Zašto ljudima otvarati oči za prave uzroke bolesti? Onda će sve shvatiti i prestat će biti bolesni! A to se ne može dopustiti. Moramo im skrenuti pažnju i fokusirati se na bolesti i liječenje. Liječenje do smrti.
Voda je osnova života. Ovo bi trebala biti polazišna točka svake rasprave na temu energije, zdravlja i dugovječnosti. Međutim, ta je činjenica toliko utisnuta u ljudske umove da se slažu s njom i odmah je zaboravljaju.
Dakle, prije nego što je i počelo, rezoniranje tu završava, prebacujući se na naizgled specifičnija pitanja: povećanje energije uz pomoć svih vrsta ezoterijskih praksi, potraga za čudotvornim lijekovima i “tabletama besmrtnosti”. Paradoks je da su ljudi navikli ne znati ništa o vodi, najjednostavnijoj i najčešćoj stvari u svakodnevnom životu. Predivno!
Ovdje ću govoriti o svojstvima vode, jednostavnim i očiglednim, a toliko šokantnim za one koji o njoj nisu ništa čuli, ali ne bi htjeli odjednom ostarjeti i jednostavno umrijeti. Nazvat ću stvari pravim imenom, jer najsramnija i najgluplja smrt je iz neznanja.
Počnimo s činjenicom da trebate piti vodu. Ili na drugi način, da bude jasnije: morate piti vodu. Jesam li upravo rekao nešto glupo? Ili nešto očito? Ne, zapravo uopće nije očito. Naravno, svi znaju da će bez vode osoba umrijeti. Međutim, mnogi ljudi uopće ne piju vodu. Mislim na čistu vodu. Svako piće je hrana. I to nikako zato što je neki ludi naturopat jednom uveo takvu klasifikaciju. Samo što naše tijelo piće doživljava kao nešto što treba nekako probaviti, apsorbirati ili baciti. Čista voda za tijelo je sredstvo za pročišćavanje i održavanje ravnoteže vode.
Naše se tijelo prilagodilo izvlačenju vode iz hrane, uključujući i piće. Ali kako se ono može očistiti? Uostalom, perete suđe, perete odjeću, čistite vodom? Što bi tijelo trebalo učiniti? Ako ne dobije čistu vodu za samopročišćavanje, mora se nekako izvući – izvući vodu iz svojih izvora. Zamislite da nemate na raspolaganju vodu, a do nje ne biste morali dolaziti jednostavnim okretanjem slavine, već raznim trikovima? To je ono na što je naše jadno tijelo prisiljeno.
Stoga morate piti vodu kako bi se tijelo moglo očistiti. Bilo koja hrana, čak i prirodna, začepljuje ga, a da ne spominjemo sintetičku. Ne perete suđe limunadom ili čajem, zar ne? Neki sirovojedci gotovo ponosno izjavljuju da piju malo ili nimalo vode – ne žele, kažu – svu vodu dobivaju iz svježeg povrća i voća.
To je uzalud. Naše je tijelo vrlo nepretenciozno i nezahtjevno, naviklo je biti zadovoljno i s najmanjim, ali to ne znači da se o njemu ne isplati brinuti. Vodu morate piti svjesno, čak i ako niste žedni, barem jednu i pol do dvije litre dnevno, jednako svjesno kao što čistite.
Neki ljudi s ponosom se hvale kako ne koriste sapune i šampone, jer su njihova tijela toliko čista da im sve to postaje nepotrebno. Ono je, naravno čisto, ali ne i sterilno – sve vrste industrijske prljavštine ipak se uklanjaju kroz kožu, kojom je cijeli okoliš potpuno zasićen, uključujući i biljke. Ne trebate li svaki dan strugati i ispirati mrtve stanice kože koje se stvaraju na njezinoj površini?
Sada vrlo važno pitanje: kakvu vodu trebate piti? Obična voda iz slavine za to nije prikladna – njome možete oprati pod, auto, WC, ali ne ju i piti.
Čovjek na zemlji pokrenuo je vrlo aktivnu i vrlo prljavu aktivnost: stalno nešto proizvodi, nešto spaljuje, neprestano eksperimentira sa zračenjem i kemijom, baca smeće, baca otpad, gnoji, truje polja… Kamo god pogledate, sve je povezano s okolišem. Zagađenje.
