Jeste li se zapitali zašto stalno ugađate drugima, stavljate potrebe drugih ljudi ispred svojih? Doista je lijepo usrećiti druge ljude, ipak pripazite da ne odete predaleko, jer vas to može jako emocionalno iscrpiti.
Svakako da je lijepo biti od pomoći drugim ljudima, ipak i to treba činiti s mjerom kako ne bi ugrozili svoje mentalno zdravlje koje može biti dovedeno u pitanje ako jednostavno ne znamo reći “ne”.
U ovu kategoriju ljudi spadaju oni koji imaju lošu sliku o sebi i nisko samopoštovanje, jer misle da su potrebe i zahtjevi drugih ljudi uvijek ili često ispred njihovih. Stoga, prije nego se obvežete na nešto, prvo dobro razmislite jeste li prvo ”servisirali” sami sebe i jeste li na bilo koji način ugroženi ako prvo uskačete pomagati drugima dok stavljate svoje potrebe i probleme na ”stand-by’’.
Kako da prepoznate jeste li u toj kategoriji ljudi koji skaču i u vatru ako treba za druge – i one koji jako cijene sve što činite za njih i to vam stavljaju do znanja, i one druge koji vas samo koriste. Zbog svega toga strada vaša psiha i zdravlje. Zapitajte se. Je li doista vrijedno toga?
Ne znate reći ”ne”!
Jeste li se zapitali zašto stalno ugađate drugima? Ono – stavljate potrebe drugih ljudi ispred svojih. Osjećate krivnju ako nekoga odbijete ili kažete ”ne’’? Želite se svidjeti drugima i zadobiti njihovo povjerenje?
Doista je lijepo usrećiti druge ljude, ipak pripazite da ne odete predaleko, jer vas to može jako emocionalno iscrpiti. To mogu biti odnosi na relaciji djece koja ugađaju roditelju, a može biti i obrnuto, da roditelji koji zbog slabijeg zdravlja ili nekih drugih hendikepa previše ugađaju djetetu.
Ugađa se supružnicima, prijateljima, kolegama na poslu, šefovima, razmišljanjima i komentarima na društvenim mrežama koja se ”podešavaju” da bi dobili osjećaj pripadnosti u nekoj grupi, itd..
Manjak samopoštovanja
Ugađanje drugima je povezano s osobinom ličnosti, a u psihoterapijskoj praksi ima dosta slučajeva da takvo ponašanje može biti simptom ne samo anksioznog i depresivnog poremećaja nego i ovisnog i graničnog poremećaja ličnosti.
Koji su najčešći uzroci manjka samopoštovanja?
Zapravo, sve proizlazi iz nekih vaših teških ili traumatičnih prošlih iskustava. Zatim nesigurnost, perfekcionizam, stres, nedostatak autentičnost… Sve zajedno svodi se pod zajednički nazivnik = manjak samopoštovanja.
Samopoštovanje vs samopouzdanje
Prije svega da pojasnimo razliku između samopouzdanja i samopoštovanja jer ih neki često poistovjećuju.
Samopouzdanje predstavlja pouzdanje u sebe i vjeru u svoje sposobnosti i vještine. Da bismo to mogli osvijestiti, koristimo se dokazima kao što su naša postignuća (u školi, na poslu, na društvenim mrežama), pohvalama i uspjesima. I naravno, ako se stalno vrednujemo prema postignućima, pohvalama, uspjesima da naše samopouzdanje raste.
Ali, što ako nema svega toga? Možemo li svejedno imati pozitivnu sliku o sebi – ja sa svim svojim vrlinama i manama? Naravno da možemo, ali nam za to treba samopoštovanja.
Samopoštovanje predstavlja naš skup misli i osjećanja o tome – kako ja vidim sebe kao cjelokupno ličnost.
Kako unaprijediti naše samopouzdanje i samopoštovanje?
Odgovor je kratak – tako da bezuvjetno prihvatite sebe, a to znači da isključite onu globalnu procjenu sebe na temelju uspjeha, pohvala i postignuća. Vi ste puno više od svega toga.
Da biste to postigli nužno je proći kroz proces samo prihvaćanja sebe koji se trenira korištenjem različitih tehnika s ciljem da klijent prije svega osvijesti, a zatim razumije štetne obrasce koji ga vode kroz život i dovodi do samo omalovažavanja.
Krajnji cilj je da prihvatimo sebe sa svim svojim manama i vrlinama, nedostatcima i prednostima. Tko ih nema? U svakom slučaju, to ne znači da se trebamo pomiriti s nekom našom osobinom koja nam se ne sviđa (mana), nego da jednostavno sagledavamo svoje cjelinu i kroz tu jednu, dvije ili više osobina koje nam se ne sviđaju.
Postajete slobodni tek kad se oslobodite štetnih obrazaca u razmišljanju i vrednovanju sebe samo kroz pohvale i postignuća.
I dok budete učili ako to želite podići svoje samopoštovanje, budite spremni na različita iskušenja. Ponekad će vam se činiti da ništa nema smisla. Ipak, budite strpljivi jer napredak ne dolazi odmah i nije uvijek linearan. Svakim danom idite malim koracima naprijed.
Sve kreće iz djetinjstva
Kako odmotavamo film unazad, sve nas vraća na djetinjstvo, stilove roditeljstva i uvjete u kojima smo odrastali. Roditelji su nas učili su nas dok smo bili mala djeca da se ne protivimo, i da je uvijek bolje da šutimo i ne iznosimo svoje mišljenje.
Možda su vaši roditelji često zanemarivali vaše osjećaje i potrebe jer je uvijek trebalo biti kako mama ili tata kažu – jer oni znaju što je najbolje za mene. Nebitno što se meni škola, izvanškolska aktivnost ili fakultet ne sviđa.
Moram to odraditi ”njima za ljubav”! Emocionalna nedostupnost roditelja također je utjecala na manjak samopoštovanja jer ste svaki puta morali nečim zaslužiti njihovu pažnju i odobrenja za nešto.
Od ograničavajućih uvjerenja do frustracija
Kao djecu su nas učili da uvijek budemo dobri i pristojni bez obzira na to kako se osjećali, čak i ako nas netko kritizira ili povrijedi. Sve takve pogrešne i nezdrave obrasce razmišljanja i ponašanja, postali su dio naših uvjerenja kao danas odraslih i vjerojatno frustriranih i nesretnih ljudi.
Svih onih koji ugađajući drugima da bi bili prihvaćeni, stavljaju sebe u drugi plan, zanemaruju sebe i svoje potrebe i nerijetko i nažalost završavaju s dijagnozama psihičkih poremećaja i bolesti.
Ne stavljajte na poček vaše mentalno zdravlje i život
Ako ste i sami shvatili da se vaša dostupnost počela negativno odražavati na vaše zdravlje i život, poduzmite nešto.
Ne dopustite da na tom putu pomoći drugima ne izgubite sami sebe. Potražite pomoć ako ste iscrpili sve svoje resurse.
piše: Mirella RASIC PAOLINI, holistički psihoterapeut/focusin-holisticlifestyle
