Foto: Andrej Vukić/commons.wikimedia.org

Pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

atma.hr – 52




Suhozidi u spomenutim zaselcima brojni su, služili su većinom kao ograde davno napuštenih imanja, a neki od njih sazdani su od vrlo velikih komada vapnenca. Ruševne kuće, danas mahom bez krova, također zadivljuju načinom gradnje – od krupno oklesanih kamenih blokova.

Uz jednu od najupečatljivijih kuća stoji obavijesna ploča Narodnog (zašto Nacionalnog?) parka “Paklenica” s natpisom koji upućuje da je izgrađena u 17. stoljeću. No, istina je da je tada u te predjele doselio novi val stanovništva, s istoka, u zbjegu pred turskim osvajačima. Ali nisu došli u vrletnu pustoš, već su zatekli ostavštinu žitelja koji su ranije obitavali u južnom Velebitu.

Kamene zidine kuća, unatoč izloženosti biljnom svijetu koji ih neumoljivo rastače, većinom se još ponosno uzdižu. To mogu zahvaliti ponajprije čvrstim temeljima i početnim redovima kamenog ziđa slaganog od velikog nepravilnog kamenja.

Pojedini ulomci teže i više stotina kilograma, a neki i više od jedne tone! Na tim nižim i starijim dijelovima zidova uzdižu se manji vapnenački blokovi, koji ostavljaju dojam da su djelo nekih posve drugih graditeljskih ruku. Neke od najvećih megalita moguće je vidjeti tek ulaskom u mračne odaje napuštenih podruma i staja.

Pripadnici mlađih pokoljenja nekadašnjih velebitskih gorštaka, koji danas više ne obitavaju u planini, ne znaju za priče o drevnim ljudima divovskog rasta koji su podizali megalitna zdanja uzduž preko stotinu kilometara duge planine (o tim predajama nekim drugim prigodama). Nekolicina suvremenika, koji žive u oko dva sata hoda (iz zaselaka ne vodi niti jedna cesta) udaljenom priobalnom Starigradu, podno najviših vrhova moćnog Velebita, svjedoče o svojim snažnim precima.

atma.hr – 52




Sa zanosom se primjerice prisjećaju posljednjih velebitskih muških izdanaka obitelji Krepić iz vremena neposredno nakon Drugoga svjetskog rata: ”Bili su preko dva metra visoki i vrlo jaki. Jedan je mogao nositi odjednom četiri vreće cementa. Dvije bi uprtio na ramena, pa još dvije uglavio pod mišice.”.

Moguće je da u žaru kazivanja njihovi današnji potomci i pretjeruju. Istina je da najveće kamene blokove danas premiču isključivo uz pomoć manjih građevinskih strojeva; kod obnove jedne kuće u Parićima tako su ogroman kamen iz zida spustili na terasu, gdje služi kao potporanj gostinjskom stolu.

Neki od sugovornika, kojima su nepoznate i predaje o snažnim novovjekim gorštacima, jednostavno tvrde da su kamene kuće u planini obavezno gradili pomoću tehničkih pomagala. Njima je nezamislivo da su stari Velebitaši nekoć mogli biti krupnog stasa, sposobni prenositi golemo kamenje golim rukama.

banner za knjige ZEMLJINE PROMJENE

Zanimljiv je i položaj spomenutih velebitskih zaselaka; smjestili su se na uzanoj visoravni na oko 500 metara nadmorske visine, na primorskoj padini podno stotinjak metara visoke prirodne hridi koja ih je štitila od naleta bure. Zakloni polupećina u dnu prevjesnih stijena služili su im kao obori za ovce.

Blage padine ispod hridi pretvorili su u plodne terase, obrubljene suhoziđem. Tu i danas, zahvaljujući blagodatima mjesnog podneblja, tla i vode, uspijevaju krupni orasi, šljive, krumpir … Na potoku Paklenici, čijom vodom natapaju posljednje vrtove, još u doba njihovih djedova desetak mlinova mljelo je žito.

Goran Majetić, slobodni istraživač

S 305 20210907231902
Suhozid nekadašnjeg obora za ovce u blizini skupine napuštenih kuća pod nazivom Sklopina (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907231935
Moćni megalitski zid jedne od opustjelih kuća u Sklopini (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907232012
Megalitski zid podruma napuštene kuće u Sklopini (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907232040
Obavijest uprave NP “Paklenica” da Sklopina potječe iz 17. stoljeća tek djelomično odgovara istini (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907232107
Imanja pustog zaselka Kneževići okružena su suhozidinama od krupnog kamenja, teškog i do nekoliko tona (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907232131
Podrumski suhozid kuće u Kneževićima sazdan od megalita (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907232152
Suhozidna gradnja kuće u Kneževićima koju rastače korijenje stabala bujajuće šume (Foto: Noa Majetić)
S 305 20210907232219
Megaliti u uglu ruševnog zdanja u zaselku Parići koje služi kao gospodarska zgrada (Foto: Noa Majetić)

budnidiv.net