Pa, budući da imamo vodeni ciklus u našoj zagađenoj prirodi, ta voda nikako ne može biti čista, osim ako nije izvađena iz pretpovijesnog leda. Ne biste trebali vjerovati takozvanoj “čistoj pitkoj” flaširanoj vodi. Ne budite naivni. Nema jamstva da ta voda nije izlivena iz redovnog vodovoda, kao što se često radi.
Ne biste se trebali oslanjati na filtre, kojih sada ima mnogo. U stvarnosti, voda sadrži nečistoće koje se ne mogu ukloniti običnom filtracijom. To su soli teških metala, radionuklidi, sve vrste kemije i tako dalje, sve do otrova leševa s gradskih groblja.
Probudite se konačno, nemojte dopustiti da vas uvuku u komercijalne projekte gdje osvješteniji ljudi zarađuju. Poslovna shema je vrlo jednostavna. Napravite kompetentnu reklamu, uvjerite i ostvarite profit. Neće biti iznenađenje ako uskoro počnu prodavati zrak koji je navodno “zdrav za disanje”.
Naravno, potrebna je primarna filtracija, barem za kupke i tuševe, ali takvu vodu ipak ne možete piti. Pogotovo ako je klorirana. Nikada nemojte kuhati vodu izravno iz slavine. Klor kuhanjem prelazi u netopljive spojeve koji su još otrovniji od njega samog, a nitrati (a ima ih i u vodi) prelaze u nitrite koji su također još otrovniji. Voda mora stajati u otvorenoj posudi najmanje jedan dan.
Ali kemijsko onečišćenje nije najvažnije. Informacijsko zagađenje ne uzrokuje ništa manje štete. Voda iz planinske rijeke nosi informacije iz netaknute žive prirode. Čime se puni voda iz slavine?
Zamislite koliko informacijske prljavštine apsorbira voda nakon što prođe kroz industrijski sustav čišćenja, mrežu cijevi pod zemljom i u podrumima, stanove u višekatnicama! U naizgled bezazlenoj i čistoj vodi, kao na magnetskoj vrpci, zabilježene su sve negativnosti velikog grada. I jeste li spremni sve to pretočiti u sebe? Tu nikakvi filtri neće pomoći. Isto vrijedi za sve tekućine u asortimanu u bocama.
Dakle, ako filtri ne pomažu, što učiniti? Jedini pouzdan način pročišćavanja vode od štetnih nečistoća je destilacija. Ili druga opcija – odmrzavanje leda. Kada se zamrzne, sve nečistoće su istisnute – zamrznute. U sredini leda stvara se “salamura” koju je potrebno ocijediti. Tehnologija za pripremu otopljene vode već je data u knjizi “The Maker of Reality”. I prva i druga metoda uklanjaju i kemijsko i informacijsko zagađenje.
Vjerojatno ste iznenađeni: dobro, bistra je s otopljenom vodom, ali zašto destilirana? Uostalom, soli sadržane u vodi potrebne su tijelu, posebno zubima?
Eto, primjer, blago rečeno, zablude. A takvih lažnih stereotipa u području prehrane ima jako puno.
Zapravo, tijelo ne apsorbira anorganske soli otopljene u vodi. Apsorbiraju se samo organski mikro i makroelementi sadržani u živim (ne kuhanim!) biljkama. Možete uzimati kemikalije, sisati nokte, jesti glinu, lizati slano kamenje, piti mineraliziranu vodu – sve je to besmisleno – možete se samo otrovati, ali nikada ništa steći.
Biljke su, za razliku od nas, sposobne ne samo nakupljati anorganske kemikalije iz okoliša, već ih i pretvarati u oblik prihvatljiv životinjskim organizmima. Mrtvi minerali razlikuju se od živih minerala na kvantnoj razini. Anorganski otpad se djelomično eliminira, ali ne sav – tijelo se jednostavno ne može nositi i to smeće gura bilo gdje pa tako i u stijenke krvnih žila i u zglobove. U međuvremenu, čovjek je mlad onoliko koliko su mlade njegove krvne žile. Pa ako su one kao stari vodovod, jasno vam je…
Što mislite kakva je voda najoptimalnija za organizam? Očito, svježa kišnica – tako je priroda ustanovila. (Da nema prljave atmosfere, naravno.) Iz nekog razloga ta je činjenica odavno zaboravljena. Ali destilirana voda je čvrsto ukorijenjena u svijesti kao tehnička voda. Ali kišnica je destilirana voda. Istu vodu koja je nastala nakon otapanja ledenjaka piju i planinski stogodišnjaci. I žive dugo upravo zato što piju vodu bez soli i nečistoća.
