Većina ljudi zapadne civilizacije rezignirana je stresom kao novim neželjenim, ali kod većine neophodnim načinom života. Stres je u današnje vrijeme ustrajniji zbog sve ubrzanijeg načina života i stalnih promjena. Današnji stres često je rezultat mentalnog i emocionalnog preopterećenja te neizvjesnosti glede budućnosti. Stres je naš tjelesni način signalizacije kada smo izvan ravnoteže i podložni donošenju loših odluka ili prilikom kompromitiranja našeg mentalnog, emocionalnog ili fizičkog zdravlja.
Moderni stres
Do prije 10-20 godina, stres se smatrao velikim problemom tek nakon doživljene životne krize. No, stres u današnje vrijeme nije jedina vrsta incidenta koja prirodno slijedi traumu, bolesti, gubitak posla, razvod, smrt voljene osobe ili neki drugi značajan životni događaj. Također, svakodnevni život do prije 10-20 godina bio je različit za većinu nas. Nekada smo imali više prostora između događaja, kao što su hranjenje, spavanje, rad, druženje s obitelji i hobiji. Imali smo vremena regenerirati se i odmaknuti od stresa. Primjerice, otišli bi na godišnji odmor ne brinući se kako će se nagomilati toliko e-mail poruka da nam je muka uopće ići na godišnji. Napredak u tehnologiji omogućio nam je stalni multi-tasking, preuzimanje sve više i više posla i mogućnost da ostanemo hiper-povezani. Dodajmo na to medije koji neprekidno emitiraju vijesti generirajući valove stresa diljem planete i time pridodaju osobnoj razini stresa.
Umjesto rješavanja problema današnjeg stresa, većina ljudi se fokusira na bolesti i kronična oboljenja te troškove koje uzrokuje ustrajan stres. Američki institut za istraživanje stresa izvijestio je kako se 70-90% posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite odnosi na pritužbu vezanu uz stres. Ukoliko se ne adresira uzrok stresa, mnogi od tih prigovora kaskadiraju u ozbiljne bolesti kada nas liječnici upućuje na skupe stručnjake. Istraživanja ukazuju da zaposlenici s visokom razinom stresa imaju čak 46% veće zdravstvene troškove!
Iako stres utječe na zdravlje, odnose, karijeru i kvalitetu života, mnogi ljudi ne povezuju te točke odnosno nisu svjesni koliki utjecaj ima stres na njih. Drugi povezuju stres i iscrpljenost sa teškim radom i na njega su ponosni.
Stres je dobar za poslovnu produktivnost?
U poslu, jedan od razloga zašto se stres ne rješava učinkovito je taj da mnogi poslodavci još uvijek vjeruju kako je stres bitan za visoku učinkovitost i produktivnost u poslu, iako su mnoge studije jasno pokazale kako je radnicima pod emocionalnim stresom, produktivnost značajno manja. Dobro je poznato da stres ometa pamćenje, koncentraciju, prosudbe i donošenje odluka. Mnogi podaci ukazuju da je stres jedan od najvećih uzroka izostajanja radnika s posla, dvostruko više od svih drugih bolesti i ozljeda.
Drugi razlog je da mnogi rukovoditelji smatraju stres izazovom. Pristupanje situaciji punoj izazova s pozitivnim stavom je zdravo. No, u realnosti većina zaposlenika kad govori o stresu, govori o aktualnoj nevolji i preopterećenju koje je nezdravo i neproduktivno.
Možda je najveći razlog tome što mnogi rukovoditelji ne znaju što u tom slučaju učiniti. Oni ne mogu promijeniti gospodarsku situaciju i imaju financijske pritiske, pa nude tipične stres menadžment naputke koji govore ljudima da trebaju raditi pauze, uravnotežiti posao i obitelj, jesti zdravo i više spavati. Naravno, to je važno, no mnogi osjećaju da je to nemoguće i teško učiniti u datim okolnostima tako da se pomire preopterećenjem i ostanu pod stresom.
Uzrok i rješenje dolazi iznutra
U današnjim promjenjivim vremenima, moramo preuzeti osobnu odgovornost za naš stres. Nitko to neće učiniti za nas. Postoje mnogi korisni antistres alati, no većina pruža samo privremeno olakšanje. Npr. masaža i aromaterapija može imati prekrasan utjecaj danas, ali većina se sutra vraća u zonu stresa. Današnji stres je drugačiji i moramo se naučiti kako upravljati njime, a jedini učinkovit način je iznutra prema van!
Evo 2 savjeta koji funkcionira kod mnogih ljudi:
1. Svjesno disanje
Svjesno disanje može vam pomoći da brzo smanjite stres. Ono je posebno korisno u trenucima neke krize ili kad god osjetite bijes, strah ili emocionalno preopterećenje. To je lako za napraviti i traje samo nekoliko minuta. Samo zamislite kako dah ulazi i izlazi, prolazi kroz vaše tijelo, budite u potpunosti svjesni svog disanja. To možete učiniti na nekom mirnom mjestu ili dok hodate, trčite, pa čak i u razgovoru nakon što ste upoznati s njime. Svjesno disanje je vrlo korisno za smanjenje anksioznosti, ljutnje i blage depresije.
2. Smanjenje drame
Ono što može pomoći kod stresa i smanjiti anksioznost je ne hraniti dramu svojim mislima i razgovorima.
Kad stalno vrtimo misli krivnje, ljutnje i tamne projekcije o budućnosti, to povećava dramu koja uvijek stvar samo pogoršava. Pojačavanje drame određene situacije zasijenjuje naše intuitivno razlučivanje koje nam je potrebno kako bi pronašli najučinkovitiji način prolaska kroz izazove. Prije svega, pokušajte smanjiti dramu prilikom razgovora s drugima. Osvijestite što dijelite s drugima i to promijenite. Također, osvijestite i svoje unutarnje dijaloge i tada ih samo promatrajte. Naime, kad se prekomjerna drama nastavlja, ona blokira rješenje, jer iscrpljuje naš um i emocije ostavljajući još gori osjećaj. Ovakva praksa smanjuje dramu, ali pokušajte u tome ne suditi sebe ili druge za njeno stvaranje. Svatko čini najbolje što može dok ne stekne više energije i stabilnosti.
