Foto: commons.wikimedia.org

Kokoši su najzlostavljanije životinje na planeti. Na Zemlji se SVAKI DAN za hranu ubije oko 500 milijuna muških i ženskih pilića! Velika većina ovih životinja provodi svoje živote u potpunom zatvoru – od dana kada se izlegu do dana kada su ubijeni. Samo 7 tjedana nakon što su rođeni, gotovo su svi uvijek osakaćeni, jer njihove noge ne mogu držati težinu njihovog tijela. Više od 99 % leševa tovnih pilića koji se prodaju u dućanima ima vidljive tragove E. coli, što ukazuje na zaraženost fekalijama. To znači da skoro zagarantirano zapravo jedete IZMET svaki put kada pojedete mrtvu kokoš.

atma.hr – 78




1. „Ptičji mozak“ je kompliment

Članak u „Scientific American“ pod nazivom „Zapanjujuća inteligencija obične kokoši“ opisuje kokoši kao „lukave“. Kaže da posjeduju „komunikacijske vještine koje su ravne onima kod nekih primata i… (koriste) sofisticirane signale da prenesu (svoje) namjere.

Kada donose odluke, uzimaju u obzir… prijašnja iskustva i znanje koje okružuje situaciju. Mogu riješiti kompleksne probleme i suosjećati s pojedincima koji su u problemu.“

Koga to zovete „ptičjim mozgom“?

atma.hr – 39

2. Postoji visok rizik ljudske izloženosti bakterijama otpornim na antibiotike kroz lanac opskrbe hranom

Kokoši uzgojene zbog njihovog mesa se često zbijaju u tisućama u masivne štale/kokošinjce i hrane se velikim dozama antibiotika i lijekova kako bi ih se održalo živima u uvjetima u kojima bi inače umrle.

Nedavni dokumenti od Food and Drug Administration – FDA (Agencija za hranu i lijekove) koji su dostupni kao rezultat zahtjeva koji se temelji na Zakonu o slobodi na pristup informacijama otkrili su da „nijedan od tih antibiotika (antibiotski dodatci prehrani) ne bi lako bio odobren za ishranu stoke kada bi bilo prijavljeni danas pod novim FDA smjernicama. Procijenjeno je da osamnaest od 30 pregledanih dodataka prehrani predstavlja „visoki rizik“ izlaganja ljudi bakterijama otpornim na antibiotike kroz hranu“.

Ovo neodgovorno korištenje antibiotika čini lijekove manje efektivnima u liječenju ljudi jer ubrzava razvoj bakterija otpornih na antibiotike.

3. Oderani do smrti

Samo sedam tjedana nakon što su rođeni, pilići se trpaju na kamion koji ih transportira do klaonice. Svake godine desetci milijuna pilića završe sa slomljenim krilima i nogama u tom procesu.

Voze se kamionom po svim vremenskim uvjetima, ponekad i stotinama milja bez hrane i vode. U klaonici ih se objesi za noge i prereže im se vrat a često im se odere koža do smrti u tankovima za čerupanje perja.

atma.hr – 75



4. Nitko se ne bori za piliće. To možda ne šteti vašem tijelu, ali šteti vašoj duši

Većina kokoši provode svoje cijele živote u prljavim kokošinjcima s desetcima tisuća drugih ptica, a svaka ima manje mjesta nego što je veličina lista papira, dok istovremeno natrpanost i zatvorenost dovode do izbijanja bolesti.

Odrasle kokoši imaju problema s disanjem i stajanjem uspravno i čak se prevrću naprijed jer su uzgajane tako da imaju nenormalno velika prsa.

5. Ako jedete piletinu, jedete izmet

Studija Američkog ureda za poljoprivredu (U.S. Department of Agriculture – USDA) zaključila je da je više od 99 posto leševa tovnih pilića koji se prodaju u dućanima imalo vidljive tragove E. coli, što ukazuje na zaraženost fekalijama. To znači da skoro zagarantirano zapravo jedete IZMET svaki put kada pojedete mrtvu kokoš. Izvještaji navode da „1,1 milijun Amerikanaca svake godine obolijeva zbog nedovoljno kuhane, zaražene piletine“.

Jedan odvratan primjer štete koju zaražena piletina može izazvati je Foster Farms. Tvrtka (farma) Foster Farms je bila prisiljena povući iz prodaje pileće proizvode koji su bili povezani s izbijanjem salmonele koja je otporna na antibiotik i od koje su ljudi oboljevali više od godine dana.

Washington post je izvijestio: „ Nalazi inspekcije koju je provela USDA opisuju izraslu plijesan, žohare, poplavu izazvanu začepljenjem odvoda kožom, fekalije i „neidentificirani strani materijal“ (koji ima svoj akronim UFM) na leševima kokoši, neprovođenje obveznih testova i uzoraka, metalne dijelove u leševima i još mnogo toga.“

atma.hr – 78




6. Industrijske farme su pune opasnosti i iskorištavanja

Prema Američkom uredu za zapošljavanje i statistiku zaposlenosti (U.S. Department of Labor’s Bureau of Labor Statistics), radnici u klaonicama imaju tri puta više šanse ozlijediti se na poslu od radnika na drugim proizvodnim poslovima. Također imaju 30 puta više šanse patiti od konstantnog stresa nego radnici na drugim proizvodnim poslovima.