Razmislite o tome zašto su stariji ljudi stalno promrzli i zamotani, dok se mladi odijevaju lagano i ne smrzavaju se? Potonji imaju ono što se zove “vruća krv”. Ali zašto? Iz jednog jednostavnog razloga: mlade žile su još uvijek čiste pa krv slobodno teče kroz njih i oslobađa se više energije. A do sredine života prosječne osobe, pukotina u krvnim žilama već je gotovo napola obrasla naslagama ovih vrlo “zdravih” soli koje se nalaze u vodi.
U naseljenim područjima gdje se tvrda voda konzumira kao hrana, ljudi češće pate od bolesti srca, moždanog udara, artritisa, ateroskleroze i drugih bolesti uzrokovanih naslagama soli. Problem se lako rješava ako kod kuće imate destilator. Može ga kupiti ili naručiti u specijaliziranoj ljekarni i to po mogućnosti dovoljno velikog kapaciteta da ne izvlači vodu kap po kap.
Ako još sumnjate je li obična voda vrijedna tolikog truda, onda biste trebali vidjeti koliko se kamenca stvara u destilatoru. Ovo je prilično impresivno. Mora se stalno uklanjati! Kada shvatite da vaše tijelo više ne treba obavljati ovakav posao, vaše sumnje će nestati. Kamenac u kotlu nije ništa u usporedbi s onim što vidite na destilatoru.
Prosječna osoba u životu popije oko 75 tona vode. Recimo da litra vode sadrži jedan gram soli tvrdoće. Ispada da tijelo mora eliminirati 75 kilograma kamenca. (Zamislite 75 pakiranja soli!) Ali još nije skinut sav kamenac! Koliko kilograma ostaje u tijelu? A ako uzmete u obzir da od ovih 75 tona čista voda obično čini neznatan dio, a uglavnom su to pića – i to sa šećerom? A ako tu dodamo i dnevnu konzumaciju kuhinjske soli? Možete li zamisliti koliki je ogroman rad u tijelu? Nije ni čudo što se tako brzo istroši.
Nikada ne biste trebali redovito piti mineralnu ili izvorsku vodu, iz istih razloga. Može imati samo privremeni ljekoviti učinak i to samo ako se pije izravno s izvora gdje se još nije izgubila ljekovita energija zemlje. “Liječenje” mineralnom vodom iz boce nije ništa više od udaranja po bubrezima. Možda će ih to neko vrijeme “potaknuti”, ali ne mislite li da je ova metoda vrlo sumnjiva?
Sol kao kemijsku tvar ne treba unositi u hranu. Naravno, pod uvjetom da jedete uglavnom prirodne proizvode. Prema mojim zapažanjima, samo mrtva hrana se treba posoliti, ali ne i živa. Sol je samo loša navika. Riješiti je se je vrlo lako: dovoljno je tri-četiri dana “patiti” bez soli i tada potreba za njom potpuno nestaje. Svakakve horor priče, poput: “krv je slana, tijelo treba sol, životinje je vole lizati, sol se gubi znojem, destilirana voda ispire minerale iz tijela, itd.” – potpuna besmislica. Više o tome pročitajte u knjizi Paula Bragga “Voda i sol: šokantna istina”.
Sada, nakon pročišćavanja, vodu treba oživjeti, jer je još mrtva. Voda ima takvo svojstvo – oksidacijsko-redukcijski potencijal. (ORP), koji se mjeri u milivoltima. Živa voda ima negativan naboj, što ukazuje na prisutnost slobodnih elektrona u njoj. U mrtvoj vodi, naprotiv, postoji nedostatak elektrona pa stoga ima pozitivan naboj. Što to znači za nas?
