Znanstvenici koji rade u Zambiji otkrili su arheološki nalaz nečega za što se vjeruje da su najstariji drveni ostaci na svijetu. Sadašnje datiranje sugerira da starost od oko 476.000 godina, što je gotovo sto puta starije od „službene“ verzije starosti piramida u Egiptu. Ovaj nalaz potpuno ruši koncept dosadašnje povijesti i dovodi u pitanje službeni povijesni narativ po kojem se tvrdilo da je homo sapiens ušao u evolucijsku sliku prije otprilike 350.000 godina.
Krive pretpostavke
Znanstvene zablude ili tendenciozna znanstvena „propaganda“ potpuno oblikuje naš svjetonazor. Iz svjetonazora proizlazi misao, osjećaj, emocija, djelovanje i postojanje. Način na koji promatramo sebe, jedni druge i naš odnos prema stvarnosti (duhovnosti) proizlazi iz našeg pogleda na svijet.
Ali što ako su informacije, tradicija i kultura koje nas uče našem svjetonazoru nepotpune ili pogrešne?
Što ako su ljudi postojali mnogo prije nego što smo mislili? Što ako su ljudi od prije stotina tisuća godina bili napredniji nego što smo mislili?
Znanstvenici koji rade u Zambiji otkrili su arheološki nalaz nečega za što se vjeruje da su najstariji drveni ostaci na svijetu. Sadašnje datiranje sugerira da starost od oko 476.000 godina, što je gotovo sto puta starije od „službene“ verzije starosti piramida u Egiptu.
Ovaj nalaz potpuno ruši koncept dosadašnje povijesti i dovodi u pitanje službeni povijesni narativ po kojem se tvrdilo da je homo sapiens ušao u evolucijsku sliku prije otprilike 350.000 godina.
Drveni ostaci od 1,4 metra otkriveni su na slapovima Kalambo u središnjoj afričkoj državi. To područje inače je žarište arheoloških otkrića, s dokazima ljudskog života sve od ranog kamenog doba.
Profesor Larry Barham s Odjela za arheologiju, klasiku i egiptologiju Sveučilišta u Liverpoolu vodio je tim koji je proučavao ostatke, a njegov tim objavio je rad u časopisu Nature u kojem se raspravlja o nalazima.
Kao jedan od primarnih razloga zašto su ostaci uspjeli ostati netaknuti i u dovoljno dobrom stanju da se uoče detalji poput namjerno izrezanih zareza za spajanje drveta, je visoki nivo podzemne vode. Visoki nivo podzemne vode i gusti šumski pokrivač u Kalambou vrlo vjerojatno su uzrokovali česte poplave, što je bio, pretpostavlja se, glavni razlog da bi lokalno stanovništvo gradilo “uzdignute platforme, šetnice ili temelje za nastambe”, čiji su sastavni dijelovi bili i pronađeni ostaci drveta.
Ovi detalji upućuju na to da su tadašnji ljudi (ili neka druga inteligentna bića) koristili alate za izgradnju onoga za što su ti drveni predmeti bili korišteni. Konkretno, uočili su vjerojatnu upotrebu alata sa širokim rubom, nalik nožu za oblikovanje drva.
“Mi tumačimo ovaj objekt kao dio debla drveta izrezan na potrebnu veličinu, što ukazuje na sposobnost obrade drva u velikim razmjerima.”
Barham piše u članku:
“Natopljene naslage … sačuvale su dva isprepletena balvana poprečno spojena namjerno urezanim usjekom, … Ova konstrukcija nema poznatih paralela u afričkom ili euroazijskom paleolitiku.
Također smo pronašli četiri drvena alata od (prije 390.000 do 324.000 godina) uključujući klin, štap za kopanje, odsječenu cjepanicu i zarezanu granu. Nalazi pokazuju neočekivanu ranu raznolikost oblika i sposobnost oblikovanja debla u velike kombinirane strukture. Ovi novi podaci ne samo da proširuju dobni raspon obrade drva u Africi, već proširuju naše razumijevanje tehničke spoznaje ranih hominina, tjerajući na preispitivanje upotrebe drveća u povijesti tehnologije.”
Izvan našeg razumijevanja ljudske spoznaje u to vrijeme, ovi ostaci tisućama godina prethode onomu što nam je službena znanost i povijest rekla o homo sapiensu. Jesmo li pogriješili što smo im dali povjerenje da stvore naše trenutno „razumijevanju vremenske crte čovječanstva“?
U radu se zaključuje:
“Iznimni uvjeti očuvanja daju nam uvid u sposobnost stvaranja izgrađenog okoliša od strane hominina koji su do sada smatrani pokretnim tragačima za hranom s ograničenom tehnološkom raznolikošću.”
Svaki put kad se pojavi ovakav novi razvoj događaja koji uzdrma naše razumijevanje povijesti, „službena“ povijest ostaje na sve slabašnijim temeljima, a pitanja o našem podrijetlu i drevnim civilizacijama sve se više okreću alternativnim objašnjenjima.
provjeri.hr/thepulse.one
