Toliko smo slušali o klimatskim promjenama tijekom godina, a podaci koji nam dolaze ne izgledaju dobro. Stanje našeg okoliša je alarmantno.
Zahvaljujući ljudskoj aktivnosti, posebice velikim zagađivačima, globalne temperature toliko rastu da ugrožavaju opstanak okoliša. Na planeti živi gotovo osam milijardi ljudi koji svake godine bacaju više od milijardu tona otpada. Više od 30% koraljnih grebena je uništeno, a više od devet milijuna tona plastike baca se u naše oceane iz godine u godinu.
Imajući sve to na umu, nije čudo da mnogi ljudi traže načine da postanu ekološki osviješteni.
Biti ekološki osviješten ne znači samo odbaciti korištenje plastičnih vrećica, već i promijeniti naš svakodnevni život kako bismo naš planet učinili boljim. Svatko od nas može napraviti razliku, pogotovo kada naši ekološki odabiri postanu navika, pa čak može počnu utjecati na druge da donesu slične odluke.
Koje su relativno jednostavne stvari koje možete raditi na dnevnoj bazi?
Izbjegavajte plastiku
Mnogi plastični proizvodi su jednokratni, što svakodnevno stvara ogromne količine otpada, jer oko 90 posto plastične ambalaže iskoristimo samo jednom, a zatim je bacimo. Možda ne možemo u potpunosti izbjeći plastiku pri pripremanju hrane ili pri kupnji hrane i namirnica, ali svejedno možemo smanjiti njezinu upotrebu.
Umjesto plastičnih vrećica uvijek nosite svoje platnene vrećice za proizvode u trgovinu ili na tržnicu. Kada donesete hranu na posao, možete je pohraniti u staklenu ambalažu koja se lako prati i ponovno koristi. Ako ipak naručujete hranu iz restorana, pokušajte izbjeći korištenje plastičnog pribora.
Ako koristite aparat za kavu s kapsulama, pridonosite i onečišćenju okoliša jer većina korištenih jednokratnih kapsula završava na odlagalištima otpada. Srećom, postoji rješenje za to. Na tržištu su dostupne kapsule od nehrđajućeg čelika koje napunite kavom, a nakon upotrebe operete i ponovno koristite.
Umjesto ponovne kupnje novih gelova, sapuna, šampona i deterdženata, kozmetika i proizvodi za higijenu dostupni su u pakiranjima koja se mogu puniti.
Smanjite bacanje hrane
Možda najvažnija stvar koju možemo učiniti s planetom Zemljom je bacanje manje smeća. To možemo postići racionalnom kupnjom hrane. Kupujte manje nego što mislite da vam treba jer mnogi od nas imaju naviku kupovati više nego što nam je potrebno, pa hranu često bacamo. U Hrvatskoj prosječno kućanstvo godišnje baci oko 54 kilograma hrane. Povrće, voće i mliječne proizvode najčešće bacamo. Prije kupnje odvojite nekoliko minuta da napravite popis potrebnih namirnica.
Pokušajte hranu koristiti na održiv način i skladištiti je pravilno kako se ne bi pokvarila. Toplina, vlaga, svjetlost i razne bakterije glavni su uzročnici kvarenja hrane, stoga vam je potrebno bolje skladištenje (na tamnim i hladnim mjestima) kako bi što dulje ostali svježi i hranjivi. Voće i povrće koje nemate vremena pojesti ili pripremiti, prije nego što istrune, zamrznite i kasnije koristite.
Ako vam ostane hrane, možete je koristiti za kompostiranje.
Napravite jednostavne promjene u kupaonici i kuhinji
Ekološku svijest možete pokrenuti u kuhinji. Ako kupujete pribor, uvijek birajte staklo umjesto plastike. Stare staklenke ili šalice također se mogu koristiti kao spremnici za pohranu hrane, tako da ih ne morate bacati.
Umjesto papirnatih ručnika u kuhinji možete koristiti platnene, višekratne perive krpe. Također, umjesto papirnatih koristite platnene salvete.
Kada je kupaonica u pitanju, isprobajte naviku da kupujete samo jedan proizvod za istu namjenu, a tek kad ga potrošite, kupite drugi. Umjesto da u njezi kože koristite pamučne jastučiće koji su jednokratni i odbacivi, pokušajte s višekratnim eko jastučićima koji se peru i koriste više puta. Možete čak staviti tonik u bočicu s raspršivačem i poprskati ga po licu umjesto da ga nanosite vatom. Odlučite se za kozmetičke proizvode čija je ambalaža od stakla umjesto plastike, a kasnije tu staklenu ambalažu koristite u domaćinstvu.
Recikliranje
Što je i kako recikliranje utječe na naš okoliš? Recikliranje je proces prikupljanja i prerade materijala koji bi inače bio bačen u smeće i kasnije završio na odlagalištu, s ciljem stvaranja novih proizvoda. Na taj način sprječavamo nakupljanje smeća na odlagalištima, koje je otrovno za naš okoliš, a uz to narušava i estetiku mnogih gradova. Recikliranjem čuvamo prirodne resurse poput vode, minerala i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Ono što svatko od nas kao pojedinaca može učiniti jest odložiti materijal koji se može reciklirati na određenim mjestima. Posebni spremnici za razvrstavanje otpada dostupni su u mnogim gradovima.
Evo nekih pravila za recikliranje:
- Papirni otpad može se reciklirati samo ako na njemu nema ljepljivih naljepnica ili traka.
- Metalni otpad uključuje limenke pića, ali ne i limenke gotovih jela.
- Plastične boce i čepove iz plastične ambalaže možemo poslati na reciklažu.
Prije nego krenemo s recikliranjem, možemo nekome pokloniti stare stvari koje nam više nisu potrebne i tako spriječiti nakupljanje otpada.
Male promjene
Kupujte voće i povrće na lokalnim tržnicama i od malih proizvođača. Možete pokušati napraviti mali vrt, pa čak i vrt od začinskog bilja na terasi ili balkonu.
Osim industrijskih zagađivača, na onečišćenje zraka uvelike utječe i uporaba automobila, prvenstveno u velikim gradovima. Kad god imate priliku, iskoristite lijepo vrijeme za šetnju ili vožnju biciklom. Što se tiče dužih destinacija, bolje je koristiti javni prijevoz nego ići automobilom.
Briga za okoliš zapravo je briga za sebe i buduće generacije. Dovoljno je promijeniti neke svoje navike, što će doprinijeti očuvanju našeg okoliša.
Pripremila: Kristina Blagojević