Mi nismo samo svjetleća bića koja emitiraju energiju. U svojoj materijalnoj osnovi mi smo svojevrsne kapi oživljene vode. Starac je sasušena mrlja, osim ako naravno nije prekriven salom. Tijelo stari kada voda napušta njegove stanice. Zašto ih napušta? Jedan od razloga je taj što vodu, zajedno s energijom, iz stanica isisavaju slobodni radikali – poput pumpe. Mnogi ljudi su vjerojatno čuli za slobodne radikale i antioksidanse, ali najvjerojatnije imaju nejasnu ideju o tome što su oni.
Dakle, slobodni radikali su vampirske molekule – pozitivno su nabijene, neispravne i brutalno gladne jer im nedostaje slobodni elektron. Ovi vampiri traže gdje da ugrabe slobodni elektron. I otmu ga iz bespomoćnog kaveza. Zbog toga stanica gubi energiju – vitalnost, sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Slobodni radikali jedan su od glavnih uzroka starenja u tijelu. Antioksidansi su, s druge strane, negativno nabijene molekule koje nose slobodni elektron. Takve molekule su donori – one neutraliziraju slobodne radikale. Živa, negativno nabijena voda bogata je slobodnim elektronima, stoga je snažan antioksidans i daje energiju – revitalizira. Mrtva voda koja teče iz slavine puna je slobodnih radikala, zbog čega ubija.
Druga važna karakteristika vode je acidobazna ravnoteža (pH). Živa voda je alkalna, ima pH>7. Iako se ta lužnatost ne osjeti na okus. Reakcija mrtve vode je kisela, pH<7. Mrtva voda zakiseljuje naše tijelo, dok ga živa voda, naprotiv, alkalizira. Zašto je potrebno alkalizirati tijelo?
Činjenica je da sva unutarnja okruženja moraju biti alkalna, inače se tijelo pokvari i zaustavi, poput motora koji radi na prljavi benzin. pH krvi zdrave osobe je 7,43. Ako ovaj pokazatelj padne na 7, 1, osoba umire.
Vidite, samo nas desetinke dijele od smrti.
Ljudi, koji su se previše najeli i napili mrtve sintetike, ne slute da se dovode do fatalne granice. Njihovo tijelo više ne može izdržati toliki juriš, rezerve mu ponestaju i ono odustaje. Liječnici hitne pomoći takvim pacijentima daju injekcije bazične sode bikarbone kako bi “alkalizirali” kiselu i viskoznu krv koja već jedva teče kroz žile, kako pacijent ne bi preminuo na putu do intenzivne njege.
Kad se ne osjećate dobro, ne želite čaj ili kakao, nego nešto osvježavajuće, na primjer, barem mineralnu vodu – to znači da tijelo već moli: pa dajte mi konačno nešto barem malo živo! Međutim, mineralna voda uopće nije živa, već mrtva i kisela.
Idemo na fizikalnu kemiju. Ispod je popis pića sa smanjenom korisnošću, koja se pretvaraju u specifičnu štetnost.
Živa voda: ORP = -350/-700 (ovisno o vremenu aktivacije), pH = 9,0/12,0
Svježa otopljena voda: ORP = +95, pH = 8,3
Brzo ohlađena prokuhana voda: ORP = +218, pH = 8,2
Voda iz slavine: ORP = +160 (obično lošije, do +600), pH = 7,2
Zeleni čaj: ORP = +55, pH = 7,0
Crni čaj: ORP = +83, pH = 6,7
Kava: ORP = +70, pH = 6,3
Destilirana voda prožeta šungitom: ORP = +250, pH = 6,0
Mineralna voda: ORP = +250, pH = 4,6
Prokuhana voda, nakon tri sata: ORP = +465, pH = 3,7
Cola: ORP = +320, pH = 2,7
Kao što možete vidjeti, ORP otopljene vode je pozitivan, to jest, to je još uvijek mrtva voda. Njene prednosti su što ima visok pH i nema nečistoća i štetnih informacija. Također može biti iznenađujuće da je prokuhana ili čak obična voda iz slavine zdravija od čaja. Čaj blago podiže ORP, ali osjetno snižava pH, što poništava svaku njegovu “dobrobit”.
