Nikola Tesla (1856.-1943.) bio je i ostao velik po nemjerljivom doprinosu znanosti i tehnici, ali i po čovjekoljublju i poštivanju svih živih bića. Teslin stvaralački genij, mirotvorstvo, snošljivost, milosrđe… ljubav za svakog čovjeka, ali i za ne-ljudska bića, nimalo ne gubi na sjaju, dapače njegovo djelo i ostavština blistaju tim sjajnije što više spoznajemo njegov život i rad.
Današnja civilizacija umnogome duguje blagodat svedostupne električne energije upravo Teslinim vrhunskim otkrićima. Manje je znano da je Tesla unaprijedio telekomunikaciju i teleautomatiku, naznačio otkriće televizije, lasera, Interneta… A njegovi skriveni i(li) neistraženi zapisi i nacrti još kriju tajne koje na kapaljku cure u (ne)znanstvenu javnost.
Tesla se zalagao se za mir u svijetu, tijekom oba svjetska rata je podržavao napredne snage. Protivio se smrtnoj kazni. Protivio se izrabljivanju i ropstvu. Pokušavao je ne biti seksist u doba kada je većina muškaraca bila krajnje seksistička. Etičnost življenja pretpostavljao je izumiteljskom radu, kako u odnosu s ljudima tako i sa životinjama.
“Tesla se ističe i vizionarstvom i sposobnošću da inspirira nova pokoljenja…”, istaknula je Margaret Cheney u životopisu ‘Čovjek izvan vremena’, a ta se ocjena s pravom odnosi i na Teslina proročanstva o ljudima budućnosti koji će težiti oslobođenju životinja i vegetarijanskoj prehrani. Jer, ta je budućnost otpočela…
Kada je imao 27 godina i bio zaposlen u Parizu kao inženjer prihvatio je poziv u lov, kako napominje, prije svega da se okrijepi na svježem zraku. Vrativši se iz lova od uzbuđenja mu je pozlilo te je ostao nepokolebljiv: ‘Kad su me drugi put pozvali u lov, moj odgovor je bio odlučno NE!’.
John J. O’Neill u Teslinoj biografiji ‘Nenadmašni genije’ svjedoči: ‘U zrelim godinama, Tesla je odbacio mesnu prehranu. Zamijenio ju je ribom… Kasnije je skoro potpuno izbacio ribu i prešao na vegetarijansku prehranu.
Tesla je bio zagovornik vegetarijanstva kao etički, ekološki, ekonomski i zdravstveno opravdane prehrane te se i po tome pokazao zahvalnim ‘prorokom’. Još 1900. godine rekao je:
“Namjera povećanja broja stoke da bi se dobilo više hrane čini se… ispravna, no tako se mnoštvo može prehraniti samo na ’kratki dah’. Svakako je važnije uzgajati povrće i žitarice, a isto tako smatram da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna točka za odricanje od uvriježenih barbarskih navika. Mnogi narodi koji žive skoro isključivo vegetarijanski pokazuju veću snagu i tjelesnu spremnost. Neke sadnice, kao što je zob, su isplativije od mesa i bolje za duševno i tjelesno zdravlje. Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral. Da se oslobodimo životinjskih nagona i teka, koji nas unazađuju… trebamo napraviti potpuni rez po načinu prehrane. Sva ostala promišljanja (filozofa) o hrani su nepotrebna.”
U mladosti je, nakon kratkotrajnog i bolnog prepuštanja porocima, postao dosljedan promicatelj zdravog života bez alkohola, kave, cigareta, a uz redovito vježbanje. Sve to, kao i bezmesna i umjerena prehrana (u zrelim godinama jeo je vrlo malo, poput ptičice), utjecalo je i na Teslinu izuzetnu radišnost (spavao je ne više od četiri sata dnevno) do duboke starosti. Doživio je 87 godina.
Bio je vrlo otvoren čovjek, izuzetno radosnog duha. Uvijek je težio savršenstvu… Među neboderima i avenijama New Yorka, toliko odvojenima od iskonske prirode, tražio je nadoknadu i utjehu među golubovima. Znao je stati uz prozor i zviždati, a golubovi bi dolijetali sa svih strana. U hotelskoj sobi, na zgražanje posluge i gostiju, pomno ih je hranio i njegovao na desetke, kao najbolje prijatelje.
Naposljetku, tek u novije vrijeme Teslu se počinje cijeniti (i) kao zaštitnika životinja i vegetarijanca, koji se za oslobođenje ne-ljudskih bića borio i javno stajući u njihovu zaštitu.
U više navrata te je svoje stavove – za koje je svjedočio vlastitim primjerom – iznosio u razgovorima za novine, ali i pred skupovima znanstvenika i drugih uglednih ljudi svojeg doba. Stoga ga s pravom možemo smatrati i jednim od najgorljivijih odvjetnika prava životinja, ali i prava ljudi na mirniji i zdraviji suživot s okolinom zasnovan na poštovanju i skrbi, a ne patnji i uništavanju osnovne vrijednosti svijeta – života.
Autor: Goran Majetić
Izvor: udruga-kameleon.hr