Industrija peradi odbija napraviti radne uvjete sigurnijima na način da uspori brzinu proizvodne linije ili nabavi adekvatnu sigurnosnu opremu, što dovodi do onoga što Udruga za zaštitu ljudskih prava (Human Rights Watch) naziva „sistematsko kršenje ljudskih prava koje je ugrađeno u zapošljavanje u industriji mesa i peradi“. Radnike se često tjera da rade 10 ili više sati na dan, a kako ne bi usporili, čak ponekada vrše veliku nuždu u hlače.

7. Kokoši koje se koriste za prehranu su osakaćene i umiru od žeđi

Kokoši na današnjim industrijskim farmama gotovo su uvijek osakaćene, jer njihove noge ne mogu držati težinu njihovog tijela. Zapravo, u dobi od 6 tjedana 90 posto utovljenih pilića su toliko gojazne da više ne mogu hodati.

Mnoge osakaćene kokoši na industrijskim farmama umiru kad više ne mogu dohvatiti štrcaljku s vodom.

atma.hr – 39

8. Mesna industrija aktivno nastoji manipulirati vama

Tvrtke žele da vjerujete da oznake poput „slobodan uzgoj“ i „organsko“ znače da su pilići uzgojeni bez okrutnosti. Bez obzira što stoji na pakiranju jaja, većina kokoši koje se uzgajaju zbog jaja su izložene tijesnim, tjeskobnim i prljavim uvjetima dok proizvodnja njihovih jaja ne počne opadati – kada su stare oko dvije godine i kada su najčešće zaklane.

Više od 100 milijuna „istrošenih“ kokoši se ubije u klaonicama svake godine. Svake godine milijuni pijetlova se ubiju – obično vrlo brzom brusilicom jer su nepotrebni i neiskoristivi za industriju jaja.

9. Majčinska ljubav

U prirodnom okruženju, kokoš će kokodakati svojim pilićima prije nego se uopće izlegu i to dok sjedi na jajima u svom gnijezdu. Pilići joj odgovaraju tako što joj pijuču kroz ljusku, njoj i jedni drugima. Na industrijskim farmama, jaja se uzimaju od majke čim ih izleže i stavljaju se u velike inkubatore – pilić nikada neće vidjeti svoje roditelje.

Kokoši u prirodi vole graditi svoja gnijezda daleko od predatora i često će biti bez hrane i vode kako bi čuvale svoje gnijezdo. To pokazuje činjenicu da će kokoši  žrtvovati svoj vlastiti komfor ako će to zaštititi njihove piliće. U uvjetima farme, kokoši su prisiljene nesti jaja u oskudnim metalnim kavezima natrpane zajedno s pet do 11 drugih kokoši.

atma.hr – 78




10. Industrije koje uzgajaju i kolju kokoši ubijaju naš okoliš

Uzgoj 9 milijardi kokoši za prehranu na industrijskim farmama svake godine proizvodi nevjerojatnu količinu izmeta. Profesor poljoprivrede Peter Cheeke s Oregon State University kaže da industrijski uzgoj dovodi do „frontalnog napad na okoliš“ što dovodi do širokog zagađenja zemlje i vode fekalijama.

Zbog toga što se kokoši hrane velikim količinama antibiotika i aditiva, te kemikalije se također u visokim koncentracijama nalaze u njihovim fekalijama, što znači da je zagađenje fekalijama s farmi peradi naročito pogubno za okoliš. U Marylandu u Zapadnoj Virginiji, znanstvenici su otkrili da mužjacima riba počeli rasti jajnici i sumnjaju da je ta nakazna deformacija rezultat otjecanja fekalija s farmi peradi koje su prepune lijekova.

Ovdje je šokirajući video vaše pileće večere unatrag:

ATMA – Pripremila: Suzana Dulčić/peta.org

70 GLAS ŽIVOTINJA

GLAS ŽIVOTINJA

10 univerzalnih pouka kojima nas životinje iscjeljuju

Margrit Coates čudesna je iscjeliteljica i komunikatorica sa životinjama. Svoj je dugogodišnji rad posvetila ne samo liječenju životinja nego i slušanju njihovog glasa. Životinje – sve životinje, i naši dragi ljubimci i one u divljini, i one najmanje i one veličanstvene – sve nas one vole i žele svoju drevnu mudrost podijeliti s nama: možemo uživati u životu kao ravnopravna, svjesna bića čija se energija isprepliće, nadopunjuje i slavi život.

Margrit Coates nam omogućuje da čujemo njihov glas i unesemo u svoj život igru, radost i usklađenost s prirodom. Svi možemo čuti životinje ako ih dobro upoznamo. Ova nam knjiga pokazuje kako.

Cijena: 119 kn - Kupi ovdje

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here