Otud zaključak. Ako želite piti istinski zdravu tekućinu, oživite destiliranu vodu prožetu šungitom i silicijem elektroaktivatorom – to će biti najbolja opcija. Ako nemate destilator, možete piti otopljenu vodu. Ako ne želite ili nemate priliku kuhati otopljenu vodu, ostavite barem jedan dan da odstoji vodu iz slavine, po mogućnosti sa šungitom i silicijem. Ali u svakom slučaju, voda mora biti aktivirana. Uostalom, koristite kuhalo za vodu? Pa zašto ga ne zamijeniti električnim aktivatorom?
Dakle, koja je moć žive vode? Živa voda daje energiju, neutralizira slobodne radikale, čisti organizam i usporava proces starenja. Također otapa masne naslage.
Čime perete masno suđe? Alkalna sredstva. Živa voda je čistač organizma, jer je alkalna. Ako ste zabrinuti zbog prekomjerne tjelesne težine, to će vas i dalje mučiti sve dok je vaša pozornost preusmjerena na dijete i druge užitke. Jednostavno, umjesto uobičajenih napitaka, pijte više čiste žive vode, jedite odvojeno, ne miješajte nespojive namirnice i višak kilograma će nestati sam od sebe.
Ali glavna prednost žive vode je što alkalizira tijelo. Kao što sam već rekao, da biste se riješili “gostiju”, nije dovoljno samo antiparazitsko čišćenje – novi će zamijeniti stare. Dakle, ispada da oni neće doći ako održavate visok pH u tijelu. Paraziti ne mogu živjeti u alkalnoj sredini, samo truležne ili kisele sredine prikladne su za njihovo postojanje.
Pouzdano se zna da 100% sirovojedaca nema parazite, jer i živa hrana alkalizira tijelo. Mrtva, naprotiv, kiseli. Ne pozivam vas da odmah prijeđete na sirovu prehranu, ali svakako biste trebali piti živu vodu. (Općenito, ne pije svaki sirovojelac živu vodu niti zna za nju).
S velikim stupnjem vjerojatnosti može se pretpostaviti da redovita konzumacija žive vode u dovoljnoj mjeri alkalizira organizam pa možda nije potrebno biti 100% sirovojed da biste se riješili parazita. Takva istraživanja još nitko nije proveo, iz razloga navedenih na početku ovog broja pa vam nitko neće dati konkretan odgovor. Ali to možete provjeriti sami ako imate priliku proći dijagnostiku u specijaliziranom centru (ima ih malo, ali postoje) nakon antiparazitskog čišćenja i naknadnog života sa živom vodom.
Takva su istraživanja vrlo neisplativa za sustav. Jednog sam dana krenuo negdje nabaviti pH indikatore – takve jednostavne lakmus trake. Nisam uspio. I nije ni čudo. Zašto ljudima otvarati oči za prave uzroke bolesti? Onda će, vidiš, sve shvatiti i prestat će biti bolesni! A to se ne može dopustiti. Moramo im skrenuti pažnju i fokusirati se na bolesti i liječenje. Liječenje do smrti.
U svakom slučaju, ako u vašoj prehrani još uvijek ima mrtve hrane, pijte više čiste žive vode i paraziti neće biti sretni. I ne samo oni.
Sada se vrlo često u vijestima pojavljuju informacije da su konačno pronašli lijek za rak ili otkrili pravi uzrok njegovog nastanka. To je čak i smiješno, ali i tužno u isto vrijeme. Toliko je “čudesnih otkrića”! A ljudi i dalje umiru. U međuvremenu, izvorni i glavni razlog otkrio je još 1931. dr. Otto Warburg, za što je dobio Nobelovu nagradu.
Rak nastaje zbog poremećenog staničnog disanja kada stanicama nedostaje kisika. Međutim, iz nekog razloga nitko se toga ne sjeća. Možete udisati koliko god duboko čisti zrak, ali stanice će i dalje patiti od gladovanja kisikom ako je tjelesno okruženje kiselo. S druge strane, nedostatak kisika dodatno zakiseljuje organizam pa se stvara začarani krug koji neizbježno vodi u bolest.
Kada se pH našeg tijela poveća za samo 0,15, sposobnost stanica da apsorbiraju kisik povećava se za 60%. Stanice raka ne mogu se razvijati u alkalnom okolišu. Paraziti također.
