu da je ova klinička stvarnost uvijek simptom temeljnog poremećaja, problema mentalnog zdravlja koji treba liječiti.
Vaš partner možda pati od traume, graničnog poremećaja osobnosti, anksioznih poremećaja, depresije itd. Ne možete prisiliti nekoga da se promijeni osim ako ta osoba ne razumije tu potrebu.
2. Zaštitite svoje mentalno zdravlje
Voljeti osobu s autodestruktivnim ponašanjem može vas dovesti na rub neuspjeha. Žrtvujete li se, zanemarujete svoje osnovne potrebe i osjećate li se emocionalno i psihički iscrpljeno?
Ako stvarno želite pomoći, trebate postaviti granice i shvatiti da nije vaš posao “spašavati” partnera.
Vi ste tu da volite i podržavate tu osobu, ali u isto vrijeme morate zadržati svoj vlastiti integritet.
3. Osvijestite si što ne smijete činiti
Postoji niz crvenih zastavica koje se ne smiju prelaziti u ovim slučajevima:
- Brine vas partnerovo ponašanje i shvaćate ga osobno.
- Ucjena: “Da me stvarno voliš, ne bi… “
- Poticanje na promjenu sa sramom ili poniženjem: “Neugodno je kako se ponašaš.”
- Podsjećate svog partnera da je bolestan i da mu je hitno potrebna pomoć.
Takve fraze samo stavljaju drugu osobu u obrambenu poziciju i stvaraju distancu. Ova strategija ne funkcionira.
4. Autodestruktivno ponašanje i korisne strategije
Voljeti nekoga sa autodestruktivnim ponašanjem znači imati posla s nekim tko je ranjiv, tko izbjegava podršku izvana i tko također pretpostavlja da ne zaslužuje tu pomoć. To znači da morate biti umjereni u onome što govorite i što radite. Najbolje je da imate na umu nekoliko ideja:
1. Dobro je podsjetiti svoju voljenu osobu da je volite, da ste tu za nju – i to bez osuđivanja.
2. Pokažite suosjećanje. Dajte osobi do znanja da razumijete koliko ova situacija za nju mora biti komplicirana i izazovna.
3. Također morate prenijeti voljenoj osobi da zaslužuje da se osjeća dobro i da bude sretna. Objasnite joj da ste joj na raspolaganju ako vas treba.
4. Recite osobi koju volite da vjerujete u njene snage i da će se uz psihoterapiju moći nositi sa situacijom.
Na kraju, želimo se osvrnuti na još jedan aspekt. Ponekad ponašanje autodestruktivnih ljudi uzrokuje štetu drugim ljudima. Može doći do nasilnog ponašanja.
Ako ste u nasilnoj vezi, odlučite otići iz takve veze. Neki se ljudi dovode u opasnost svojom opsjednutošću spašavanjem drugih.
Ne zaboravite postaviti granice.
gedankenwelt.de/Pripremila: Suzana Dulčić za atma.hr
