Farmaceutska sredstva za smirenje – anksiolitici i sedativi – mogu biti učinkovita u prvim danima uzimanja. Međutim, ovi lijekovi uzrokuju brojne nuspojave i ovisnost. S vremenom njihova djelotvornost opada te za jednak učinak postaju potrebne sve veće doze.
Autor: Ozren Podnar
Izvor: alternativa-za-vas.com
Čim duže ih uzimate tim će vam biti teže odviknuti se od njih zbog apstinencijske krize koja nastupa po prekidu uzimanja. Mnoge biljke imaju umirujuće djelovanje, a uz to puno bolje se podnose i ne izazivaju nuspojave.
Najcjenjenije su valerijana, kava kava, pasiflora i matičnjak, a od koristi može biti i gospina trava.
1. Kava kava
Porijeklom iz Oceanije, Kava kava (lat. Piper methysticum) kraljica je prirodnih sredstava za smirenje.
Kava kava nema nikakve veze s popularnim napitkom. Dapače, ima sasvim suprotan učinak od kave.
Korijen kava kave bogat je kavalaktonima, skupinom spojeva sa psihoaktivnim svojstvima.
Neki od kavalaktona djeluju smirujuće, drugi podižu raspoloženje, a treći jačaju otpornost na stres.
Sva su navedena svojstva vrlo značajna za suzbijanje raznih aspekata anksioznosti – napetosti, nesanice, uznemirenosti i zabrinutosti.
Zahvaljujući kavalaktonima, kava kava je učinkovita skoro kao lijekovi iz klase benzodiazepina, ali se bolje podnosi i ne stvara ovisnost.
Iako oceanijski domoroci uzimaju kava kavu u obliku čaja, u Europi i Americi ona se prodaje u tabletama ili kapsulama.
Djelotvorna dnevna doza varira od 100 do 250 miligrama. Ne preporučuje se uzimanje kava-kave duže od tri mjeseca uzastopno.
2.Valerijana
Korijen valerijane (lat. Valeriana officinalis) pruža olakšanje od visokog stresa i napetosti svojstvenih anksioznosti.
Valerijanin ekstrakt, dobiven prosušivanjem podanaka i korijena biljke, koristi se preko tisuću godina protiv niza poremećaja.
Među njima prednjače nesanica, anksioznost i probavne smetnje uzrokovane anksioznošću.
Znanstvenici pretpostavljaju da su za anksiolitička svojstva ove biljke zaslužni linarin i valerenska kiselina.
Molekula ekstrakta valerijane ublažuje tjeskobu i nesanicu zato što je slična molekuli prirodne moždane kemikalije smirujućeg djelovanja.
Valerijana se uzima u kapsulama ili tabletama, a dostupna je i u obliku tinkture.
Kod nesanice, preporučujuće se jedna doza od 400 do 900 mg ekstrakta pola sata prije spavanja.
Trpite li od anksioznosti, uzmite valerijanu triput dnevno u dozama od 220 mg.
Ne savjetuje se uzimati valerijanu dugo vremena bez stanke, a ukupna dnevna doza ne smije prekoračiti 1800 mg.
Valerijana se vrlo dobro podnosi i ne izaziva nuspojave.
No, dok uzimate valerijanu, nemojte piti alkohol, jer njihova kombinacija može uzrokovati preveliku sediranost.
3. Pasiflora
Pasifloru (lat. Passiflora incarnata) neki smatraju blažom verzijom kava kave.
Istraživanja su pokazala da i ona djeluje smirujuće, ali ne toliko snažno kao kava kava.
Posegnite za pasiflorom ako imate blagu tjeskobu, no ako je ona kod vas umjerena do jaka, vjerojatno će vam trebati moćnije sredstvo.
Pasiflora, što doslovno znači cvijet patnje ili cvijet strasti (od lat. passio – patnja i flos – cvijet) ublažuje i psihičku i mišićnu napetost.
Djeluje blagotvorno i kod nesanice uzrokovane tjeskobom.
Istraživanja su utvrdila da su za opuštajući i smirujući učinak pasiflore odgovorni flavonoidi.
Europski farmakolozi preporučuju pripravke pasiflore s najmanje 0,8 posto flavonoida.
Preporučena dnevna doza je jedna do dvije kapsule s 200 mg suhog ekstrakta.
Možete napraviti i čaj tako da na svaka dva decilitra vrele vode dodate dva do pet grama sušene pasiflore.
Pasiflora je dostupna i kao tinktura – uzimajte je prema uputama na bočici.
Uspješno se kombinira s valerijanom, matičnjakom i drugim biljkama sedativnih karakteristika.
4.Matičnjak
Matičnjak (Melissa officinalis) biljka je srodna metvici.
Još je u Srednjem vijeku korišten za ublažavanje stresa i anksioznosti, uspavljivanje, poboljšavanje apetita i probave.
Jedna je studija pokazala da 600 mg ekstrakta matičnjaka podiže raspoloženje, osjećaj spokoja i koncentraciju.
Nekoliko je istraživanja potvrdilo da matičnjak najbolje djeluje u kombinaciji s drugim biljnim sredstvima, konkretno s valerijanom, pasiflorom i kamilicom.
Tako je u jednom istraživanju 81 posto pacijenata bolje spavalo nakon uzimanja kombinacije matičnjaka i valerijane u usporedbi s pacijentima kojima je davan placebo.
I studije koje su se bavile anksioznošću utvrdile su djelotvornost smjese matičnjaka i drugih biljaka s umirujućim djelovanjem.
Preporučene doze za nesanicu i anksioznost su 300 do 500 mg suhog ekstrakta dva do tri puta na dan ili 60 kapi tinkture dnevno.
5.Gospina trava
Gospina trava (Hypericum perforatum) prije svega je antidepresiv, no djeluje i protiv anksioznosti.
Ove su dvije bolesti blisko povezane pa je anksioznost prisutna kod dvije trećine oboljelih od depresije.
Antidepresivno i anksiolitičko djelovanje gospine trave utvrđeno je u velikom broju istraživanja, a njena se učinkovitost pripisuje sastojcima hipericinu i hiperforinu.
Pretpostavlja se da aktivne tvari iz ekstrakta gospine trave sprečavaju razgradnju serotonina, dopamina i noradrenalina, čija je prisutnost nužna za dobro raspoloženje i spokoj.
Protiv depresije i anksioznosti gospina trava uzima se u kapsulama ili tabletama sa suhim ekstraktom biljke.
Uobičajena doza gospine trave je 900 mg ekstrakta dnevno podijeljeno u tri doze po 300 mg, najbolje u vrijeme obroka.
Neki travari dopuštaju i veće doze, do 1800 mg dnevno.
Gospina trava izuzetno se dobro podnosi. Vrlo je rijetko praćena nuspojavama, kao što su preosjetljivost na sunčevo svjetlo, suha usta i blaže probavne tegobe.
Autor: Ozren Podnar
Izvor: alternativa-za-vas.com