Ne otkrivam tu ništa novo. Sve je to odavno poznato. Transurfing također nije otkriće. Znanje nije nigdje skriveno niti skriveno, ono leži na površini. Ali u isto vrijeme, to je Znanje ezoterično, nedostupno široj javnosti. Razlog za ovaj paradoks je što su ljudi u budnom snu i nisu u stanju shvatiti jednostavne informacije.
Konačno, još jedno važno svojstvo vode je njezina struktura. Suština je da se živa struktura vode uništava pod utjecajem agresivnih vanjskih čimbenika, uključujući informacije. Ista stvar se događa s ljudskom unutarstaničnom tekućinom. Pod mikroskopom voda iz stanice novorođenčeta izgleda poput snježne pahulje nevjerojatne ljepote. S godinama pahulja gubi svoj oblik i pretvara se u ružan komad leda. Očito je izvorni oblik uništen cijelim kompleksom negativnih utjecaja – kemijskim i informacijskim sastavom vode i hrane, kao i vanjskim i unutarnjim informacijama. Potonje su misli osobe, ono što u njima prevladava – negativan ili pozitivan stav.
Nemamo uvijek priliku odabrati vanjske informacije koje nam ulaze i ne možemo stvarno kontrolirati svoje misli i emocije. Ali možemo i trebamo birati vodu koju ćemo piti. Tijelo nije u stanju apsorbirati vodu s razrušenom strukturom – mora je samo strukturirati, jedino tako može nahraniti i osvježiti stanice. To zahtijeva puno energije i resursa. Tijelo ne bi moralo obavljati takav posao da možemo piti strukturiranu vodu. Ali gdje je mogu nabaviti?
Voda s uređenom strukturom stvorena je energetsko-informacijskim poljem Zemlje i nalazi se samo neposredno u prirodnim izvorima. Ali ljekovita svojstva ne traju dugo, vjerojatno ne više od jednog dana. Osim toga, izvorska voda ima jedan nedostatak – tvrde soli. Struktura otopljene vode, kako se pokazalo, je nesavršena, tako da, nažalost, nije samo mrtva, već i “slomljena”. Vodu možete sami strukturirati držeći je u području dlanova. Međutim, morat ćete sjediti prilično dugo. Informacije se brzo snimaju, ali da bi se stvorila struktura u vodi, trebat će dvadeset do trideset minuta.
Ali ima dobrih vijesti. Moskovski znanstvenici Leonid i Elena Izvekov stvorili su uređaj nazvan aquadisk, koji omogućuje rješavanje problema strukturiranja vode. Sudeći prema slikama klastera, struktura vode tretirane Aquadiskom identična je vodi uzetoj iz ljekovitog izvora Sergija Radonješkog. Akvadisk možete pronaći i naručiti online.
Ovdje sam već spomenuo niz uređaja i alata koji će se, očito, morati kupiti. Ali oni će dugo služiti. Ali ne možete uštedjeti na svom zdravlju. Nemojte misliti da radim reklamu, nisam plaćen za to. Nemam nikakvog interesa, samo dijelim korisne informacije koje će stvarno biti korisne. U reklamama nećete vidjeti destilator, električni aktivator, aquadisc. Takve stvari ne trebaju – one se šire po drugom principu – usmenom predajom ljudi koji su ih isprobali. Također dijelim svoje iskustvo s vama.
Živa voda s aquadiskom dobiva dodatna ljekovita svojstva. Štoviše, takva voda djeluje na svaku osobu pojedinačno, kao da zna što toj osobi treba. Recenzije se mogu naći i na internetu, neću dugo nabrajati sve prednosti ovog nevjerojatnog uređaja.
Iznenađujuće je da uređaj ne zuji, ne troši struju, a učinak je vrlo impresivan. Voda postaje vrlo ukusna. A voda u kadi s aquadiskom poprima smaragdnu nijansu. Provjerite sami.
Zaključujući temu, želim reći da ovdje nisam naveo sva svojstva vode. Ali mislim da je to već dovoljno. A koliko svojstava još nije proučeno! Znanstvenici sada priznaju da je voda najčudesnija stvar u prirodi; tek se počinje otkrivati. Eto kakva je živa voda! I trebate je tretirati kao da je živa. Pijte je s ljubavlju i zahvalnošću, samo zato što postoji, tako ljekovita i čista, a voda će vam uzvratiti.
Vadim Zeland
ATMA/econet.ru /Pripremila: Suzana Dulčić