Ako vam se čini da su vaše zalihe energije opasno pri kraju i tek što niste pregorjeli, krajnje je vrijeme da učinite nešto za sebe. Izgorjeli niste nikome od koristi!
Briga o poslovnim obavezama okupira vam svaki slobodni trenutak? Mislite da nećete stići sve obaviti? Stalno ste umorni i iscrpljeni, osjećate se iscijeđeno? Svaki dan je isti i jednako loš? Ovakve i slične situacije siguran su putokaz da se nalazite nadomak pregorijevanja svojih zaliha energije te da vam prijeti burnout.
Burnout-sindrom ili sindrom pregorijevanja karakterizira se kao stanje konstantne fizičke, mentalne i emocionalne iscrpljenosti. Iako se često povezuje uz poslovnu sferu, svatko tko se osjeća preopterećeno i podcijenjeno nalazi se na meti – u jednakoj mjeri, „izgorjeti“ može osoba koju slamaju prekovremeni sati, bez dana godišnjeg odmora, i majka koja neprestano vodi brigu o kućanstvu, djeci i starijim roditeljima.
Kako prepoznati znakove?
Među glavnim krivcima za sindrom pregorijevanja nalazi se stres, tj. konstantno i dugotrajno razdoblje u kojem je organizam preplavljen hormonom stresa. Važno je naglasiti da se takvo stanje ne razvija preko noći, a znakovi mogu biti suptilni. Zbog toga je tim važnije obratiti pažnju na signale koje nam šalje tijelo.
Tjelesni simptomi izgaranja uključuju stalan osjećaj umora, česte glavobolje, oslabljen imunitet, česta obolijevanja i poteškoće sa spavanjem. Njih mogu pratiti kognitivni simptomi poput problema s pamćenjem i koncentracijom, smanjeni fokus i crne misli, zbog kojih se situacija čini još gorom. Povlačenje u sebe, eskapizam i izolacija, bijeg od odgovornosti, smanjena produktivnost i iskaljivanje frustracija na ljudima oko sebe također sugeriraju kako vam pod hitno treba odmor, relaksacija i punjenje energijom.
Trenutak za drastičan rez
Ako se vaš um i tijelo konstantno nalaze „na rubu“ zbog stresa, vrijeme je za promjenu strategije i prije nego što fitilj pregori.
Naime, burnout-sindrom pouzdani je znak da nešto nije u redu u vašoj cjelokupnoj životnoj situaciji – tada morate definirati ‘što’ i početi to rješavati, savjetuje renomirana psihologinja dr. med. univ. Denisa Legac, stručnjakinja za anksiozno-depresivne poremećaje i panične napadaje.
Tehnike opuštanja
Gotovo je nemoguće u potpunosti izbjeći sve stresne situacije u životu, ali na to ni ne možete utjecati. Ono što možete izmijeniti jest način na koji te situacije djeluju na vas. Relaksacijske tehnike izvrstan su način na koji možete eliminirati stres. Relaksacija ne predstavlja samo smirenje uma ili uživanje u nekom hobiju ili stvarima koje vas vesele već njen glavni cilj mora biti usmjeren smanjenju stresa i štete koju stres nanosi vašem tijelu.
Medicinski stručnjaci, ali i stručnjaci komplementarne medicine sve više upućuju svoje pacijente na neke od tehnika kojima se može postići ili vratiti ravnoteža u stresni način života. Gotovo sve tehnike relaksacije uključuju prvo usmjeravanje pažnje na otklanjanje napetosti u tijelu i umu, a potom usmjeravanje pažnje na nešto što će vas umiriti.
Postoje brojne tehnike relaksacije – autogeni trening, vizualizacija, relaksacija mišića, hipnoza, tai chi, yoga, meditacija, masaža… No, trik je pronaći ono što najbolje funkcionira za vas.
Kad vam zatreba pomoć
Ipak, u nekim će vam situacijama zatrebati i stručna pomoć. Bez obzira koliko vas bilo sram, obratite se psihoterapeutu, savjetuje dr. Legac. Razgovor sa stručnom osobom pomoći će proraditi kroz teme koje vam stvaraju pritisak i stres.
Uz psihoterapiju, jedan od najboljih načina za nošenje sa stresom jest intenzivno bavljenje sportom, recimo plivanjem ili biciklizmom. Odlične rezultate daje i ples. Prije svega, ples je odličan trening za koji vam treba samo vaše tijelo, ali i vrsta terapije koja čisti emocije.
Pridonijet će eliminaciji stresa i otpuštanju negativnih emocija, a kad zatrebate mentalni odmak, zaplešite na svoju omiljenu pjesmu – i to onako od srca, kao da vas nitko ne gleda. Tek kad se osjećate opušteno i odmoreno, napunjeno energijom i vitalno, osjećat ćete se kao vi i biti spremni za povratak na pozornicu života.
Ovih 6 stvari će vam u tome pomoći:
1. Brinite o sebi
Ako vam se čini da su vaše zalihe energije opasno pri kraju i tek što niste pregorjeli, krajnje je vrijeme da učinite nešto za sebe.
Izgorjeli niste nikome od koristi!
2. Uzmite pauzu
Ako ste mislili da ste nezamjenjivi i da se ništa neće učinite bez vas – u zabludi ste. Umjesto da sagorite i posljednje atome energije na poslu, onog trena kada osjetite preopterećenost – uzmite pauzu.
Sami ćete najbolje znati trebate li uzeti pauzu od desetak minuta ili otići na godišnji odmor bez mobitela i laptopa.
3. Ne preuveličavajte probleme
Ako volite zamišljati najgori scenarij i mislite da će vas dva neplaćena računa smjestiti iza rešetaka – možemo reći da volite dramatizirati.
Umjesto toga, hladno i trezveno se zapitajte koji je najgori realni scenarij koji se može dogoditi, ne onaj koji možete zamisliti i poradite na njegovom rješavanju.
4. Mislite pozitivno
Lakše reći nego učiniti, ali postoje načini kojima možete preokrenuti svoj vječiti pesimizam i jednom zauvijek naučiti se nositi sa stresom.
Pazite na svoje misli – ako primijetite da je većina onoga što vam prolazi glavom negativna, definitivno je vrijeme za promjenu.
5. Preuzmite kontrolu
Prestanite se zamišljati u ulozi žrtve i počnite se smatrati kreatorom vlastitog života, što uistinu i jeste. Kreatori biraju kakav će im život biti – žrtvama se život događa.
Svaka vaša odluka iz temelja se može promijeniti ili tek malo preinačiti – sve ovisi o vama. Vi ste sami kreator svog života i vrijeme je da „krivca“ potražite u ogledalu.
6. Još više kretanja
Bavite se vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije, ali i radi očuvanja mentalne oštrine i jasnoće. Sport, ples, vježbanje i kretanje najbolji su način za ispucavanje stresa.
Svakako tome pridružite uravnoteženu prehranu, kvalitetan san i tehnike opuštanje i dobili ste recept za život u zdravlju i zadovoljstvu.
67 STVORITE NOVO JA
